Osnovice za obračun doprinosa kod plaća i ostalih primitaka u 2022. godini

U poslovnoj praksi poslodavaca ponekad se događaju situacije kada su radnici prijavljeni na obvezna osiguranja kod poslodavca, ali zbog nekih okolnosti njihova bruto-plaća / naknada prema računici je manja od najniže osnovice za obračun doprinosa. Jednako tako, zakonski je ograničeno plaćanje doprinosa na najvišu mjesečnu i godišnju osnovicu koje se primjenjuje pod određenim kriterijima.

U skladu s Zakonom o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća koju poslodavac isplaćuje ili daje u naravi ili je bilo dužan isplatiti osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu.
To znači da mjesečna osnovica za obračun doprinosa ne može iznositi manje od:

  • najviše svote plaće koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru te
  • za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa.

Stoga, ako radnik radi u punom radnom vremenu i ostvaruje pravo na isplatu plaće, njegova će plaća uvijek biti viša od minimalne osnovice za obračun doprinosa s obzirom na činjenicu da je minimalna plaća prema Zakonu o minimalnoj plaći (4.687,50 za 2022. godinu) viša od najniže osnovice za obračun doprinosa.

Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa je umnožak svote prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Za 2022. godinu minimalna plaća iznosi 9.537,00 te najniža osnovica za obračun doprinosa iznosi 3.624,06 kn.

Doprinosi prema plaći obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće. Iznimno, doprinosi prema plaći ili prema dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, moraju se obračunati i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. To bi značilo da poslodavac treba radniku koji je zaposlen na puno radno vrijeme obračunati doprinose do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, na onu plaću koju je trebao isplatiti, bez obzira na to je li plaća isplaćena ili nije.

Početak i prestanak razdoblja osiguranja te osnovu osiguranja utvrđuju nositelji obveznih osiguranja. Obveza doprinosa postoji za razdoblje provedeno u osiguranju i uz osnovu osiguranja. To znači da je nositelj osiguranja (poslodavac) obvezan obračunati doprinose za sve dane za koje je obveznik (radnik) prijavljen u obvezna osiguranja, bez obzira na to je li radnik za te dane primio plaću, je li radio ili nije te ima li pravo na naknadu plaće ili nema.

1. KADA SE DOPRINOSI OBRAČUNAVAJU PREMA NAJNIŽOJ OSNOVICI ZA OBRAČUN DOPRINOSA U SVOTI OD 3.624,06 KN

U skladu s Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako:

  • poslodavac isplati radniku plaću odnosno naknadu plaće na teret svojih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio zbog bolovanja, a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice
  • poslodavac ne isplati radniku plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut
  • svakom drugom slučaju kada bi svota osnovice za određeni mjesec bila niža od najniže mjesečne osnovice.

1.1. OBRAČUN DOPRINOSA U SLUČAJU BOLOVANJA

U skladu s Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako poslodavac isplati radniku plaću odnosno naknadu plaće na teret svojih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio zbog bolovanja, a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice.

To bi značilo da se radniku koji je na bolovanju cijeli mjesec, a naknada plaće „padne“ ispod najniže osnovice za obračun doprinosa (3.624,06 kn za 2022. godinu), doprinosi trebaju obračunati na najnižu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa. To se često događa kod radnika koji imaju ugovorenu minimalnu plaću (4.687,50 za 2022. godinu ).

Primjer 1. Naknada plaće za vrijeme bolovanja kada je naknada viša od osnovice

Radnik je zaposlen kod poslodavca u punom radnom vremenu i ima pravo na minimalnu plaću. U siječnju 2022. godine radit će od 1. do 22., a u razdoblju od 23. do 31. siječnja bio je na bolovanju na teret poslodavca (obračunava se 70 % od prosjeka plaće zadnjih 6 mjeseci). Prema rasporedu radnog vremena radnik je u siječnju imao 21 dan odnosno 168 radnih sati (od čega je 8 sati blagdan).

Plaća i naknada obračunavaju se kako slijedi:

  1. svota plaće i naknade plaće za blagdan računa se za 120 sati te je razmjerna svota minimalne plaće za rad od 1. do 22. je svota od 3.348,21 (4.687,50 : 168 x 120)
  2. svota naknade bolovanja za 6 radnih dana (od 23.1. do 31.1.) odnosno 48 sati bolovanja, prema formuli (4.687,50 : 168 x 48 x 70 % je svota od 937,50 kuna.

Radniku će se ukupno obračunati primitak za taj mjesec u svoti od 4.285,71 kn (937,50 + 3.348,21). Kako je radnik cijeli mjesec bio osiguran po osnovi radnog odnosa, a ukupno izračunana svota od 4.285,71 kn viša je od najniže mjesečne osnovice, poslodavac je za ožujak obvezan obračunati doprinose prema izračunanoj plaći i naknadi plaće te ne treba za dane provedene na bolovanju izračunavati doprinose prema najnižoj osnovi za obračun doprinosa.

 

 

 

 

 

 

 

1.2. NEPLAĆENI DOPUST PREMA ZAKONU O RADU

Prema Zakonu o radu poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Kod neplaćenog dopusta najčešće je riječ o nekim privatnim razlozima radnika (obrazovanje koje nije povezano s radom u društvu, učenje jezika, putovanje i sl.) koji nisu izravno povezani s obavljanjem posla kod poslodavca i koji se ne navode kao opravdani razlozi za plaćeni dopust, u zakonu o radu ili drugim propisom. Uobičajeno je da radnik prvo uputi pisani zahtjev poslodavcu za korištenje neplaćenog dopusta. Nakon razmatranja zahtjeva, poslodavac može odobriti ili odbiti korištenje neplaćenog dopusta, ovisno o duljini trajanja, zahtjevima posla u tom razdoblju i slično. Ako poslodavac odobri zahtjev, donosi se odluka kojom se odobrava korištenje neplaćenog dopusta u kojoj se navodi razdoblje korištenja i razlog odsutnosti radnika s posla.

Zakon o radu predvidio je da za dane neplaćenog dopust sva radnikova prava iz radnog odnosa (osim prava na povratak na posao) miruju. Iz navedene se odredbe može zaključiti da za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnika treba odjaviti s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja s naznakom da je riječ o mirovanju radnog odnosa.

1.2.1. Što ako se radnik na neplaćenom dopustu ne odjavi

U praksi se događa da poslodavac NE odjavi radnika s obveznih osiguranja, a radniku je odobrio neplaćeni dopust. Iako navedeno postupanje nije u skladu sa Zakonom o radu, u praksi je takav pristup ipak u primjeni. Naime, u Zakonu o doprinosima i Pravilniku o doprinosima propisano je da se doprinosi obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako poslodavac radniku ne isplati plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut. S obzirom na to da je radnik ostao prijavljen u obveznim osiguranjima (iako poslodavac radniku ne isplaćuje plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust), u skladu s navedenom odredbom doprinose treba obračunati na minimalnu osnovicu za obračun doprinosa. To znači da je u tom slučaju (neodjave radnika) obveza poslodavca do kraja mjeseca za prethodni mjeseca obračunati i uplatiti doprinose iz plaće i na plaću od najniže osnovice za obračun doprinosa ili na razmjeran dio osnovice ako je riječ o dijelu mjeseca.

U tom slučaju poslodavac ne isplaćuje plaću niti obračunava porez na dohodak i prirez.

