NOVE OZNAKE OSOBNIH PRIMANJA U NALOZIMA ZA PLAĆANJE

Zbog što bolje provjere isplata koje se trebaju isplaćivati samo na zaštićeni račun prema Ovršnom zakonu te drugih potreba banaka i statistike, od 1. ožujka 2021. godine uvode se nove oznake osobnih primanja te ostalih i povremenih davanja.

Read more

PLAĆE ZAPOSLENIH UMIROVLJENIKA

U skladu s odredbama čl. 99. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar.br. 157/13., 115/18. i 102/19. ), korisnici mirovine mogu zasnovati radni odnos najviše do polovine punoga radnog vremena, a da im se ne obustavlja isplata mirovine. To su sljedeći korisnici:

  • starosne mirovine
  • starosne mirovine dugogodišnjeg osiguranika
  • invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad
  • mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti
  • mirovine s osnove obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi prema Zakonu o tržištu rada (Nar. nov., br. 118/18. i 32/20. i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drukčiji način)
  • mirovine s osnove ostvarivanja drugog dohotka
  • starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja
  • prijevremene starosne mirovine

Read more

DOPRINOSI OBRTNIKA I SLOBODNIH ZANIMANJA ZA 2021. GODINU

Osnovice za obračun doprinosa za sva obvezna osiguranja u Hrvatskoj po svima osnovama utvrđuju se za svaku kalendarsku godinu prema prosječno isplaćenoj mjesečnoj plaći kod pravnih osoba u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine.

U nastavku se pokazuju osnovice i mjesečne svote doprinosa za 2020. godinu obračunane na te osnovice po stopama za:

  • mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) 15%
  • mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) 5%
  • mirovinsko osiguranje osoba koje su samo u I. stupu mirovinskog osiguranje 20 %
  • obvezno zdravstveno osiguranje po stopi 16,5 %

Prema čl. 203. Zakona o doprinosima obveznik doprinosa kojemu je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnoj svoti kao umnožak svote prosječne plaće i određenog koeficijenta, a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran. Osiguranik može izabrati viši koeficijent za izračun više osnovice, a to mogu biti koeficijenti: 1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0 s primjenom na prosječnu plaću koja za 2021. godinu iznosi 9.181,00 kn, što znači da osnovice mogu iznositi:

  • 181,00 ( 9.181,00 x 1)
  • 762,00 (9.181,00 x 2)
  • 543,00 (9.181,00 x 3)
  • 724,00 9.181,00 x 4)
  • 905,00 (9.181,00 x 5)
  • 086,00 (9.181,00 x 6).

Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu. Razdoblje za koje se doprinosi obračunavaju i plaćaju prema višoj mjesečnoj osnovici ne može biti kraće od mjesec dana. Iznimno, to razdoblje može biti kraće od mjesec dana ako je unutar tog mjeseca bio početak ili prestanak osiguranja. Viša osnovica za plaćanje doprinosa utvrđuje se na temelju podnesenog Zahtjeva za odabir više osnovice. Zahtjev za odabir više osnovice sastavni je dio Pravilnika o doprinosima. Može se preuzeti s mrežnih stranica Porezne uprave – Obrasci.

Doprinosi za obvezna osiguranja obrtnika i ostalih samostalnih zanimanja uplaćuju se na uplatne račune navedene u nastavku. Budući da je riječ o samostalnim obveznicima doprinosa, svaki je osiguranik obvezan uplaćivati doprinose sam za sebe pa i kada obavlja djelatnost u supoduzetništvu.

POTPORA-SKRAĆIVANJE RADNOG VREMENA U 2021. GODINI

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na sjednici održanoj 8. siječnja 2021. godine donijelo je odluku o potpori za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena/ čekanje na posao za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca. 2021. godine.

Cilj je mjere očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji zapošljavaju 10 i više radnika i kojima je zbog privremenog poremećaja u proizvodnoposlovnom procesu došlo do pada ukupnog broja fonda radnih sati. Navedeno znači da je potpora namijenjena onim poslodavcima kod kojih je zbog pada narudžbi, zastoja u nabavi i slično u određenom mjesecu došlo do viška radnih sati.

Potporu mogu ostvariti svi poslodavci koji za mjesec za koji će tražiti potporu očekuju pad ukupnoga mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu od minimalno 10 %. Ako je radni proces definiran po poslovnim jedinicama, može se priznati pad ukupnoga mjesečnog fonda radnih sati i u određenoj poslovnoj jedinici, s tim da se mjera može ostvariti samo za radnike koji rade u toj poslovnoj jedinci. U navedenom slučaju minimalan pad po određenoj poslovnoj jedinci mora biti najmanje 20 %.

