PROMIDŽBA, REPREZENTACIJA I DAROVANJA

Troškovi promidžbe i reprezentacije, uključujući dane donacije i sponzorstva, uobičajeni su rashodi poslovanja, evidentirani u poslovnim knjigama poduzetnika. Obzirom na njihovu specifičnost, regulirani su poreznim propisima na način da je zakonodavac propisao uvjete i vrijednosna ograničenja tih izdataka priznatih u porezne svrhe.

Read more

PRIPREME ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZETNIKA ZA 2020.

Obveznici primjene Zakona o računovodstvu dužni su voditi poslovne knjige prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva i sastavljati financijske izvještaje tako da iz njih budu vidljivi poslovni događaji u svezi s imovinom, obvezama i kapitalom te informacije o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja.

Read more

PLAĆE ZAPOSLENIH UMIROVLJENIKA

U skladu s odredbama čl. 99. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar.br. 157/13., 115/18. i 102/19. ), korisnici mirovine mogu zasnovati radni odnos najviše do polovine punoga radnog vremena, a da im se ne obustavlja isplata mirovine. To su sljedeći korisnici:

  • starosne mirovine
  • starosne mirovine dugogodišnjeg osiguranika
  • invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad
  • mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti
  • mirovine s osnove obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi prema Zakonu o tržištu rada (Nar. nov., br. 118/18. i 32/20. i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drukčiji način)
  • mirovine s osnove ostvarivanja drugog dohotka
  • starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja
  • prijevremene starosne mirovine

Read more

DONACIJE ZA OTKLANJANJE KATASTROFE PROUZROČENE POTRESOM

Dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona omogućeno je darivanje pravnim i fizičkim osobama u novcu, dobrima i uslugama uz oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost te je propisano porezno priznavanje troškova donacija za otklanjanje katastrofe prouzročene potresom s motrišta oporezivanja dobitka i dohotka.

Read more

DOPRINOSI OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA ZA 2021. GODINU

Osnovice za obračun doprinosa za sva obvezna osiguranja u Hrvatskoj po svima osnovama utvrđuju se za svaku kalendarsku godinu prema prosječno isplaćenoj mjesečnoj plaći kod pravnih osoba u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine.

U nastavku se pokazuju osnovice i mjesečne svote doprinosa za 2020. godinu obračunane na te osnovice po stopama za:

  • mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) 15%
  • mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) 5%
  • mirovinsko osiguranje osoba koje su samo u I. stupu mirovinskog osiguranje 20 %
  • obvezno zdravstveno osiguranje po stopi 16,5 %

Prema čl. 203. Zakona o doprinosima obveznik doprinosa kojemu je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnoj svoti kao umnožak svote prosječne plaće i određenog koeficijenta, a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran. Osiguranik može izabrati viši koeficijent za izračun više osnovice, a to mogu biti koeficijenti: 1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0 s primjenom na prosječnu plaću koja za 2021. godinu iznosi 9.181,00 kn, što znači da osnovice mogu iznositi:

  • 181,00 ( 9.181,00 x 1)
  • 762,00 (9.181,00 x 2)
  • 543,00 (9.181,00 x 3)
  • 724,00 9.181,00 x 4)
  • 905,00 (9.181,00 x 5)
  • 086,00 (9.181,00 x 6).

Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu. Razdoblje za koje se doprinosi obračunavaju i plaćaju prema višoj mjesečnoj osnovici ne može biti kraće od mjesec dana. Iznimno, to razdoblje može biti kraće od mjesec dana ako je unutar tog mjeseca bio početak ili prestanak osiguranja. Viša osnovica za plaćanje doprinosa utvrđuje se na temelju podnesenog Zahtjeva za odabir više osnovice. Zahtjev za odabir više osnovice sastavni je dio Pravilnika o doprinosima. Može se preuzeti s mrežnih stranica Porezne uprave – Obrasci.

Doprinosi za obvezna osiguranja obrtnika i ostalih samostalnih zanimanja uplaćuju se na uplatne račune navedene u nastavku. Budući da je riječ o samostalnim obveznicima doprinosa, svaki je osiguranik obvezan uplaćivati doprinose sam za sebe pa i kada obavlja djelatnost u supoduzetništvu.