Navedeno je postupanje u slučaju neodjave radnika iz obveznih osiguranja potvrdilo i Ministarstvo financija, u mišljenju vezanom za plaćanja doprinosa poslodavca za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnika, od 26. srpnja 2018. koji djelomično prenosimo: … „Sukladno navedenim propisima, poslodavac koji ne isplaćuje plaću za vrijeme kada radnik koristi neplaćeni dopust niti je došlo do prestanka ugovora o radu, poslodavac može radniku obračunati doprinose za to razdoblje primjenom najniže mjesečne osnovice. Temeljem Zakona o doprinosima Ministarstvo financija Porezna uprava je nadležna za naplatu obveznih doprinosa, dok su prava i obveze temeljem statusa u obveznom osiguranju propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju za koji je nadležan Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Iz navedenog je mišljenja razvidno da poslodavac neće napraviti prekršaj odredaba Zakona o doprinosima ako ne odjavi radnika te mu obračuna doprinose na minimalnu osnovicu, ali to mišljenje nije obuhvatilo odredbe Zakona o radu te Zakona o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju koje su prethodno navedene u članku.

Primjer 2. Obračun doprinosa kada je radniku odobren neplaćeni dopust, a radnik nije odjavljen s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja

Poslodavac je radniku A. B. odobrio korištenje neplaćenog dopusta u razdoblju od 1. veljače 2022. do 20. veljače 2022. godine. Međutim, radnika nije odjavio s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, protivno odredbama Zakona o radu.

S obzirom da radnik nije radio, poslodavac za vrijeme neplaćenog dopusta nema obvezu obračunavati plaću, nego samo treba obračunati doprinose na razmjeran dio minimalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa odnosno na osnovicu od 2.588,61 (3.624,06 / 28 x 20) kako je prikazano u nastavku.

Napomena: Pretpostavka je da je radnikova plaća za razdoblje od 20. do 28. veljače niža od minimalne osnovice za obračun doprinosa.

 

 

1.3. NEOPRAVDANI IZOSTANAK S POSLA

Ponekad se događaju situacije kada je radnik prijavljen u obvezna osiguranja, a posao ne obavlja odnosno ne dolazi na posao ili odlazi s posla prije ugovorena vremena odnosno zbog neopravdanih razloga. U tim situacijama poslodavac nije obvezan isplatiti radniku plaću za dane koje radnik nije radio te postupa prema odredbama Zakona o radu u vezi s uručivanjem otkaza radniku. Prema ZR-u prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je obvezan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i skrenuti mu pozornost na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze. U skladu s Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako poslodavac ne isplati radniku plaću za vrijeme u kojemu nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut.

To znači da kada je radnik prijavljen u obvezna osiguranja, a zbog neopravdanih razloga ne dolazi na posao, poslodavac nije u obvezi isplatiti neto-plaću radniku, niti obračunati porez na dohodak i prirez, ali je obvezan obračunati doprinose na razmjeran dio najniže osnovice za obračun doprinosa. Ako je plaća za odrađene dane / sate viša od minimalne osnovice za obračun doprinosa, dovoljno je obračunati doprinose na plaću za radne dane u mjesecu te ne treba odvojeno prikazivati sate neopravdanog izostanka u posebnom retku JOPPD-a.

1.4. OBRAČUN DOPRINOSA ZA DANE TJEDNOG ODMORA (SUBOTA I NEDJELJA)

Nadalje, postoje situacije kada su početak ili kraj mjeseca subote ili nedjelje, a poslodavac prijavi radnika u obvezno osiguranja ili ga odjavi tako da te dane tjednog odmora radnik bude u obveznom osiguranju kod poslodavca.

U skladu s Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako poslodavac radniku ne isplati plaću za vrijeme u kojemu nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut.

To znači da će dani tjednog odmora, ako se samo oni obračunavaju u mjesecu, radniku biti obračunani tako da se za te dane ne isplaćuje plaća, ali se doprinosi trebaju obračunati na razmjeran dio minimalne osnovice za obračun doprinosa.

  1. NAJVIŠA MJESEČNA OSNOVICA DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE – ZA 2022. GODINU 57.222,00 KN

Najviša mjesečna osnovica najviši je iznos (ograničenje) do kojeg je obveza (poslodavca) obračunati i uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MIO I) i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (MIO II) kada je osnovica za obračun doprinosa plaća osim poduzetničke plaće.

Svake godine ministar financija donosi naredbu kojom se, između ostaloga, propisuje i iznos najviše mjesečne osnovice koja se računa kao umnožak koeficijenta 6 i prosječne mjesečne bruto-plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz, 9.537,00 kn.

Za 2022. godinu svota najviše mjesečne osnovice je 57.222,00 kn.

2.1. NA KOJE SE PRIMITKE PRIMJENJUJE OGRANIČENJE NAJVIŠE MJESEČNE OSNOVICE

Najviša mjesečna osnovica utvrđuje se i primjenjuje za obračun doprinosa, i to:

  1. za osiguranika po osnovi radnog odnosa prema osnovici iz čl. 21. st. 1. Zakona – plaća
  2. za osiguranika po osnovi izabrane i imenovane osobe prema osnovici iz čl. 29. st. 1. Zakona i – plaća
  3. za osiguranika po osnovi izaslanog radnika prema osnovici iz čl. 37. st. 1. Zakona – plaća.

Dakle, samo kod isplate plaće potrebno je voditi računa o tome koliko je mjesečno ograničenje za plaćanje doprinosa te da se ono primjenjuje i za I. i za II. mirovinski stup.

Kako je Zakonom propisano da se mjesečno ograničenje doprinosa može primijeniti samo na plaću, na primitke koji su prema Zakonu razvrstani u ostale primitke, ovo ograničenje se ne može primijeniti (primjerice za bonuse, otpremnine, naknade za neiskorišteni godišnji odmor, plaću u naravi i sl.). Također se ne može primijeniti ni kod isplate drugog dohotka ni kod obračuna poduzetničke plaće.

Nadalje, najviša mjesečna osnovica utvrđuje se i primjenjuje i za obračun dodatnih doprinosa na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika čiji se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem.

Ne postoji najviša osnovica na mjesečnoj razini za obračun i isplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

 

 

 

3. NAJVIŠA GODIŠNJA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA – 686.664,00 KN

Osim ograničenja na najvišu mjesečnu osnovicu, isplatitelji plaće i ostalih primitaka mogu primijeniti i ograničenje na najvišu godišnju osnovicu, a ona je najviši iznos do kojeg je obveza uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MIO I.) prema svim osnovama za jednu godinu.

Obveza obračuna i plaćanja doprinosa do iznosa najviše godišnje osnovice postoji bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine. To znači da se za manji broj osiguranja u godini ne uzima u obzir razmjerna svota nego je ograničenje postavljeno na apsolutnoj razini.

Najviša godišnja osnovica računa se kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6 i brojke 12, što je za 2022. godinu svota od 686.664,00 kn.

3.1. PRIMJENA OGRANIČENJA NA NAJVIŠU GODIŠNJU OSNOVICU

Najvišu godišnju osnovicu za pojedinog osiguranika utvrđuje Porezna uprava te u postupku godišnjeg obračuna utvrđuje obvezu i obračunava doprinos prema najvišoj godišnjoj osnovici.

Međutim, iznimno, prema Zakonu o doprinosima, najvišu godišnju osnovicu mogu utvrditi i primijeniti je za obračun doprinosa i:

  1. poslodavci pri obračunu doprinosa prema plaći i prema ostalim primitcima što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi radnog odnosa ako se plaća i ostali primitci odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu)
  2. predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave pri obračunu doprinosa prema plaći i ostalim primitcima što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi imenovanih ili izabranih osoba ako se plaća i ostali primitci odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu)
  3. poslodavci izaslanih radnika pri obračunu doprinosa prema izvedenoj mjesečnoj osnovici i ostalim primicima što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi izaslanog radnika ako se mjesečna osnovica i ostali primitci odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu).

