DOPRINOSI OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA ZA 2021. GODINU

Osnovice za obračun doprinosa za sva obvezna osiguranja u Hrvatskoj po svima osnovama utvrđuju se za svaku kalendarsku godinu prema prosječno isplaćenoj mjesečnoj plaći kod pravnih osoba u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine.

U nastavku se pokazuju osnovice i mjesečne svote doprinosa za 2020. godinu obračunane na te osnovice po stopama za:

  • mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) 15%
  • mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) 5%
  • mirovinsko osiguranje osoba koje su samo u I. stupu mirovinskog osiguranje 20 %
  • obvezno zdravstveno osiguranje po stopi 16,5 %

Prema čl. 203. Zakona o doprinosima obveznik doprinosa kojemu je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnoj svoti kao umnožak svote prosječne plaće i određenog koeficijenta, a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran. Osiguranik može izabrati viši koeficijent za izračun više osnovice, a to mogu biti koeficijenti: 1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0 s primjenom na prosječnu plaću koja za 2021. godinu iznosi 9.181,00 kn, što znači da osnovice mogu iznositi:

  • 181,00 ( 9.181,00 x 1)
  • 762,00 (9.181,00 x 2)
  • 543,00 (9.181,00 x 3)
  • 724,00 9.181,00 x 4)
  • 905,00 (9.181,00 x 5)
  • 086,00 (9.181,00 x 6).

Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu. Razdoblje za koje se doprinosi obračunavaju i plaćaju prema višoj mjesečnoj osnovici ne može biti kraće od mjesec dana. Iznimno, to razdoblje može biti kraće od mjesec dana ako je unutar tog mjeseca bio početak ili prestanak osiguranja. Viša osnovica za plaćanje doprinosa utvrđuje se na temelju podnesenog Zahtjeva za odabir više osnovice. Zahtjev za odabir više osnovice sastavni je dio Pravilnika o doprinosima. Može se preuzeti s mrežnih stranica Porezne uprave – Obrasci.

Doprinosi za obvezna osiguranja obrtnika i ostalih samostalnih zanimanja uplaćuju se na uplatne račune navedene u nastavku. Budući da je riječ o samostalnim obveznicima doprinosa, svaki je osiguranik obvezan uplaćivati doprinose sam za sebe pa i kada obavlja djelatnost u supoduzetništvu.

NABAVA I KORIŠTENJE OSOBNIH AUTOMOBILA KOD TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

Računovodstveni postupci u svezi priznavanja, mjerenja i objavljivanja dugotrajne materijalne imovine, samim time i osobnih automobila koje poduzetnici koriste u obavljanju svoje djelatnosti, određeni su zahtjevima HSFI-a i MSFI-a, koje su sukladno Zakonu o računovodstvu, dužni primjenjivati svi poduzetnici pri evidentiranju poslovnih događaja te sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.

Sukladno zahtjevima HSFI-a 6– Dugotrajna materijalna imovina i MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, osobna vozila (i ostala dugotrajna materijalna imovina) se prilikom početnog priznavanja mjere po trošku nabave koji uključuje:

  • kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,
  • sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i radno stanje za namjeravanu upotrebu,
  • početno procijenjene troškove demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena, za koje obveza poduzetnika nastaje kad je imovina nabavljena ili kao posljedica korištenja imovine tijekom razdoblja za namjene različite od proizvodnje zaliha tijekom razdoblja.

Prilikom nabave/stjecanja/uvoza osobnog automobila, ovisno o svakom pojedinom slučaju, javljaju se dva poreza: porez na dodanu vrijednost (pretporez) koji u određenim situacijama postaje nepovratan porez i poseban porez na motorna vozila koji je uvijek nepovratan porez.

1. Odbitak pretporeza kod nabave osobnih automobila

Porezni obveznik ima pravo na odbitak 50% pretporeza prilikom nabave osobnih automobila neovisno o visini njegove nabavne vrijednosti.

Iznimno, porezni obveznik ima pravo na 100% odbitka pretporeza prilikom nabave i korištenja osobnih automobila koji se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te motornim vozilima kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom propisu o posebnom porezu na motorna vozila.

