ULAZAK I IZLAZAK IZ REGISTRA OBVEZNIKA PDV-A

Kada govorimo o sustavu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (PDV), poreznim obveznikom se smatra svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva u drugu državu članicu (uključujući i građane), koja kupcu otpremi prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja na području RH nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u RH obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak pretporeza, osim isporuka dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara.

Prema tome, poreznim obveznikom u smislu oporezivanja PDV-om smatra se svaka pravna ili fizička osoba koja obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, neovisno o tome je li ta osoba upisana u registar obveznika PDV-a ili nije. U skladu s time, porezne obveznike možemo podijeliti na one koji su upisani u registar obveznika PDV-a i one koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a.

Read more

BOŽIĆNICE, DAROVI DJECI I DAROVI U NARAVI

Prava na isplatu božićnica, darova djeci povodom novogodišnjih blagdana ili Sv. Nikole te drugih materijalnih prava, regulirana su kolektivnim ugovorima (u nastavku: KU), pravilnicima o radu ili ugovorima o radu. Pravilnikom su propisani samo iznosi koje poslodavac može isplatiti radnicima bez plaćanja propisanih obveza, ali ne i njihovo pravo na isplatu tih nagrada.

Iznosi prigodnih nagrada mogu općim aktima poslodavca odnosno odlukom poslodavca biti uređeni u svotama nižim ili višim od onih propisanih Pravilnikom. Ako KU/aktom poslodavca nisu utvrđeni posebni kriteriji za isplatu, a uz pretpostavku da je uređena obveza isplate prigodne nagrade, na nagradu imaju pravo svi radnici. Isplatitelj može, ako KU-om nije propisana obveza isplate prigodne nagrade, regulirati određene kriterije za isplatu (npr. prisutnost na radu cijele godine ili određeni dio godine) i temeljem istih isplaćivati nagradu.

Pravilnikom je propisan neoporezivi iznos prigodne nagrade (božićnica, regres) u iznosu od 3.000,00 kn godišnje.

Sve propisane neoporezive iznose mogu isplatiti i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, same sebi, osim dara u naravi budući je ta mogućnost propisana samo za radnike.

Poslodavci mogu radnicima tokom godine isplatiti:

  • prigodne nagrade (božićnice, naknade za godišnji odmor i sl.), u novcu ili naravi, do ukupno 3.000,00 kn godišnje.
  • dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31.12. tekuće godine navršilo 15 godina starosti), do 600,00 kn godišnje;
  • dar u naravi do 600,00 kn (s PDV-om) godišnje.

Pravilnikom je propisana obveza izvješćivanja Porezne uprave o isplaćenim prigodnim nagradama i darovima za djecu na Obrascu JOPPD. Rok za podnošenje JOPPD obrasca za prigodne nagrade je dan isplate odnosno sljedeći radni dan, a za dar djetetu – dan isplate, najkasnije do 15. dana u mjesecu za primitak ostvaren/isplaćen u prethodnom mjesecu (čl. 79. st. 6. Pravilnika).

Prigodne nagrade, kao i dar djetetu, poslodavci mogu isplatiti na tekući račun, ali i u gotovini.

Prigodne nagrade (božićnice, regres) su izuzete od ovrhe do propisanih iznosa.

Ako je uređeno nekim od izvora radnoga prava, radnici ostvaruju pravo na isplatu božićnice u iznosu koji je utvrđen. Ako nije uređeno na drugačiji način, pravo na božićnicu ostvaruju svi radnici, bez obzira na dužinu radnoga staža kod tog poslodavca.

Pravo na božićnicu ostvaruju i radnici koji rade nepuno radno vrijeme, ako je to pravo regulirano nekim od izvora radnoga prava.

Sukladno čl. 62. st. 5. Zakona o radu, plaća ali i druga materijalna prava radnika (npr. prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako KU-om, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. To znači da poslodavac može nekim od navedenih akata urediti da i ove osobe ostvaruju pravo na puni iznos božićnice pri čemu će se taj iznos smatrati neoporezivim primitkom u cijelosti. Međutim, ako to poslodavac ne regulira, tada će osobe koje rade nepuno radno vrijeme imati pravo na iznos razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Osobama na stručnom osposobljavanju prigodne nagrade i nagrade za rezultate rada ne mogu isplatiti neoporezivo (bez obzira na iznos) već bi iste imale karakter drugog dohotka.

Ako roditelj radi kod dva poslodavca istovremeno tada svaki od poslodavaca, sukladno aktu/odluci, može isplatiti dar djetetu u neoporezivom iznosu do 600,00 kn.

Ako se prigodna nagrada ili neki drugi neoporezivi primitak isplaćuje zajedno s plaćom tada nije potrebno navedene isplate iskazati na dva naloga već se i jedna i druga isplata mogu iskazati na jednom nalogu sa šifrom 100.

Međutim, ako se plaća i prigodna nagrada ili drugi neoporezivi primitak isplaćuju odvojeno, tada je potrebno isplatu prigodne nagrade u nalogu za plaćanje označiti šifrom 270 – Božićnica, uskrsnica te se u polje Model upisuje HR69 , a u poziv na broj primatelja 40002 – OIB isplatitelja – 270. Za dar djeci propisana je šifra 280.

Kontakt/Lokacija