 Jednako tako, prema Pravilniku o doprinosima najvišu godišnju osnovicu za MIO I. može primijeniti i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom isplate iznosa iznad najviše ukupne aktuarske protuvrijednosti koji se isplaćuje osiguraniku čija su mirovinska prava stečena u Europskoj uniji prenesena u sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Prema Pravilniku o doprinosima, najvišu godišnju osnovicu može utvrditi i primijeniti i Porezna uprava kada, u postupku nadzora poslovnog subjekta – poslodavca ili isplatitelja primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa za određeno razdoblje i za određenog osiguranika.

Podsjećamo da zbog izmjene stopa doprinosa na drugi dohodak, nakon 1. siječnja 2019. godine isplatitelji drugog dohotka ne mogu primijeniti ograničenje na najvišu godišnju osnovicu.

Međutim, porezni obveznici koji po isplati drugog dohotka ili zbrojeno sa isplatama plaće i drugog dohotka premaše najvišu godišnju osnovicu mogu predati zahtjev za povrat doprinosa za MIO I. O tome pišemo u zadnjem dijelu članka.

Poslodavci i druge osobe mogu pri obračunu doprinosa za osiguranika pojedinca primijeniti najvišu godišnju osnovicu kada je za toga osiguranika od istoga obveznika obračunavanja za određeno razdoblje obračuna doprinosa (kalendarsku godinu) ispunjena obveza te su doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti obračunani i uplaćeni do iznosa najviše godišnje osnovice.

Dakle, kada je isplatitelj obračunao i platio doprinose na svotu od 686.664,00 kn za jedno razdoblje doprinosa (godinu), svaka daljnja isplata, a koja se odnosi na primitak za to razdoblje u kojemu je prijeđeno ograničenje, oslobođena je obračuna i uplate doprinosa za MIO I.

4. POVRAT DOPRINOSA ZA MIO I. KOJI JE PLAĆEN IZNAD GODIŠNJE OSNOVICE

Pravo na povrat doprinosa plaćenih iznad najviše godišnje osnovice ima obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, za određenu kalendarsku godinu, a obračunan je prema osnovici u ukupnoj svoti višoj od najviše godišnje osnovice propisane za tu godinu.
Pravo na povrat doprinosa plaćenih iznad najviše godišnje osnovice utvrđuje se u postupku godišnjeg obračuna doprinosa što ga provodi Porezna uprava u upravnom postupku, na temelju zahtjeva obveznika doprinosa.
Postupak se pokreće na temelju pisanog zahtjeva obveznika doprinosa, i to najranije 1. veljače godine koja slijedi nakon godine za koju se podnosi, a najkasnije u roku od pet godina, računajući od dana kad je obračunan i uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prema osnovici višoj od najviše godišnje osnovice.
Podatci o uplaćenim doprinosima utvrđuju se putem Obrasca GOD-DOP.

 

Naknada plaće na blagdan i drugi dodatci na plaću

Dodatci na plaću se, u pravilu, utvrđuju prema izvorima radnikovih prava prema bruto-plaći te u skladu s time čine sastavni dio radnikova bruto-primitka. Primitkom od nesamostalnog rada se, između ostaloga, smatraju i primitci koje poslodavci isplaćuju svojim radnicima po osnovi rada na blagdan i neradnih dana utvrđenih Zakonom o blagdanima. Jednako tako, primitcima koji se oporezuju na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada smatraju se i primitci za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i sl. Stoga su, u skladu sa svime navedenim, svi dodatci na plaću sastavni dio bruto-primitka koji se oporezuje na jednak način kao i plaća radnika za redovan rad.

 

1. UTVRĐIVANJE PLAĆE PREMA OBLICIMA RADA

Visina plaće utvrđuje se aktima poslodavaca koji uređuju prava radnika na visinu plaće. Tako se plaća može utvrditi u konkretnoj svoti, može se sastojati od nekoliko elemenata, može biti i promjenjiva, a dio plaće može se isplaćivati u naravi. Utvrđivanje rasporeda radnog vremena i oblika rada je na poslodavcu. Plaća radnika se utvrđuje prema obliku radnog vremena (redovan rad, rad noću, blagdan, prekovremeno i sl.), a može se ugovoriti kao ugovorena fiksna svota plaće ili kao plaća koja se utvrđuje po satu, u kojem slučaju svota plaće ovisi o odrađenom mjesečnom fondu sati.

Ako je plaća promjenjiva, može se sastojati od određenih elemenata:

  • osnovne plaće uvećana koeficijentima složenosti poslova
  • dodataka na plaću
  • varijabilnog dijela (stimulacije).

Osnovna plaća radniku pripada za redovan rad odnosno za puno ili nepuno radno vrijeme te se ona uobičajeno još dodatno vrednuje, ovisno o složenosti poslova koje radnik obavlja u vezi sa svojim radnim mjestom (osnovna plaća za rad množi se koeficijentima složenosti poslova koji su propisani aktima koje je poslodavac obvezan primjenjivati). Radnici koji rade na blagdan, noću i prekovremeno, prema Zakonu o radu ostvaruju pravo na povećanu plaću kao i u slučaju rada u otežanim uvjetima.

Primjerice, poslodavac nedvojbeno u određenim slučajevima treba radniku isplatiti povećanu plaću, i to ako radi u otežanim uvjetima, za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH  određeno da se ne radi, za prekovremeni rad te za rad noću.

PLAĆE I NADOKNADE

Osim obveznih dodataka na plaću propisanih Zakonom o radu, prema ostalim izvorima prava radnici mogu ostvariti povećanje plaće i po drugim osnovama, primjerice za godine staža rada radnika provedenih na radu ili na radu kod točno određenog poslodavca. Poslodavac ima pravo odrediti način obavljanja rada, poštujući prava i dostojanstvo radnika i obvezu osigurati uvjete za rad na siguran način i to tako da ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Sve ostale možebitno utvrđene uvjete prema kojima radnici mogu ostvariti pravo na povećanu plaću (dodatke na plaću za minuli rad, smjenski rad i sl.), a da nisu utvrđeni Zakonom o radu, poslodavci utvrđuju vlastitim aktima ili je to pravo već propisano nekim od kolektivnih ugovora koje je poslodavac obvezan primijeniti.

2. SLUČAJEVI KADA POSLODAVAC RADNIKU TREBA OBVEZNO POVEĆATI PLAĆU

Prema Zakonu o radu, radno vrijeme je razdoblje u kojemu je radnik obvezan obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Samo vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.

Puno radno vrijeme radnika ne može biti dulje od četrdeset sati tjedno. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme radnika četrdeset sati tjedno. Dakle, Zakon o radu propisuje najviše tjedno radno vrijeme, a ne mjesečni ili godišnji fond sati rada. Mjesečni fond sati rada konkretnog radnika utvrđuje se prema njegovom rasporedu radnog vremena.

