POTPORA ZA NADOKNADU FIKSNIH TROŠKOVA

Na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske Klasa:022-03/20-07/356 URBROJ:50301-05/14-20-1 od 30. studenoga 2020. (Nar. nov., br. 133/20.) ravnatelj Porezne uprave donio je Uputu o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19).

  1. Tko može ostvariti na​​​doknadu plaćenih fiksnih troškova

Dio ili svi plaćeni fiksni troškovi za mjesec prosinac 2020. godine nadoknaditi će se poduzetnicima kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad (dalje u tekstu: Odluka).

Nadoknada svih ili dijela plaćenih fiksnih troškova primjenjuje se na poduzetnike, kojima je:

  • obustavljen rad ugostiteljskih objekata i pružanja ugostiteljskih usluga na poljoprivrednim gospodarstvima (osim za ugostiteljske objekte iz skupine „Hoteli“, „Kampovi“ i vrste Učenički ili Studenski dom ili Akademis iz skupine „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“, a koji smiju usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja odnosno učenike ili studente)
  • obustavljen rad casina, automat klubova i uplatnih mjesta za klađenje
  • obustavljen rad teretana, fitnes centara te sportskih i rekreacijskih centara
  • obustavljeno održavanje dječjih i drugih radionica te organiziranje plesnih škola
  • obustavljen rad školama stranih jezika osim obavljanja djelatnosti on-line ili na drugi način za održavanje kontakata na daljinu.

Iznimno, pravo na nadoknadu svih ili dijela plaćenih fiksnih troškova primjenjuje se na poduzetnike kojima je obustavljen rad ugostiteljskih objekata i u slučaju kada u skladu s Odlukom obavljaju dozvoljeni rad pripreme i dostave hrane i pića. 

Pravo na nadoknadu plaćenih fiksnih troškova ne mogu ostvariti poduzetnici za poslovni prostor u kojem nisu obavljali djelatnost u mjesecu studenom 2020. godine. 

  1. Uvjeti za ostvarivanje nadoknade fiksnih troškova

Pravo na naknadu plaćenih fiksnih troškova ostvaruju poduzetnici kojima je pad prihoda/primitaka u mjesecu prosincu 2020. godine u odnosu na prosinac 2019. godine bio najmanje 60%.

Poduzetnicima s ostvarenim padom prihoda/primitaka od 60% do 90% nadoknadit će se iznos plaćenih fiksnih troškova poslovanja razmjerno padu prihoda/primitka, a onima koji su imali pad prihoda/primitaka iznad 90% nadoknadit će se plaćeni fiksni troškovi poslovanja u cijelosti.

Oni poduzetnici koji su započeli s radom tijekom 2020. godine kojima je pad prihoda/primitaka  u mjesecu prosincu 2020. godine u odnosu na studeni 2020.godine bio najmanje 60%.

  1. Koji fiksni troškovi se mogu nadoknaditi

Pod fiksnim troškovima podrazumijevaju se:          

  • mjesečni trošak najma, zakupa odnosno koncesijske naknade poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost,
  • trošak obvezne pričuve,
  • mjesečni trošak električne energije, vode uz pripadajuće naknade, plin, troškovi vezani uz korištenje toplinarske mreže i odvoz komunalnog otpada,
  • trošak komunalne naknade,
  • mjesečni trošak direktne spomeničke rente,
  • mjesečna pristojba HRT-a, mjesečna naknada za javno korištenje glazbe, mjesečna pretplata na dnevne, tjedne i mjesečne tiskovine, 
  • mjesečni trošak interneta i fiksne telefonske linije,
  • mjesečni trošak usluge knjigovodstvenog servisa i
  • 1/12 iznosa godišnje naknade za priređivanje igara na sreću u casinima, na automatima i igre klađenja,  izuzev godišnje naknade za internet klađenja i internet casina.

Poduzetnicima u sustavu poreza na dodanu vrijednost priznaju se troškovi bez poreza na dodanu vrijednost. 

  1. Kako se ostvaruje pravo na nadoknadu fiksnih troškova

Zahtjev za nadoknadu dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19) poduzetnici podnose Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Popunjen Zahtjev podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem sustava ePorezna najkasnije do 15. veljače 2021.

Ako poduzetnici nisu korisnici ePorezne dostavljaju popunjen Zahtjev korištenjem servisa Porezne uprave „Pišite nam“.

U Zahtjevu obvezno se popunjavaju polja 1. Podaci o podnositelju zahtjeva, 2. Sadržaj zahtjeva, te 3. Činjenice za odlučivanje po zahtjevu.

Zahtjev se može preuzeti ovdje.

  1. Postupak ostvarivanje nadoknade fiksnih troškova

Po odobrenju Zahtjeva, Ministarstvo financija, Porezna uprava će dostaviti elektroničkim putem HZZ-u obavijest o statusu Zahtjeva i visini odobrenih plaćenih fiksnih troškova po poduzetniku.