Porezni obveznici dužni su u nabavnu vrijednost osobnih automobila, uz ostale ovisne troškove nabave, uključiti i pretporez koji se ne može odbiti.

2. Oporezivanje posebnim porezom na motorna vozila

Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila uređuje se plaćanje posebnog poreza na motorna vozila namijenjena za uporabu na cestama u RH.

Motorna vozila koja se pokreću isključivo na električni pogon, motorna vozila čija je emisija ugljičnog dioksida (CO2 ) 0 grama po kilometru te motorna vozila proizvedena prije 30 i više godina koja su sukladno posebnim propisima razvrstana u kategoriju starodobnih (oldtimer) vozila, nisu predmet oporezivanja.

Obveznik plaćanja PPMV-a je, između ostaloga, svaka fizička i pravna osoba koja, radi uporabe na cestama RH, stječe motorno vozilo koje je predmetom oporezivanja PPMV-om u RH ili koja takvo motorno vozilo na koje nije obračunat i plaćen PPMV uvozi (treće zemlje) ili unosi (države članice EU) u RH.

Način na koji će se PPMV obračunavati ovisi o tome radi li se o novom ili rabljenom motornom vozilu (prema klasifikaciji iz Zakona o PPMV-u), kao i o tome je li vozilo kupljeno u tuzemstvu ili inozemstvu.

Novo motorno vozilo je Zakonom o PPMV-u definirano kao motorno vozilo koje u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u RH nije bilo registrirano, dok se rabljenim motornim vozilom smatra svako motorno vozilo osim novog motornog vozila.

Kada proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima prodaje motorno vozilo namijenjeno za uporabu na cestama RH, tada je obvezan u ime i za račun stjecatelja motornog vozila prije izdavanja računa obračunati PPMV te obračunati iznos uplatiti najkasnije do 15. dana tekućeg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec. Račun koji izdaje proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima obvezno mora sadržavati naznaku da je PPMV obračunat u skladu s odredbama Zakona o PPMV-u (čl. 9. st. 1. Zakona o PPMV-u).

Kada tuzemna pravna ili fizička osoba te trgovac rabljenim motornim vozilima unese ili uveze motorno vozilo namijenjeno za uporabu na cestama u RH, trgovac rabljenim motornim vozilima i stjecatelj motornog vozila je dužan carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu ili prebivalištu podnijeti poreznu prijavu radi obračuna i plaćanja PPMV-a u roku od 15 dana od dana unosa, uvoza ili nabave motornog vozila. Neprijavljivanje motornog vozila nadležnom carinskom uredu u navedenim rokovima i svako raspolaganje motornim vozilom u RH prije plaćanja PPMV-a smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području RH.

Način izračuna i visine sastavnica za izračun PPMV-a utvrđeni su Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnicama za izračun posebnog poreza na motorna vozila.

Kada se stječu rabljena motorna vozila koja su u RH već bila registrirana, odnosno na koja je već u RH plaćen PPMV, tada je stjecatelj (kupac) dužan platiti upravnu pristojbu na stjecanje rabljenih motornih vozila u RH. Upravna pristojba plaća se prema propisanom iznosu upravne pristojbe u kunama po kilovatu (kw), ovisno o godini starosti rabljenog motornog vozila, a propisuje se posebnim propisom kojim se uređuje plaćanje upravnih pristojbi za pojedina pismena i radnje te iznose tih pristojbi.

Obračun i kontrolu naplate upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila izvršava tijelo nadležno za registraciju motornih vozila, odnosno stanica za tehnički pregled vozila. Stjecatelj može upravnu pristojbu platiti neposredno u stanici za tehnički pregled vozila ili izvan nje.

3. Nabava osobnog automobila na financijski leasing

Najam je sporazum na temelju kojeg najmodavac prenosi na najmoprimca, kao zamjenu za plaćanje ili niz plaćanja, pravo uporabe neke imovine u dogovorenom razdoblju. Budući se financijskim leasingom na najmoprimca prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom, na početku razdoblja financijski leasing treba priznati u bilanci najmoprimca kao imovinu i obvezu po iznosima jednakim fer vrijednosti iznajmljene nekretnine ili, ako je niže, po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma, određenih na početku najma.