2.1. OBRAČUN PLAĆE ILI NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME BLAGDANA

Radnici u nekim djelatnostima moraju raditi i u vrijeme blagdana. Navedeno se posebno odnosi na djelatnosti koje po svojoj naravi ne mogu biti zaustavljene radi neradnih dana. To je rad djelatnika u ugostiteljstvu, javni prijevoz putnika, rad djelatnika u trgovini, rad zdravstvenih djelatnika, djelatnika u policiji i sl. Kada radnici rade na dan blagdana, ostvaruju pravo na povećanu plaću za rad na taj dan. Zakonom o blagdanima spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj utvrđeni su blagdani, odnosno neradni dani prema kojima radnici ne rade. To se posebice odnosi na dane koji su utvrđeni u Zakonu o blagdanima, kao neradni, a to su:

  • siječnja – Nova godina
  • siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
  • Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
  • Tijelovo
  • svibnja – Praznik rada
  • svibnja – Dan državnosti
  • lipnja – Dan antifašističke borbe
  • kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
  • kolovoza – Velika Gospa
  • studenoga – Svi sveti
  • studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
  • prosinca – Božić
  • prosinca – prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

Građani RH koji Božić slave na dan 7. siječnja na taj dan, islamske vjeroispovijesti u dane Ramazanskog bajrama i Kurban-bajrama te židovske vjeroispovijesti u dane Roš Hašane i Jom Kipura, imaju pravo ne raditi i uz to imaju pravo ne raditi u dane koji su propisani kao blagdani svih građana Republike Hrvatske. Radnici koji rade na navedene dane, ostvaruju pravo na povećanu plaću (dodatak na plaću za rad na blagdan). Radnici koji u prethodno spomenute dane blagdana ne rade, ostvaruju pravo na naknadu plaće.

Dakle, u dane blagdana radnici, u pravilu, ne rade, ali radnici u te dane imaju pravo na naknadu plaće. Pravo na naknadu plaće za blagdan ovisi o rasporedu radnog vremena svakoga pojedinog radnika. Ako radnik zbog blagdana ne radi, imat će pravo na naknadu plaće samo ako blagdan pada u dan kada je prema rasporedu radnog vremena obvezan raditi. Ako blagdan pada u nedjelju ili neki drugi dan kada radnik ne treba raditi i kada inače ne ostvaruje plaću, radnik neće ostvariti ni plaću ni naknadu plaće. Smatramo da je intencija zakonodavca da radnik koji radi na blagdan dobije povećanu plaću, dok se drugim aktima (pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom i dr.) poslodavca mogu utvrditi i drukčija prava.

Primjer 1. Kako utvrditi plaću kada je za radnika na dan blagdana predviđeno da ne radi
Osnovna plaća radnika iznosi 10.000,00 kn (bruto). Mjesec za koji se obračunava plaća ima 184 radna sata. Jedan dan u navedenom mjesecu je blagdan koji pada u utorak te na taj dan radnik nema obvezu raditi. Bez obzira na to što radnik taj dan nema obvezu raditi, za taj dan ostvaruje naknadu plaće. Zbog navedenoga za radnika se bruto-svota plaće neće promijeniti te će za taj mjesec radnik ostvariti bruto-plaću od ukupno 10.000,00 kn (9.565,20 kn redovan rad + 434,80 kn naknada plaće za blagdan).

Primjer 2. Utvrđivanje plaće radnika ako radi na blagdan
Osnovna plaća radnika iznosi bruto 10.000,00 kn. Radniku je preraspodjelom radnog vremena utvrđeno da radi na blagdan koji pada u utorak. To znači da je u mjesecu koji ima 184 radna sata radnik odradio 8 sati na blagdan. Prema Kolektivnom ugovoru, ako zaposlenik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50 %. U skladu s navedenim, radnik za vrijeme redovnog rada na blagdan ostvaruje pravo na plaću uvećanu za dodatak na plaću za rad na blagdan te na naknadu plaće koja mu pripada prema Zakonu o blagdanima te prema Kolektivnom ugovoru. Visinu plaće za rad na blagdan potrebno je utvrditi ovako: Svota plaće za rad po satu = 10.000,00 : 184 sata = 54,35 kn Plaća za rad na blagdan = (54,35 x 8) × 1.50 = 434,80 × 1.50 = 652,20 kn (434,80 kn + 217,40 kn)
Naknada plaće za blagdan = 54,35 × 8 = 434,80 kn.
Dakle, radnik za rad na blagdan ostvaruje pravo na redovnu plaću za rad uvećanu za dodatak na plaću za rad na blagdan te naknadu plaće, stoga se visina plaće za taj dan utvrđuje u svoti od 1.087,00 kn (652,20 kn + 434,80 kn). Plaća radnika za taj mjesec utvrđuje se u svoti od 10.652,20 kn (10.000,00 +217,40 + 434,80).

Primjer 3. Utvrđivanje plaće radnika za Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
Radnik će prema rasporedu radnog vremena raditi na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, a u skladu sa svime navedenim radnik će imati pravo na različita prava iz radnog odnosa ovisno o sljedećim situacijama:

  • kada radnik radi na Uskrs (nedjelja) ima pravo na plaću uvećanu za dodatak za rad blagdanom.
  • ako radniku nedjelja nije redoviti radni dan, radnik za taj dan ostvaruje i dodatak na plaću za prekovremeni rad. Kada je nedjelja redoviti radni dan radnika, radnik neće imati pravo na dodatak na plaću za prekovremeni rad, nego samo na plaću i dodatak za plaću za rad blagdanom.
  • ako je radnik radio na Uskrsni ponedjeljak, a na taj dan inače nije njegov redoviti radni dan, nego dan tjednog odmora, imat će pravo na plaću uvećanu za dodatak za rad blagdanom i prekovremeni rad.
  • kada je ponedjeljak inače redoviti radni dan radnika, tada će radnik imati pravo na plaću i na dodatak za rad blagdanom.

Dakle, ako posebnim aktima nije ništa posebno utvrđeno, za rad na blagdan radnici ostvaruju plaću za rad na taj dan i povećanu plaću zbog rada na blagdan.
Jednako tako, u slučaju da prema rasporedu radnog vremena dan blagdana pada na dan kada radnik ne bi radio, tada poslodavac takvom radniku za taj dan ne obračunava ni plaću ni naknadu plaće.

2.2. UTVRĐIVANJE POVEĆANE PLAĆE ZA RAD NEDJELJOM

Preraspodjelom radnog vremena može se utvrditi da radnik mora raditi u nedjelju. U tom je slučaju poslodavac obvezan osigurati radniku neki drugi dan kao dan odmora, i to u trajanju od 24 sata.
Za rad nedjeljom radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću jer je morao svoje životne navike, obiteljske obveze i sl. prilagoditi da bi mogao doći na posao te raditi na dan koji se za većinu radnika podrazumijeva kao dan odmora.

Primjer 4. Utvrđivanje plaće za rad nedjeljom
Osnovna plaća radnika iznosi 10.000,00 kn (bruto). Preraspodjelom radnog vremena u mjesecu koji ima 184 sata radnik je odradio 6 sati, i to u nedjelju. Prema Kolektivnom ugovoru radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću od 35 %.
Visina plaće po satu rada u tom mjesecu = 10.000,00 : 184 sata = 54,35 kn
Visina plaće za rad u nedjelju = (54,35 × 6) × 1.35 = 326,10 × 1.35 = 440,24 kn (326,10 kn + 114,14 kn)
Ukupna bruto-plaća za radnika za taj mjesec iznosi 10.114,54 kn (9.674,30 kn + 440,24 kn).

2.3. PRAVO NA POVEĆANU PLAĆU U SLUČAJU PREKOVREMENOG RADA

Samo u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi dulje od punoga odnosno nepunoga radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do osam sati tjedno prema Zakonu o radu. To znači da se prekovremeni rad radnika ne može pretpostaviti unaprijed.