HZZ će obaviti isplatu odobrenih plaćenih fiksnih troškova na naznačeni račun u Zahtjevu.

 

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O STRANCIMA

Trenutačno važeći Zakon o strancima donesen je 28. listopada 2011. godine (Nar. nov., br. 130/11; dalje: Zakon o strancima) te je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine, osim odredaba određenih čl. 238. koje su stupile na snagu danom pristupanja RH Europskoj uniji. Zakonom se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja i državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora (dalje: EGP) i članova njihovih obitelji te uvjeti rada i prava upućenih radnika u RH. Odredbe trenutačno važećeg Zakona o strancima često su bile izvrgnute različitim kritikama, osobito sustav zapošljavanja državljana trećih zemalja koji se temelji na utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje. Naime, odluku o godišnjoj kvoti zapošljavanja donosi jednom godišnje Vlada RH i pritom određuje djelatnosti u kojima se dopušta zapošljavanje državljana trećih zemalja i točan broj dozvola za boravak i rad koji se može izdati u određenoj kalendarskoj godini.

Read more

PREGLED PROMJENA U POREZNIM ZAKONIMA U 2021. GODINI

Vlada RH uputila je u saborsku raspravu paket promjena u poreznim zakonima radi njihova usvajanja. Promjene se predlažu u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Napominjemo da dio zakonskih tekstova može biti promijenjen u saborskoj raspravi, a ovisno o amandmanima koje će Vlada RH prihvatiti. Zbog toga su moguće razlike u konačnom (usvojenom) tekstu u odnosu na izložene prijedloge promjena u poreznim zakonima.

Read more

PAUŠALNO OPOREZIVANJE-PODNOŠENJE NOVIH IZVJEŠĆA ZA 2020

Za provedbu paušalnog plaćanja poreza na dohodak, od početka 2020. u primjeni je novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, kojim je propisan način utvrđivanja i visina paušalnog poreza na dohodak te evidencije i izvješća koje moraju voditi fizičke osobe i podnositi Poreznoj upravi (PU).

Read more

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA NA SNAZI OD 28.11.2020 GODINE

Od 28. studenoga 2020. godine (stupanjem na snagu zadnjih novela Ovršnog zakona -OZ) po prvi put se na zaštićeni račun (ovršenog) radnika uplaćuju:

– božićnica*, naknada za godišnji odmor i sl. prigodne nagrade, novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih svota do kojih se ne smatraju oporezivim primicima.

Uz to su još ovim novelama OZ-a dodani sljedeći primitci (koji su također izuzeti od ovrhe te se uplaćuju na radnikov zaštićeni račun):

– dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna EU radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u vezi s djelatnosti poslodavca (do propisanih svota do kojih se ne smatraju oporezivim primicima),

– pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih svota do kojih se ne smatraju oporezivim primicima,

– nagrade učenicima i studentima,

– troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima,

– sportske stipendije za sportaše s invaliditetom,

– dr. primitci navedeni dopunjenom odredbom čl. 172. OZ-a

 

 

ULAZAK I IZLAZAK IZ REGISTRA OBVEZNIKA PDV-A

Kada govorimo o sustavu oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (PDV), poreznim obveznikom se smatra svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti.

Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva u drugu državu članicu (uključujući i građane), koja kupcu otpremi prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice.

Poreznim obveznikom smatra se i svaka osoba koja na području RH nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u RH obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak pretporeza, osim isporuka dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara.

Prema tome, poreznim obveznikom u smislu oporezivanja PDV-om smatra se svaka pravna ili fizička osoba koja obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, neovisno o tome je li ta osoba upisana u registar obveznika PDV-a ili nije. U skladu s time, porezne obveznike možemo podijeliti na one koji su upisani u registar obveznika PDV-a i one koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a.

Read more

BOŽIĆNICE, DAROVI DJECI I DAROVI U NARAVI

Prava na isplatu božićnica, darova djeci povodom novogodišnjih blagdana ili Sv. Nikole te drugih materijalnih prava, regulirana su kolektivnim ugovorima (u nastavku: KU), pravilnicima o radu ili ugovorima o radu. Pravilnikom su propisani samo iznosi koje poslodavac može isplatiti radnicima bez plaćanja propisanih obveza, ali ne i njihovo pravo na isplatu tih nagrada.

Iznosi prigodnih nagrada mogu općim aktima poslodavca odnosno odlukom poslodavca biti uređeni u svotama nižim ili višim od onih propisanih Pravilnikom. Ako KU/aktom poslodavca nisu utvrđeni posebni kriteriji za isplatu, a uz pretpostavku da je uređena obveza isplate prigodne nagrade, na nagradu imaju pravo svi radnici. Isplatitelj može, ako KU-om nije propisana obveza isplate prigodne nagrade, regulirati određene kriterije za isplatu (npr. prisutnost na radu cijele godine ili određeni dio godine) i temeljem istih isplaćivati nagradu.