Za razliku od financijskog leasinga, operativnim leasingom se ne prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom, te najmoprimac iznos najamnine kod operativnog leasinga priznaje kao rashod razdoblja za svaki mjesec na koji se najam odnosi, osim ako nema druge sustavne osnove koja bolje predstavlja vremenski okvir najmoprimčeve koristi.

Što se tiče ostvarivanja prava na odbitak pretporeza prilikom nabave osobnog automobila putem financijskog leasinga, za razliku od poreznih obveznika koji PDV obračunavaju i plaćaju prema obavljenim isporukama, Uputom PU navedeno je da porezni obveznik – primatelj financijskog leasinga koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza ako je plaćen, što u slučaju otplate u ratama znači odbitak pretporeza prema dinamici plaćanja te ne postoji mogućnost da se odjednom izvrši odbitak pretporeza kao u slučaju poreznih obveznika koji PDV obračunavaju prema obavljenim isporukama.

4. Porezno priznavanje troškova korištenja osobnih automobila

Prema odredbama čl. 7. st. 1. toč. 4. ZPDOB-a, porezno nepriznatim troškovima koji uvećavaju osnovicu poreza na dobit smatra se 50% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

Porezna osnovica se ne uvećava za sljedeće troškove:

  • osiguranje sredstava za osobni prijevoz,
  • kamate povezane s nabavom sredstava za osobni prijevoz,
  • plaćeni porez na cestovna motorna vozila te
  • naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstava za osobni prijevoz.

Navedeni troškovi se porezno priznaju u cijelosti, pod uvjetom da su u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika.

Također, porezno se priznaju svi troškovi korištenja (amortizacija, gorivo, održavanje, najam i dr.) osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti kao što su: autoškole, taksi službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i vodi, djelatnost izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

Osobni automobili čija nabavna vrijednost prelazi 400.000,00 kn imaju dodatna porezna ograničenja u svezi priznavanja troškova amortizacije. Trošak amortizacije onog dijela nabavne vrijednosti koja prelazi 400.000,00 kn povećava osnovicu poreza na dobit odnosno ne smatra se porezno priznatim troškom, osim ako se osobni automobil koristi isključivo za registriranu djelatnost najma i prijevoza.

5. Korištenje osobnih automobila isključivo u službene svrhe

Vijek uporabe osobnog automobila, prema zahtjevima računovodstvenih standarda, trebao bi biti određen vremenom u kojem poduzetnik očekuje koristiti taj automobil. Prema tome, odabir stope amortizacije trebao bi ovisiti isključivo o poduzetnikovoj procjeni vremena u kojem će se neka dugotrajna imovina koristiti. Godišnja stopa amortizacije za službene automobile je propisana u iznosu od 20% (5 godina). Navedena godišnja stopa amortizacije može se i podvostručiti, što znači da za osobne automobile maksimalno porezno dopustiva godišnja stopa amortizacije iznosi 40%, odnosno poduzetniku se porezno dopušta amortizirati službeni automobil u roku od 2,5 godine primjenom udvostručene amortizacijske stope. Korištenje stopa amortizacije koje su više od onih propisanih ZPDOB-om rezultira privremeno porezno nepriznatim rashodima koji će se porezno priznavati u onim (budućim) poreznim razdobljima kada za to budu ispunjeni uvjeti.

Kada se po osnovi korištenja službenog osobnog automobila ne utvrđuje plaća (dohodak), porezna ograničenja primjenjuju se i kod ostalih troškova korištenja. S druge strane, kada se po osnovi korištenja službenog osobnog automobila utvrđuje plaća, porezni tretman troškova korištenja je bitno drugačiji.

U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva (čl. 7. st. 3. ZPDOB-a):

  1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije i amortizacije,
  2. za rent-a-car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva,
  3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.

U troškove za koje se povećava porezna osnovica ne ulaze troškovi osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni porez na cestovna motorna vozila, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz.

Porezni tretman nepriznatog pretporeza kod ostalih troškova korištenja osobnih automobila ovisi o tome obračunava li se za korištenje osobnog automobila plaća (dohodak) ili ne. Kada se radi o korištenju osobnog automobila za osobni prijevoz temeljem kojeg se korisniku automobila ne obračunava plaća (dohodak), iznos nepriznatog pretporeza u cijelosti se smatra porezno nepriznatim troškom.