Primjer 5. Obračun dodataka na plaću kada radnik radi prekovremeno

Osnovna plaća radnika iznosi 10.000,00 kn (bruto). U mjesecu koji ima 184 sata radnik je odradio 10 sati prekovremeno. Prema pravilniku o radu u slučaju prekovremenog rada radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću od 50 %. Obračun prekovremenog rada potrebno je obaviti kako slijedi:
Svota plaće po satu = 10.000,00 : 184 sata = 54,35 kn
Svota plaće za prekovremeni rad: (54,35 × 10) × 1.50 = 543,50 × 1.50 = 815,25 kn
Ukupna bruto plaća za radnika za taj mjesec iznosi 10.815,25 kn (10.000,00 kn + 815,25 kn). Kod utvrđivanja plaće za rad zbog prekovremenog rada bruto-plaća se povećava.
U ovom slučaju treba voditi brigu da je radnik ostvario više sati od sati koje bi ostvario u redovnom radnom vremenu te za taj višak sati treba dobiti i povećanu plaću. O toj činjenici treba iskazati podatke na isplatnoj listi odnosno Obrascu IP1.

2.4. POVEĆANA PLAĆA RADNIKA KOJI RADI NOĆU

Prema Zakonu o radu, noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj nije kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća drukčije određeno.
Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom, dok se za maloljetnike zaposlene izvan industrije rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana smatra noćnim radom.
Noćni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada. Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi dulje od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata. Kada je na temelju procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, tada je poslodavac takvom radniku obvezan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.

2.5. UTVRĐIVANJE PLAĆE ZBOG OTEŽANIH UVJETA RADA

Prema Zakonu o radu, radniku pripada pravo na povećanu plaću u slučaju otežanih uvjeta u kojima obavlja svoje radne zadatke odnosno ako radi u posebno nepovoljnim klimatskim uvjetima. To mogu biti otežani uvjeti rada na visokim temperaturama, visokim hladnoćama, rad u uvjetima koji zahtijevaju posebna fizička naprezanja i sl.
Otežani uvjeti rada su različiti, ovisno o posebnosti obavljanja djelatnosti kod svakoga pojedinog poslodavca, te stoga navedene uvjete i visinu povećanja plaće svaki poslodavac uređuje za sebe u internim aktima ili ugovorima o radu, odnosno, navedeno je možebitno propisano kolektivnim ugovorom koji je poslodavac obvezan primjenjivati.

 

 

3. OSTALI SLUČAJEVI U KOJIMA RADNIK OSTVARUJE POVEĆANU PLAĆU

Zakon o radu propisuje prethodno navedena obvezna povećanja plaće, međutim ostali izvori prava radnika (kolektivni ugovori, pravilnici o radu, ugovori o radu i sl.) mogu odrediti i neke druge osnove prema kojima radnici ostvaruju pravo na dodatke na plaću. To mogu biti dodatak na plaću za smjenski rad, dodatak na plaću za minuli rad i sl.

3.1. MINULI RAD – POVEĆANA PLAĆA S OSNOVE STAŽA OSIGURANJA

S obzirom na to da pravo radnika na minuli rad nije utvrđeno Zakonom o radu, nego se to pravo utvrđuje izvorima radnikovih prava, ni jednim propisom nije utvrđeno koji se staž pri obračunu uzima u obzir.
Tako se povećanje plaće prema godinama radnog staža u praksi može utvrditi na dva načina:

  • prema godinama ukupno ostvarenog staža (efektivan radni staž)
  • prema godinama radnog staža ostvarenog samo kod istog poslodavca.

U slučaju povećanja plaće s osnove obračuna efektivnoga radnog staža, poslodavac može uzeti u obzir staž osiguranja evidentiran u radnoj knjižici. Povećanje plaće se, u pravilu, utvrđuje kao povećanje u obliku postotka koje je uobičajeno utvrđeno prema stopi od 0,5 %.

Primjer 6. Obračun dodatka na plaću s osnove radnog staža

Zaposleniku A. B. je ugovorom o radu utvrđena bruto-plaća za redovan rad u svoti od 5.000,00 kn. Radnik je ostvario 13 godina efektivnoga radnog staža. Pravilnikom o radu utvrđeno je povećanje plaće za efektivni radni staž za 0,5 %. Kako je potrebno obaviti obračun, pogledajte u nastavku.

Tablica. Obračun povećanja plaće s osnove radnog staža

Pri obračunu dodatka na plaću s osnove staža osiguranja poslodavci trebaju voditi računa o trenutku kada radnik navršava punu godinu staža za koju ostvaruje dodatak na plaću. To znači da se može dogoditi da se povećanje plaće s te osnove treba utvrditi za samo neke dane u mjesecu (primjerice godina staža navršava se sredinom mjeseca).
Na navedeno poslodavci trebaju pripaziti jer se u praksi uobičajeno pravo na povećanje plaće utvrđuje za točno navršenu punu godinu radnog staža.
Primjerice, radnik je navršio punu godinu staža 13. kolovoza, a dodatak na plaću za staž osiguranja počinje mu se računati za plaću koja se isplaćuje za rujan.

3.2. POVEĆANA PLAĆA ZA RAD U SMJENI

U pravilu, smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom radnog tjedna. Točnije, rad u smjenama je rad radnika koji naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.
Poslodavac može organizirati radno vrijeme od ponedjeljka do nedjelje, pod uvjetom da osigura radnicama odgovarajuće dnevne i tjedne odmore. U slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena kod poslodavca koji nema kolektivni ugovor, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca ne smije raditi dulje od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
Takav raspored radnog vremena ne predstavlja smjenski rad, jer je osnovna značajka smjenskog rada izmjena radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada. U tom slučaju radnici se izmjenjuju prema određenom rasporedu tako da rade u različito vrijeme, pa se samo onaj radnik čiji je raspored dio takve organizacije rada može smatrati smjenskim radnikom.

3.3. PRAVO NA POVEĆANU PLAĆU KADA RADNIK RADI DVOKRATNO

Dvokratnim radom smatra se rad radnika koji se obavlja u istom radnom danu s prekidom (primjerice duljim od 90 minuta, duljim od jednog sata i sl. ) koji se utvrđuje nekim od izvora prava radnika.

 

4. KAKO UTVRDITI PLAĆU KADA SE VIŠE OSNOVA POVEĆANJA PLAĆE DOGAĐAJU ISTODOBNO

Može se dogoditi da se više osnova za povećanu plaću dogode istodobno. Primjerice, radnik koji radi u nedjelju, radi noću, i to još prekovremeno.
U tom slučaju, prema kolektivnom ugovoru ili prema svojim pravilnicima o radu, sklopljenom ugovoru o radu te ostalim internim aktima, poslodavci često predviđaju kumuliranje dodataka na plaću ili je u tim aktima propisano međusobno isključivanje prava koja su se kumulirala.
To znači da poslodavci odgovor na pitanje kumuliraju li se dodatci na plaću ili međusobno isključuju, trebaju potražiti u nekom od izvora prava radnika. Ako u izvoru prava radnika nije posebno navedeno međusobno isključivanje više osnova za povećanu plaću (primjerice rad nedjeljom računa se kao rad na blagdan), smatramo da se tada prava radnika kumuliraju te obračunavaju po svim osnovama prava na povećanu plaću.