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ZA 2020. GODINU

Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon), koji je na snazi od siječnja 2015. godine, propisano je da sve neprofitne organizacije sastavljaju godišnje financijske izvještaje, ali u skladu s vrijednosti imovine i visinom prihoda. Navedeno znači da neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo i primjenjuju obračunsko računovodstveno načelo ne predaju jednake izvještaje kao i neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo i primjenjuju novčano računovodstveno načelo. Dvojno knjigovodstvo obvezne su voditi neprofitne organizacije osnovane u 2020. godini, neprofitne organizacije od čijeg je osnivanja prošlo tri ili manje godina, neprofitna organizacija kojoj je vrijednost imovine i/ili ukupni godišnji prihod u prethodnoj poslovnoj godini bio veći od 230.000,00 kuna te neprofitna organizacija koja udovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali se odlučila voditi dvojno knjigovodstvo. Jednostavno knjigovodstvo može voditi neprofitna organizacija kojoj je vrijednost imovine i ukupni godišnji prihod u posljednje tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna, koja posluje najmanje tri godine i koja je donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanoga računovodstvenog načela i o tome obavijestila Ministarstvo financija na Obrascu RNO-P.

Sve neprofitne organizacije obvezne su upisati se u Registar neprofitnih organizacija u roku od 60 dana od upisa u matični registar, a neprofitne organizacije osnovane prijašnjih godina, koje se nisu do sada upisale, obvezne su to učiniti odmah. Kod upisa u Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija neprofitnoj organizaciji dodjeljuje broj (RNO broj) koji je jedinstven i neponovljiv. Bez RNO broja ne mogu se predati financijski izvještaji. Putem Registra neprofitnih organizacija javno se objavljuju godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija.

Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine sastavljaju:

  • Bilanca na Obrascu BIL-NPF
  • Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu PR-RAS-NPF i  
  • Bilješke uz financijske izvještaje.

Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine sastavljaju:

  • Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu G-PR-IZ-NPF i
  • Bilješke uz godišnji financijski izvještaj

Godišnji financijski izvještaji za 2020. godinu predaju se najkasnije do 1. ožujka 2021.

Neprofitne organizacije predaju financijske izvještaje isključivo u poslovnicama Financijske agencije (FINA) koja zaprima i obrađuje financijske izvještaje neprofitnih organizacija (po ovlasti Ministarstva financija. FINA ne preuzima Bilješke uz financijske izvještaje, nego se Bilješke čuvaju u arhivi neprofitne organizacije zajedno s godišnjim financijskim izvještajima. Člankom 30. Zakona propisano je da se godišnji financijski izvještaji čuvaju trajnu i u izvorniku.

Ako je neprofitna organizacija upisana u Registar neprofitnih organizacija, a ostvaruje prihode isključivo iz gospodarske djelatnosti, osim računovodstva prema propisima za neprofitne organizacije, obvezna je voditi i računovodstvo za poduzetnike te osim financijskih izvještaja za neprofitne organizacije, sastaviti i predati i financijske izvještaje za poduzetnike.

Izjava o neaktivnosti sastavlja se na obrascu Izjava o neaktivnosti (Obrazac IZJAVA-NPF) u roku od 60 dana od isteka poslovne godine za koju se daje Izjava o neaktivnosti, dakle za 2020. godinu najkasnije do 1. ožujka 2021., a dostavlja se Ministarstvu financija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb.

 

ZATEZNE KAMATE I KAMATE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA OD 1. SIJEČNJA 2021.

Porezni propisi uređuju kamate s motrišta poreza na dobitak odnosno poreza na dohodak. Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata, Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.

Read more

POTPORA-SKRAĆIVANJE RADNOG VREMENA U 2021. GODINI

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na sjednici održanoj 8. siječnja 2021. godine donijelo je odluku o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena/ čekanje na posao za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. 2021. godine.

Cilj je mjere očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji zapošljavaju 10 i više radnika i kojima je zbog privremenog poremećaja u proizvodnoposlovnom procesu došlo do pada ukupnog broja fonda radnih sati. Navedeno znači da je potpora namijenjena onim poslodavcima kod kojih je zbog pada narudžbi, zastoja u nabavi i slično u određenom mjesecu došlo do viška radnih sati.

Potporu mogu ostvariti svi poslodavci koji za mjesec za koji će tražiti potporu očekuju pad ukupnoga mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu od minimalno 10 %. Ako je radni proces definiran po poslovnim jedinicama, može se priznati pad ukupnoga mjesečnog fonda radnih sati i u određenoj poslovnoj jedinici, s tim da se mjera može ostvariti samo za radnike koji rade u toj poslovnoj jedinci. U navedenom slučaju minimalan pad po određenoj poslovnoj jedinci mora biti najmanje 20 %.