S druge strane, kada poduzetnici po osnovi korištenja osobnog automobila korisniku automobila obračunavaju plaću (dohodak), tada su svi troškovi korištenja porezno priznati, uključujući i iznos nepriznatog pretporeza.

6. Korištenje osobnih automobila u službene i privatne svrhe

Korištenje službenih osobnih automobila u privatne svrhe smatra se primitkom u naravi. Primici u naravi koje po toj osnovi poslodavac omogućuje svojim radnicima smatraju se plaćom te podliježu plaćanju poreza i doprinosa na isti način kao i plaća u novcu za redovan rad. Ako se predmetni primici u naravi omogućuju fizičkim osobama koje nisu radnici, smatraju se drugim dohotkom, a ako se omogućuju vlasnicima (udjeličarima, dioničarima) koji nisu zaposleni u društvu, smatraju se dohotkom od kapitala.

Kada porezni obveznik po osnovi korištenja službenog osobnog automobila korisniku tog osobnog automobila obračunava primitak (plaću/dohodak) u naravi, svi troškovi korištenja, osim troškova amortizacije na nabavnu vrijednost preko 400.000,00 kn, smatraju se porezno priznatim troškovima.

Napominjemo da se primitak u naravi po osnovi korištenja službenog osobnog automobila utvrđuje za svaki mjesec u kojem ga radnik koristi.

Primitak u naravi po osnovi korištenja službenih osobnih automobila u privatne svrhe može se utvrđivati na nekoliko načina ovisno o tome je li automobil kupljen (uključujući i financijski leasing) ili unajmljen na operativni leasing ili dugotrajni najam te vodi li se ili ne vodi evidencija o prijeđenim kilometrima i vremenu korištenja u privatne svrhe.

Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19)

Cilj mjere

Očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane
Koronavirusom (COVID -19) narušena gospodarska aktivnost.

Ciljane skupine poslodavaca

Poslodavci iz sektora:
 -djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića,
 -prijevoza i skladištenja,
 -radno – intenzivne djelatnosti unutar prerađivačke industrije – tekstil, odjeća,obuća, koža, drvo i namještaj,
 -poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera
civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave),
 -i drugi poslodavci koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti.
Gore navedeni sektori i poslodavci čine Prihvatljive sektore i poslodavce.

Ciljane skupine radnika

Radnici zaposleni kod poslodavaca iz Prihvatljivih sektora i poslodavaca.
– ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i sl., uz izuzeće poslodavaca kod kojih je zaposleno do 10 radnika i vlasnika obrta.

Razdoblje i trajanje

Od 01.03.2020. i dalje, a najduže do 3 mjeseca.

Visina subvencije

-iznos od 3.250,00 kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu
– iznos do 1.625,00 kuna mjesečno po radniku koji radi u nepunom radnom vremenu
– srazmjerni dio iznosa od 3.250,00 kuna ili 1.625,00 kuna po radniku za vrijeme koje nisu radili prema Odluci Stožera civilne zaštite

Važno:

  • Ova potpora nema obilježja državne potpore male vrijednosti jer je sastavni dio gospodarskih mjera Vlade RH koje spadaju u očuvanje radnih mjesta u najugroženijim sektorima. Usmjerena je na
    poduzetnike koji obavljaju gospodarsku djelatnost (trgovačka društva, obrti i samostalne profesije).
  • Mjera se ne odnosi na poslovne subjekte čiji su osnivači Republika Hrvatska, županije i jedinica lokalne samouprave i imaju vlasničke udjele od 25% ili više, uz izuzeće poslodavaca iz Sektora C:
    Prerađivačka industrija i Sektora I: Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
  • Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je opravdani trošak trošak plaće, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. Zabrana kumulacije opravdanog troška iste namjere po
    različitim mjerama.
  • Poslodavci mogu odabrati:
    -Mirovanje ugovornih obveza po aktivnim ugovorima mjera APZ-a HZZ-a koji uključuju trošak plaće i koristiti ovu mjeru.                              -Istekom razdoblja korištenja ove mjere nastavljaju u preostalom razdoblju koristiti mjeru APZ-a koju su prvotno stavili u mirovanje, na način da je isto regulirano Aneksom ugovora.
  • Poslodavci kojima bude dodijeljena potpora za očuvanje radnih mjesta ne smiju uvoziti stranu radnu snagu niti zapošljavati nove radnike u razdoblju korištenja ove mjere.
  • Poslodavci koji su unazad 12 mjeseci registrirali poslovni subjekt i koji koriste sredstva za samozapošljavanje ne mogu koristi mjeru.
  • Poslodavcima koji su imali pad broja zaposlenih od 01. do 20. ožujka 2020. godine može se odobriti potpora
  • Poslodavcu se ne može odobriti potpora ukoliko je došlo do pada broja zaposlenih u razdoblju od 20. ožujka 2020. do dana predaje Zahtjeva za dodjelu potpore ako je postotak pada zaposlenosti veći:                                  -od 40 % kod poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika,                        -od 20% Mala poduzeća,                                                                                      -od 15% Srednja poduzeća,                                                                                -i 10% Velika poduzeća.                                                                              U isto ne ulazi istek ugovora o radu na određeno vrijeme, odlazak radnika u mirovinu i otkaz
    skrivljenim ponašanjem radnika.

Kriteriji

Poslodavci iz Prihvatljivih sektora i poslodavaca trebaju:
1. opisati razloge zbog kojih traže potporu za očuvanje radnih mjesta i isto potkrijepiti dokazima te potvrditi potpisanom Izjavom o točnosti podataka i razloga, a koju daju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću.

Opisno razlozi:
– pad prometa
– otkazivanje rezervacija, eventa, kongresa, seminara i sl.
– otkazivanje ugovornih poslova i narudžbi                                                            – nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata i sl.
– nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad
– poslodavac također navodi aktivnosti koje je poduzeo u svrhu očuvanja radnih mjesta

Za dodjelu potpore potrebno je ispuniti i dokazati jedan od navedenih razloga, nema kumulacije razloga.

Navedeno je sastavni dio Zahtjeva za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta.

Dokumentacija koju uz Zahtjev dostavlja Poslodavac koji Odlukom Stožera civilne zaštite ne obavlja djelatnost:

1. dostaviti presliku Odluke, ukoliko se radi o Odluci Stožera civilne zaštite na regionalnoj i lokalnoj razini.

Dokumentacija koju uz Zahtjev dostavlja Poslodavac koji ima poteškoća u poslovanju zbog posebnih okolnosti:

1. Dokaze o otkazanim ugovorima, ugovorenim poslovima, problema u transportu i isporuci robe ili nabavci repromaterijal i sirovina i drugo.

Obrazloženje pada prihoda: Dostaviti tabličnu usporedbu prihoda do kraja mjeseca u kojem je podnesen zahtjev sa istim mjesecom prethodne godine, uz projekcija prihoda u narednom razdoblju za tri mjeseca s usporedbom istog razdoblja prethodne godine. Prihvatljiv je pad veći od 20%.
Zavod u svrhu dokazivanja opravdanosti potpore za očuvanje radnih mjesta kada iz dostavljene dokumentacije nije vidljiva opravdanost može zatražiti i drugu dokumentaciju npr. kvartalnu Prijavu PDV-a za usporedno razdoblje 2020./2019. i sl.

Dokumentacija dostupna na web stranici Zavoda koju popunjava i dostavlja Poslodavac

-Obrazac Zahtjeva s pripadajućim tablicama. Obrazac Zahtjeva standardizirani je obrazac dostupan na internetskoj stranici Zavoda ili na stranici www.mjere.hr.
-Izjava o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore.
Zahtjev se predaje on line, elektroničkom poštom (e-mail) ili u nadležnu službu Zavoda prema sjedištu poslodavaca

Obveze poslodavca

-Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza.
-Za opravdano otkazane ugovore o radu, što uključuje istek ugovora na određeno, sporazumni otkaz na zahtjev radnika, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu i otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima koje je osoba odradila u mjesecu otkaza                                                                                                            -Ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu krivnjom poslodavca, isti ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu.                                           -Dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći radnicima za koje koristi potporu do kraja mjeseca za koji je isplaćena potpora, a koji sadrži tablicu s popisom radnika, uz vlastoručni potpis radnika i datum isplate.