Primjer 7. Utvrđivanje visine plaće kada radnik radi u nedjelju na blagdan

Plaća radnika iznosi 9.000,00 kn (bruto). Preraspodjelom radnog vremena u mjesecu koji ima 184 sata određeno je da radnik zaposlen u trgovini radi 6 sati na blagdan koji pada u nedjelju. Ako radnik radi na blagdan, ostvaruje pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50%, a ako radi u nedjelju, ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 35 %. Odredbe Kolektivnog ugovora nalažu da ako je prisutno više osnova istodobno, dodatci na plaću se kumuliraju, osim ako je državni blagdan ili neradni dan, utvrđen Zakonom o blagdanima, nedjelja.
Visina plaće po satu rada za taj mjesec = 9.000,00 : 184 sata = 48,91 kn
Visina plaće za rad u nedjelju koja je ujedno blagdan = (48,91 × 6) × 1.50 = 293,46 × 1.50 = 440,19 kn (293,46 kn +146,73 kn)
Naknada plaće za rad na blagdan = 48,91 kn × 6 = 293,46 kn
U skladu sa svime navedenim, radnik iz našeg primjera za redovan rad na blagdan koji pada u nedjelju te koristi neki drugi dan slobodan, ostvaruje pravo na:

  • plaću za redovan rad uvećanu za dodatak na plaću za rad na blagdan
  • naknadu plaće za rad na blagdan.

Primjer 8. Utvrđivanje visine plaće kada radnik radi prekovremeno na blagdan 

Plaća radnika koji radi u trgovini iznosi 9.000,00 kn (bruto). U mjesecu koji ima 184 sata određeno je da radnik izvanredno radi 6 sati na blagdan. Kada radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom o blagdanima, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu najmanje za 50%, a kada radi prekovremeno, ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 50%. Prema odredbama Kolektivnog ugovora, ako je prisutno više uvjeta istodobno, dodatci se kumuliraju (osim ako je državni blagdan ili neradni dan utvrđen Zakonom o blagdanima, nedjelja). To znači da se u ovom primjeru dodatci na plaću za rad na blagdan i prekovremeno kumuliraju.
Visina plaće po satu rada = 9.000,00 : 184 sata = 48,91 kn
Visina plaće za rad na blagdan = (48,91 × 6) × 1.50 = 293,46 × 1.50 = 440,19 kn
Dodatak na plaću za prekovremeni rad = ((48,91 x 6) × 1. 50) – (48,91 × 6) = 440,19 – 293,46 = 146,73 kn
Naknada plaće za rad na blagdan = 48,91 kn × 6 = 293,46 kn
U skladu sa svime navedenim, radnik iz našeg primjera za izvanredan rad na blagdan ostvaruje pravo na:

  1. plaću za redovan rad uvećanu za dodatak na plaću za rad na blagdan,
  2. naknadu plaće za rad na blagdan,
  3. dodatak na plaću za prekovremeni rad.

5. DODATCI NA PLAĆU I MINIMALNA PLAĆA

Kao što je prethodno navedeno, plaća za redoviti rad utvrđuje se, u pravilu, tako da se osnovna plaća uvećava za dodatke na plaću (rad nedjeljom, prekovremeni, otežani uvjeti i dr.).
Prema Zakonu o minimalnoj plaći propisano je da se u svotu minimalne plaće ne ubrajaju povećanja plaće s osnove:

  • prekovremenog rada,
  • otežanih uvjeta rada,
  • noćnog rada,
  • rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Otežanim uvjetima rada smatraju se oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje. Pri obračunu dodataka na plaću obračun doprinosa obavlja se na utvrđenu osnovicu.


Primjer 9. Utvrđivanje plaće za rad nedjeljom

Osnovna plaća radnika utvrđena je u svoti minimalne plaće te iznosi 4.687,50 kn (bruto). Prema rasporedu radnog vremena radnik je, u mjesecu koji ima 184 sati, od toga odradio 6 sati u nedjelju. Prema Kolektivnom ugovoru radnik ostvaruje pravo na povećanu plaću od 35% za rad nedjeljom.
Visina plaće po satu rada u tom mjesecu = 4.687,50 : 184 sata = 25.4755434783 kn
Visina plaće bez nedjelje – 25.4755434783 × 178 sati = 4.534,65
Visina plaće za 6 sati rada u nedjelju = (25.4755434783 kn × 1,35) = 34,39 × 6 = 206,34 Ukupna bruto-plaća za radnika za taj mjesec iznosi 4.534,65 + 206,34 kn = 4.740,99 kn

Tablica: Obračun minimalne plaće i dodataka na plaću za rad nedjeljom

Primjer 10. Minimalna plaća i prekovremeni rad

Prema ugovoru o radu radnik ostvaruje pravo na dodatak na plaću za minuli rad od 3%. Osnovna plaća radnika utvrđena je u svoti od 4.000,00 kn koja se množi koeficijentom složenosti poslova 1,00. Osnovica za utvrđivanje dodatka na plaću za minuli rad je osnovica koja se množi koeficijentom složenosti posla. Mjesec rada ima 176 sati. Radnik je u konkretnom mjesecu radio prekovremeno 10 sati, za što ostvaruje pravo na 50 % dodatka na plaću propisanog ugovorom o radu. Osnovica za utvrđivanjem dodatka na plaću za prekovremeni rad je minimalna plaća. Visinu plaće konkretnog radnika treba utvrditi na način prikazan u nastavku:
Osnovna plaća 4.000,00 kn × 1,00 koeficijent složenosti poslova= 4.000,00 kn
Dodatak na plaću za minuli rad: 4.000,00 kn × 3 % = 4.000,00 + 120,00 kn = 4.120,00 kn
Dodatak na plaću do visine minimalne plaće (4.687,50 – 4.120,00 kn) = 567,50 kn
Minimalna plaća radnika za 176 sati rada u tom mjesecu = 4.687,50 kn
Utvrđivanje dodatka na plaću za prekovremeni rad: 4.687,50 : 176 sati = 26.6335227273 × 10 sati prekovremenog rada = 266,34 × 1,50 = 399,51
Ukupna plaća radnika za konkretni mjesec iznosi 5.087,01 kn (4.687,50 + 399,51).

Nadalje, ni Zakon o minimalnoj plaći pa ni Zakon o radu ne uređuju način obračuna povećanja plaće, već drugi izvori prava koji obvezuju poslodavca (npr. kolektivni ugovor, ugovor o radu, pravilnik o radu).
Poslodavac, stoga, može ugovoriti odnosno utvrditi da se dodatak za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi obračunava na osnovicu koja je manja od svote minimalne plaće, no tako obračunano povećanje plaće ne ubraja se u svotu minimalne plaće.

Primjer 11. Utvrđivanje minimalne plaće kada se obvezni dodatak na plaću utvrđuje na osnovicu manju od minimalne plaće

Mjesec rada ima 176 sati. Osnovna plaća radnika utvrđena je u svoti od 4.000,00 kn koja se množi koeficijentom složenosti poslova 1,00. Prema ugovoru o radu radnik ostvaruje pravo na dodatak na plaću za minuli rad od 3% (povećanje plaće za radni staž ostvaren kod tog poslodavca). Radnik je u konkretnom mjesecu radio prekovremeno 10 sati, za što ostvaruje pravo na 50% dodatka na plaću propisanog ugovorom o radu. Osnovica za utvrđivanje dodatka na plaću je osnovica koja se množi koeficijentom složenosti posla.
Visinu plaće konkretnog radnika treba utvrditi ovako:
Osnovna plaća 4.000,00 kn × 1,00 koeficijent složenosti poslova= 4.000,00 kn
Dodatak na plaću minuli rad: 4.000,00 kn × 3 % = 4.000,00 + 120,00 kn = 4.120,00 kn
Dodatak na plaću do visine minimalne plaće (4.687,50 – 4.120,00 kn) = 567,50 kn
Minimalna plaća radnika za 176 sati rada u tom mjesecu = 4.687,50 kn
Utvrđivanje dodatka na plaću za prekovremeni rad: 4.000,00: 176 sati = 22.7272727273 × 10 sati prekovremenog rada = 227,27 × 1,50 = 340.91 kn
Ukupna plaća radnika za konkretni mjesec iznosi 5.028,41 kn (4.687,50 + 340.91 kn).