Pravilnikom je propisan neoporezivi iznos prigodne nagrade (božićnica, regres) u iznosu od 3.000,00 kn godišnje.

Sve propisane neoporezive iznose mogu isplatiti i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, same sebi, osim dara u naravi budući je ta mogućnost propisana samo za radnike.

Poslodavci mogu radnicima tokom godine isplatiti:

  • prigodne nagrade (božićnice, naknade za godišnji odmor i sl.), u novcu ili naravi, do ukupno 3.000,00 kn godišnje.
  • dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31.12. tekuće godine navršilo 15 godina starosti), do 600,00 kn godišnje;
  • dar u naravi do 600,00 kn (s PDV-om) godišnje.

Pravilnikom je propisana obveza izvješćivanja Porezne uprave o isplaćenim prigodnim nagradama i darovima za djecu na Obrascu JOPPD. Rok za podnošenje JOPPD obrasca za prigodne nagrade je dan isplate odnosno sljedeći radni dan, a za dar djetetu – dan isplate, najkasnije do 15. dana u mjesecu za primitak ostvaren/isplaćen u prethodnom mjesecu (čl. 79. st. 6. Pravilnika).

Prigodne nagrade, kao i dar djetetu, poslodavci mogu isplatiti na tekući račun, ali i u gotovini.

Prigodne nagrade (božićnice, regres) su izuzete od ovrhe do propisanih iznosa.

Ako je uređeno nekim od izvora radnoga prava, radnici ostvaruju pravo na isplatu božićnice u iznosu koji je utvrđen. Ako nije uređeno na drugačiji način, pravo na božićnicu ostvaruju svi radnici, bez obzira na dužinu radnoga staža kod tog poslodavca.

Pravo na božićnicu ostvaruju i radnici koji rade nepuno radno vrijeme, ako je to pravo regulirano nekim od izvora radnoga prava.

Sukladno čl. 62. st. 5. Zakona o radu, plaća ali i druga materijalna prava radnika (npr. prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako KU-om, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. To znači da poslodavac može nekim od navedenih akata urediti da i ove osobe ostvaruju pravo na puni iznos božićnice pri čemu će se taj iznos smatrati neoporezivim primitkom u cijelosti. Međutim, ako to poslodavac ne regulira, tada će osobe koje rade nepuno radno vrijeme imati pravo na iznos razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Osobama na stručnom osposobljavanju prigodne nagrade i nagrade za rezultate rada ne mogu isplatiti neoporezivo (bez obzira na iznos) već bi iste imale karakter drugog dohotka.

Ako roditelj radi kod dva poslodavca istovremeno tada svaki od poslodavaca, sukladno aktu/odluci, može isplatiti dar djetetu u neoporezivom iznosu do 600,00 kn.

Ako se prigodna nagrada ili neki drugi neoporezivi primitak isplaćuje zajedno s plaćom tada nije potrebno navedene isplate iskazati na dva naloga već se i jedna i druga isplata mogu iskazati na jednom nalogu sa šifrom 100.

Međutim, ako se plaća i prigodna nagrada ili drugi neoporezivi primitak isplaćuju odvojeno, tada je potrebno isplatu prigodne nagrade u nalogu za plaćanje označiti šifrom 270 – Božićnica, uskrsnica te se u polje Model upisuje HR69 , a u poziv na broj primatelja 40002 – OIB isplatitelja – 270. Za dar djeci propisana je šifra 280.

GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBVEZA KOD PODUZETNIKA

 

Popisom se utvrđuju stvarna stanja imovine i obveza, te s utvrđenim stvarnim stanjem treba uskladiti stanje imovine i obveza u poslovnim knjigama.

Poduzetnik je, sukladno čl. 15. Zakona o računovodstvu dužan popisati svu imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i novčanim iznosima, te s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje:

  • na početku poslovanja,
  • tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine,
  • u slučajevima statusnih promjena,
  • otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

Ako poduzetnik obavlja popis tijekom poslovne godine, utvrđena stanja treba svesti na stanje na dan 31.12.

Read more

NOVČANA NAKNADA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Pravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu rada (N.N., br. 118/18 – 32/29; u nastavku: Zakon). U nastavku ovog teksta izdvajamo ono najbitnije vezano uz ostvarenje tog prava nakon prestanka radnog odnosa.

Read more

ŠTO MORA SADRŽAVATI UGOVOR O RADU ZA RAD OD KUĆE

Rad od kuće je rad na izdvojenom mjestu rada i ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika mora sadržavati i dodatne podatke iz čl. 17. st. 1. Zakona o radu (N.N. br. 93/14, 127/17 I 98/19; u nastavku: ZR).

Read more

Kontakt/Lokacija