 

 

Isplate sredstava

Do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

NOVOSTI O PAUŠALNOM OPOREZIVANJU

Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti propisuje se koje se samostalne djelatnosti iz čl. 29. Zakona mogu paušalno oporezivati, način utvrđivanja i visina godišnjeg paušalnog dohotka, način utvrđivanja i visina paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu te koje evidencije i izvješća porezni obveznici moraju voditi i podnositi Poreznoj upravi. Read more

IZMJENE ZAKONA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom usvojen je na 15. sjednici Hrvatskoga sabora dana 29. studenoga 2019., a primjenjuje se od 1. travnja 2020., osim čl. 1. i 2. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2021. Read more

GODIŠNJI OBRAČUN POSLOVANJA I SLOBODNIH ZANIMANJA I PODNOŠENJE POREZNE PRIJAVE ZA 2019.

Obrtnici i slobodna zanimanja koja obavljaju samostalnu obrtničku djelatnost i za svoje poslovanje vode poslovne knjige i evidencije, sastavit će godišnju poreznu prijavu i napraviti godišnji obračun poslovanja za 2019. godinu prema odredbama

Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16. – 121/19.) i Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17. – 80/19), kao temeljnih propisa kojima je u Republici Hrvatskoj uređen sustav oporezivanja dohodaka fizičkih osoba. Read more

Sadržaj Računa prema Zakonu RH

A) FISKALIZACIJA


Sadržaj Računa prema zakonu objavljen od Porezne uprave u dokumentu: “Uputa o obvezi izdavanja računa prema propisima iz nadležnosti Porezne uprave”
Read more

POSTUPCI OTVARANJA OBRTA

  1. POSTUPAK OTVARANJA OBRTA

Članak 1.  Zakona o obrtu definira obrt samostalnim i trajnim obavljanjem dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičke osobe sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluge na tržištu. Međutim, obrt može obavljati i pravna osoba ako to ne čini na industrijski način.

S obzirom na vrste, obrti mogu biti:

  • slobodni – obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete, odnosno ne traži se propisana stručna sprema
  • vezani – obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit
  • povlašteni – obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o djelatnosti.

Uvjeti za otvaranje obrta

Pročitaj

OBRASCI POTREBI ZA OTVARANJE OBRTA

Otvaranje obrta zahtjeva prikupljanje određene dokumentacije za koje je potrebno određeno vrijeme. Potrebna dokumentacija za otvaranje obrta je sljedeća:

  1. Za registraciju obrta potrebno je ispuniti i priložiti sljedeće obrasce:
Prijava za upis u obrtni registar,
Registarski list RL 1 – podaci o obrtu,
  Registarski list RL 2 – podaci o izdvojenom pogonu (ako ima izdvojenih pogona),
  Registarski list RL 3 – podaci o djelatnostima,
  Tiskanica 1 – podaci o vlasniku obrta.
  1. Uz ispunjene obrasce potrebno je priložiti i sljedeće:

Pročitaj

PAUŠALNI OBLIK OBRTA

PAUŠALNI  OBLIK OBRTA

Najvažnija odlika paušalnog obrta je ta da se porez plaća paušalno u fiksnom iznosu godišnje, ali ste limitirani iznosom primitaka tijekom te godine. Do sada je bilo dozvoljeno 149.500,00 kn primitaka u kalendarskoj godini, a od 1.1. odnosno za 2017. je taj prag pomaknut na 230.000,00 kn, dok će za 2018. biti 300.000,00 kn. S obzirom da je 300.000,00 kn primitaka prilično lijepa cifra za obrtnike, ovime se otvaraju vrata mnogo lagodnijeg poslovanja s prostorom za razvoj posla i veće financijsko stjecanje što će mnogima biti dodatna motivacija za rad, a samim time poslijedično i dobra stvar za gospodarstvo države općenito.

Kako postati paušalac

Pročitaj

Kontakt/Lokacija