NAJAVA POVEĆANJA SVOTA NEOPOREZIVIH PRIMITAKA

U Narodnim novinama br. 104/22. objavljen je Zaključak u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka. Prema navedenom Zaključku najavljena su povećanja sljedećih neopozivih primitaka:

  • prigodne nagrade s 3.000,00 kn na 5.000,00 kn godišnje
  • novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 kn na 7.500,00 kn godišnje
  • dar djetetu do 15 godina starosti s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje
  • dar u naravi s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje
  • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika s 5.000,00 kn na 6.000,00 kn godišnje
  • naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kn/km na 3,00 kn/km
  • otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s 8.000,00 kn na 10.000,00 kn.

Napominjemo da će se nove svote neoporezivih primitaka moći isplatiti tek nakon donošenja Pravilnika o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak. Očekujemo da će ministar financija uskoro donijeti navedene izmjene te da će se povećane svote moći isplaćivati u 2022. godini. Detaljnije o tome pisati ćemo nakon stupanja na snagu navedenih izmjena.

 

 

Stalni sezonski radnici – isplata plaća i neoporezivih primitaka

Read more

Velike izmjene Zakona o radu

 

Dugo najavljivani prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu je objavljen na e-Savjetovanju i pušten u javnu raspravu, koja će trajati do 11. kolovoza 2022. godine.

S obzirom na to da je riječ o jednom od najvažnijih propisa kojim se u RH uređuju radni odnosi te da se predloženim izmjenama radni odnosi mijenjaju u velikoj mjeri, pozivamo sve poštovane kolegice i kolege da se uključe u javnu raspravu sa svojim komentarima. Prijedlog izmjena Zakona o radu moguće je preuzeti na sljedećoj poveznici.

Najvažnije izmjene obuhvaćaju:

  • Ugovor o radu na određeno vrijeme

Poslodavac bi s istim radnikom mogao sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, čije ukupno trajanje, uključujući i prvi, nije dulje od tri godine.

Produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme (koji je trajao tri godine) i sklapanja novog ugovora o radu na određeno, sa dva na šest mjeseci.

Radnik koji najmanje šest mjeseci radi kod istog poslodavca imao bi pravo zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme a poslodavac će morati takav zahtjev radnika razmotriti.

  • Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Poslodavac će moći, za posao koji se pretežno obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove i to na neodređeno i na određeno vrijeme.

Ako se ugovor o radu sklopi na neodređeno vrijeme, radnik i poslodavac će morati dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, odnosno hoće li poslodavac ostati obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa ili će doći do mirovanja radnog odnosa, pri čemu bi poslodavac radnika odjavio iz obveznih osiguranja, a radnik bi mogao sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

  • Rad kod kuće (na izdvojenom mjestu rada)

Rad kod kuće moći će se obavljati kao stalan, privremen ili povremen, i to pod uvjetom da, na prijedlog radnika ili poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada.

U slučaju izvanrednih okolnosti (epidemija bolesti, potres, poplava, ekološki incident i slično), poslodavac bi mogao, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, i bez izmjene ugovora o radu (aneksa) s radnikom dogovoriti rad od kuće.

Ugovor o radu koji se sklopi za rad kod kuće morati će, između ostaloga, sadržavati podatak o naknadi troškova koje je poslodavac obvezan naknaditi radniku, ako je rad na izdvojenom mjestu ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada na izdvojenom mjestu rada traje dulje od 15 radnih dana neprekidno.

Poslodavac bi imao pravo ući u prostor doma radnika, radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada, u vrijeme koje je dogovorio s radnikom.

  • Dodatan (dopunski) rad radnika

Za obavljanje dodatnog (ili tzv. dopunskog) rada, radniku više neće biti potrebna suglasnost matičnog poslodavca, ali će se u određenim slučajevima matični poslodavac moći usprotiviti dodatnom radu radnika.

Ukida se i ograničenje dodatnog rada od 180 sati godišnje, pa će tako radnik moći u dodatnom radu raditi 8 a iznimno i 16 sati tjedno.

  • Ugovaranje probnog rada

Ako bi radnik tijekom trajanja ugovorenog probnog rada bio privremeno odsutan (zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava i korištenja prava na plaćeni dopust i sl.), trajanje probnog rada produljilo bi se razmjerno duljini trajanja nenazočnosti na probnom radu.

  • Plaćeni i neplaćeni dopust

Izričito se određuje da radnik plaćeni dopust koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na plaćeni dopust. Radnik ostvaruje i pravo na jedan plaćeni slobodan dan za svako darivanje krvi, koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan.

Radnik bi imao pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi, s time da ga poslodavac u tom periodu ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja.

  • Odsutnost s posla

Radnik bi, prema ovom, novounesenom institutu, imao pravo, jednom u kalendarskoj godini, biti odsutan s posla (uz naknadu plaće), kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom, prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.

  • Plaća i naknada plaće

Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu. Pod plaćom se podrazumijeva primitak radnika, kojeg poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću te ostalih primitaka. Osnovna plaća predstavlja novčani primitak kojeg radnik za obavljeni rad ostvaruje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, a koji se određuje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Osnovna plaća može biti uvećana za: dodatke na plaću te ostale primitke radnika.

Dodaci na osnovnu plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod posebnim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (pripravnost, uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.).

Ostali primici radnika su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi, na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu (uporaba službenog automobila u privatne svrhe i sl.).

  • Otkazni rok i otpremnina za radnike starije od 65 godina

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ne bi ostvarivao pravo na otkazni rok ni otpremninu.

  • Rad putem digitalnih radnih platformi

Po prvi puta se u Zakonu o radu uređuje rad putem digitalnih radnih platformi (fizička ili pravna osoba, koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva ili izravno na određenoj lokaciji).

Povratak na vijesti

NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA I NEOPOREZIVI PRIMITCI

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan isplaćivati radniku naknadu plaće.

  Read more

OBRAČUN PLAĆE ZA 2022. GODINU

U NN 117/21 objavljena je “Uredba o visini minimalne plaće”.

Minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 4.687,50 KN (bruto).

Novi iznos minimalne plaće će pri obračunu rezultirati s neto iznosom plaće od 3.750 KN. Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2022.godine. Novi iznos minimalne plaće prvi puta se primjenjuje prilikom obračuna plaća za 01. mjesec 2022. godine (dakle u drugom mjesecu 2022. godine). 

Najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za 2022. godinu iznosi 3.624,06 KN. Najniža mjesečna osnovica, prema članku 200. stavak 3. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. (»Narodne novine«, broj 118/21) iznosi 9.537,00 kuna.

Najviša mjesečna osnovica, prema članku 205. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te iznosi 57.222,00 KN.

Najviša godišnja osnovica, prema članku 208. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 686.664,00 KN.

Mjesečna osnovica, prema članku 21. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 6.199,05 kuna.

Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2022. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje,ne može biti niži od 101,73 kuna.

PROMJENE STOPA PRIREZA OD 01.01.2022.