Navedeni pad ukupnog fonda sati ne mora nužno imati uzročno-posljedičnu vezu epidemije COVID-19 na poslovanje (kao što je bilo u 2020. godini), nego pad ukupnoga mjesečnog fonda radnih sati mora biti povezan s određenim privremenim poremećajima u proizvodno-poslovnom procesu. Uz uvjet pada prometa koji je posljedica privremenim poremećajima u proizvodno-poslovnom procesu, poslodavci koji zapošljavaju od 10 do 50 radnika mogu ostvariti potporu ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 20 % radnika, a oni poslodavci koji zapošljavaju 51 i više radnika, ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 10 % radnika.

Navedena uzročno-posljedična veza između pada ukupnog fonda sati i privremenog poremećaja u proizvodno-poslovnom procesu dokazuje se ostvarenim padom prometa / primitaka u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 % u odnosu na isti mjesec 2019. godine i jednim od sljedećih razloga:

  • pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcem/kupcima, pisanim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora
  • privremena nemogućnost ugovaranja novih poslova
  • privremena nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata
  • nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva nužnih za rad.

Pad prometa / primitaka dokazuje se putem predanih obrazaca PDV Poreznoj upravi.

Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prihoda / primitaka na temelju tablice pada prihoda / primitaka.

Iznimno od navedenoga, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije (grupa C prema NKD-u) mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa u promatranom razdoblju manji od 20 %, ali moraju dokazati uzročno-posljedičnu vezu između pada fonda radnih sati i navedenih razloga zbog kojih je došlo od poremećaja u poslovanju.

Potpora ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i sl. Nadalje, potporu ne mogu ostvariti radnici kojima teče otkazni rok. Udruge i ustanove koje nisu u sustavu poreza na dobitak ne mogu ostvariti potporu. Potpora se ne može ostvariti ni za radnike koji rade na daljinu (koji rade na izdvojenom mjestu bez nadzora poslodavca).

Visina potpore za skraćivanje radnog vremena je povećana sa 70 % na 90 %, odnosno, potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punoga radnog vremena radnika u trajanju kraćem od 10 % mjesečnog fonda sati, ali ne duljem od 90 % mjesečnog fonda sati, što znači najviše do 3.600,00 kuna mjesečno neto po radniku. Pojedini radnik može provesti do 90 % mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena. Pojedini radnik ne može biti više do 70 % svoga ukupnog fonda radnih sati na mjeri.

Što se tiče tehnike isplate potpore, poslodavac je obvezan obračunati i isplatiti neto-iznos i doprinose iz i na osnovicu, a prema odobrenoj potpori HZZ će izvršiti povrat (refundaciju) ukupnog trošak iz i na osnovicu na temelju podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD.

Poslodavac je obvezan isplatiti radniku ugovorenu ili propisanu plaću kao da je radio puno radno vrijeme, a naknadno će od Zavoda dobiti potporu po radniku proporcionalno skraćenju radnog vremena. U slučaju neisplate plaće i/ili neuplate javnih davanja prema plaći, poslodavac neće niti moći ostvariti potporu. Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu, najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore.

Poslodavac će biti u obvezi vratiti potporu ako od trenutka dobivanja potpore do 31. prosinca 2022. godine postupi na jedan od sljedećih načina:

  • isplati dividendu ili udjel u dobitku ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobitka bilo kojega poreznog razdoblja
  • ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su po zakonu ovlaštene zastupati društvo (dalje: uprava)
  • dodijeli pravo upravi na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica
  • isplati upravi bilo koju svotu kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezive svote propisane propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, u skladu s propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka.

Zahtjev i prateća dokumentacije predaju se isključivo elektroničkim putem. Podatci o korištenju potpore za očuvanje radnih mjesta / skraćivanje radnog vremena obvezno se iskazuju pojedinačno po radniku tako da se na stranici B Obrasca JOPPD.

 

POTPORE ZA DJELATNOSTI -SIJEČANJ I VELJAČA 2021

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavio je nove potpore za očuvanje radnih mjesta za razdoblje od 1. siječnja do 28. veljače 2021. godine.

Read more

ROKOVI PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA ZA 2020. GODINU

Dana 20. siječnja 2021. godine Ministarstvo financija na svojim je mrežnim stranicama objavilo vijest o tome da poduzetnici koji primjenjuju Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. – 47/20.) svoja financijska izvješća trebaju predati u jednakim rokovima kao što je to bio slučaj s predajom financijskih izvješća za 2019. u 2020. godini. To su oni produljeni rokovi.

Prema tome, financijska izvješća za 2020. godinu poduzetnici mogu predati prema rokovima koje predviđa Pravilnikom o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima (Nar. nov., br. 43/20). Rokovi su navedeni u tablici u nastavku.

Kontakt/Lokacija