Grad Varaždin (šifra 4723). Stopa prireza 7,5% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022
Općina Perušić (šifra 3239). Stopa prireza 2% (do sada 4%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Mihovljan (šifra 2658). Stopa prireza 8% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022. 
Grad Rijeka (šifra 3735). Stopa prireza 14% (do sada 15%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Otočac (šifra 3131). Stopa prireza 7% (do sada 9%). Primjena od 01.01.2022. 
Grad Karlovac (šifra 1791). Stopa prireza 9% (do sada 12%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Pićan (šifra 3301). Stopa prireza 0% (do sada 2%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Kutjevo (šifra 2216). Stopa prireza 10% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Vidovec (šifra 4847). Stopa prireza 7% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022

 

 

OVRHA NA PLAĆI U 2022. GODINI

Sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) izuzeta su od ovrhe temeljem  odredbe čl. 172. Ovršnog zakona. 

Ovrha na stalnim novčanim primanjima ovisi o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086 kune.

Ako je neto plaća radnika koja seisplaćuje u siječnju 2022. i nadalje do 31. prosinca 2022. jednaka ili veća od 7.086 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.724,00(2/3 od 7.086). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 10.000 kn, njemu se isplaćuje 4.724,00 kn na zaštićeni račun, dok je iznos od 5.276,00 kn raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086 kn od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 neto plaće, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj odnosno 4.724,00 kn.
Ako je iznos 3/4 neto plaće veći od iznosa 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4.724,00 kn) na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće (4.724,00 kn), a razlika na redovan račun.
Ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće u RH (4.724,00 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.
Primjerice ako pak radnik ima neto plaću u iznosu od 6.298,67 kn do 7.086,00 kn na zaštićeni se račun isplaćuje iznos 4.724,00 kn (2/3 prosječne neto plaće), dok je ostatak raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Sukladno čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona moguće je ograničenje ovrhe na naknadama koje nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja. Dakle, moguće je ograničenje ovrhe i na naknadama koje se smatraju drugim dohotkom ako se isplatitelju dostavi javna isprava kojom se dokazuje da je to primanje jedino stalno novčano primanje. To može biti npr. potvrda Porezne uprave iz koje može biti vidljivo da je drugi dohodak (autorski honorar, naknada po ugovoru o djelu i sl.) jedini primitak. Nezaštićeni dio npr. tog drugog dohotka treba isplatiti na žiro račun primatelja.

Navedena ograničenja se ne odnose na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja djeteta, kao niti na naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Radi naplate tih tražbina primjenjuju se drugačija ograničenja, a od ovrhe je izuzeto:
– 1/2 neto plaće ako se ovrha provodi zbog naknade štete nastale radi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
– 1/4 neto plaće ako se ovrha provodi zbog zakonskog uzdržavanja djeteta.

 

MLADA OSOBA – ISPLATA PLAĆE I OSTALIH PRIMITAKA

 

Mlada osoba je fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, ista do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, te do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.

Poslove svog radnog mjesta radnik – mlada osoba može obavljati ili u punom radnom vremenu (40 sati tjedno) ili u nepunom radnom vremenu (svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena). Ovisno o vremenu obavljanja posla od strane radnika (puno ili nepuno) utvrditi će se i iznos plaće radnika sukladno izvoru radnog prava koji primjenjuje konkretni poslodavac.

  1. Prijava na obvezna osiguranja

Prijava za vođenje matične evidencije podnosi se na Prijavi o početku osiguranja – tiskanici M-1P (u papirnatom obliku) ili eM-1P (u elektroničkom obliku) u kojoj se, između ostalih, pod rednim brojem 7 popunjava osnova osiguranja (radni odnos osobe mlađe od 30 godina prema Zakonu o doprinosima), pod rednim brojem 9 popunjava se podatak o stvarnom dnevnom radnom vremenu osiguranika te pod rednim brojem 18 podatak o tome da li je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme (s punim ili s nepunim radnim vremenom). Za vođenje matične evidencije podatke o početku osiguranja poslodavac dostavlja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a HZMO je dužan te podatke provjeriti i unijeti u matičnu evidenciju u roku od 3 radna dana od dana nastupa okolnosti.

  1. Isplata plaće i obračun javnih davanja

Iznos plaće radniku – mladoj osobi poslodavac može utvrditi ili ugovorom o radu ili pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, a ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.

Najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu ne može biti niži od iznosa minimalne plaće (4.250,00 kn) za 2021. godinu.

Obračunata plaća treba se isplatiti najkasnije do 15-og dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Pri isplati plaće radniku – mladoj osobi poslodavac obračunava samo doprinose ‘’iz’’ plaće (doprinos za MO I. stup po stopi od 15% i doprinos za MO II. stup po stopi od 5%), a ne obračunava doprinos ‘’na’’ plaću (za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi od 16,5%).

Neobračunavanje doprinosa ‘’na’’ plaću moguće je za razdoblje do pet godina (čl. 20. st. 5. Zakona o doprinosima). Početak roka od 5 godina računa se od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Za mladu osobu kojoj se 5 godina od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno: i to za razdoblje u kojemu ima status mlade osobe (obračunavaju se samo doprinosi za MO I. i II. stup, a ne i doprinos za ZO) te za razdoblje u kojem nema status mlade osobe (obračunavaju se doprinosi za MO I. i II. stup te za ZO).

Neobračunavanje doprinosa za ZO, po čl. 36. st. 5. Zakona, na razdoblje od 5 godina odnosi se i na izaslanog radnika – mladu osobu.

Ukoliko poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti (čl. 93. st. 2. ZR-a). Ako poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću, dužan je radniku uručiti dva obračuna, od kojih jedan u kojem će biti iskazan ukupan obračun plaće, i drugi u kojem će biti iskazan iznos neisplaćene plaće (ili njenog dijela), u propisanom sadržaju (Obrazac NP 1), s oznakom imena i prezimena i vlastoručnog potpisa ovlaštene osobe poslodavca, ili potpisan od te osobe sukladno propisima koji uređuju napredni elektronički potpis ako je obračun sastavljen i izdan kao elektronički zapis, a koji ima snagu ovršne isprave. Poslodavac je dužan najmanje 6 godina čuvati obračunske isprave, a u slučaju pokrenutog radnog spora čuva ih do pravomoćnog okončanja toga spora.

Kada poslodavac isplaćuje radniku – mladoj osobi ostali primitak iz čl. 22. st. 3. Zakona (npr. nagradu, naknadu iznad neoporezivog iznosa kako je propisano čl. 7. st. 2. PpDOH, bonus za postignute rezultate, itd.), tada kod isplate tog primitka mora obračunati doprinos za ZO po stopi od 16,5%..

O isplaćenim primicima (plaći, ostalom primitku, neoporezivoj naknadi) poslodavac dostavlja Poreznoj upravi podatke na Obrascu JOPPD kojeg podnosi na dan isplate plaće ili najkasnije sljedeći radni dan.

Kada mlada osoba prestane raditi zbog provedenog spajanja, pripajanja ili drugih oblika reorganizacije kod dosadašnjeg poslodavca te nastavi raditi kod novog poslodavca, ona zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Isto se odnosi u slučaju premještaja službenika odnosno namještenika.

  1. Produženje statusa radnika – mlade osobe

Status radnika – mlade osobe može se produžiti uz uvjete i na način uređen čl. 16.a te čl. 26.a Pravilnika. Tako se razdoblje od 5 godina zaposlenja kod istog poslodavca produžuje za radnika – mladu osobu koja za vrijeme trajanja 5 godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu zu na dobit, nastavlja obračunavati doprinose za MO I. i II. stup (ne i doprinos za ZO) do isteka razdoblja od 5 godina, pri čemu se u to razdoblje računa i razdoblje za koje je prethodni poslodavac obračunavao doprinose za MO I. i II. stup kako je propisano čl. 20. st. 4. odnosno čl. 36. st. 4. Zakona.

 

 

Kontakt/Lokacija