Navedeni pad ukupnog fonda sati ne mora nužno imati uzročno-posljedičnu vezu epidemije COVID-19 na poslovanje (kao što je bilo u 2020. godini), nego pad ukupnoga mjesečnog fonda radnih sati mora biti povezan s određenim privremenim poremećajima u proizvodno-poslovnom procesu. Uz uvjet pada prometa koji je posljedica privremenim poremećajima u proizvodno-poslovnom procesu, poslodavci koji zapošljavaju od 10 do 50 radnika mogu ostvariti potporu ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 20 % radnika, a oni poslodavci koji zapošljavaju 51 i više radnika, ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 10 % radnika.

Navedena uzročno-posljedična veza između pada ukupnog fonda sati i privremenog poremećaja u proizvodno-poslovnom procesu dokazuje se ostvarenim padom prometa / primitaka u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20 % u odnosu na isti mjesec 2019. godine i jednim od sljedećih razloga:

  • pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcem/kupcima, pisanim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora
  • privremena nemogućnost ugovaranja novih poslova
  • privremena nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata
  • nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva nužnih za rad.

Pad prometa / primitaka dokazuje se putem predanih obrazaca PDV Poreznoj upravi.

Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prihoda / primitaka na temelju tablice pada prihoda / primitaka.

Iznimno od navedenoga, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije (grupa C prema NKD-u) mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa u promatranom razdoblju manji od 20 %, ali moraju dokazati uzročno-posljedičnu vezu između pada fonda radnih sati i navedenih razloga zbog kojih je došlo od poremećaja u poslovanju.

Potpora ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i sl. Nadalje, potporu ne mogu ostvariti radnici kojima teče otkazni rok. Udruge i ustanove koje nisu u sustavu poreza na dobitak ne mogu ostvariti potporu. Potpora se ne može ostvariti ni za radnike koji rade na daljinu (koji rade na izdvojenom mjestu bez nadzora poslodavca).

Visina potpore za skraćivanje radnog vremena je povećana sa 70 % na 90 %, odnosno, potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punoga radnog vremena radnika u trajanju kraćem od 10 % mjesečnog fonda sati, ali ne duljem od 90 % mjesečnog fonda sati, što znači najviše do 3.600,00 kuna mjesečno neto po radniku. Pojedini radnik može provesti do 90 % mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena. Pojedini radnik ne može biti više do 70 % svoga ukupnog fonda radnih sati na mjeri.

Što se tiče tehnike isplate potpore, poslodavac je obvezan obračunati i isplatiti neto-iznos i doprinose iz i na osnovicu, a prema odobrenoj potpori HZZ će izvršiti povrat (refundaciju) ukupnog trošak iz i na osnovicu na temelju podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD.

Poslodavac je obvezan isplatiti radniku ugovorenu ili propisanu plaću kao da je radio puno radno vrijeme, a naknadno će od Zavoda dobiti potporu po radniku proporcionalno skraćenju radnog vremena. U slučaju neisplate plaće i/ili neuplate javnih davanja prema plaći, poslodavac neće niti moći ostvariti potporu. Poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu, najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore.

Poslodavac će biti u obvezi vratiti potporu ako od trenutka dobivanja potpore do 31. prosinca 2022. godine postupi na jedan od sljedećih načina:

  • isplati dividendu ili udjel u dobitku ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobitka bilo kojega poreznog razdoblja
  • ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su po zakonu ovlaštene zastupati društvo (dalje: uprava)
  • dodijeli pravo upravi na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica
  • isplati upravi bilo koju svotu kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezive svote propisane propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, u skladu s propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka.

Zahtjev i prateća dokumentacije predaju se isključivo elektroničkim putem. Podatci o korištenju potpore za očuvanje radnih mjesta / skraćivanje radnog vremena obvezno se iskazuju pojedinačno po radniku tako da se na stranici B Obrasca JOPPD.

 

BOŽIĆNICE, DAROVI DJECI I DAROVI U NARAVI

Prava na isplatu božićnica, darova djeci povodom novogodišnjih blagdana ili Sv. Nikole te drugih materijalnih prava, regulirana su kolektivnim ugovorima (u nastavku: KU), pravilnicima o radu ili ugovorima o radu. Pravilnikom su propisani samo iznosi koje poslodavac može isplatiti radnicima bez plaćanja propisanih obveza, ali ne i njihovo pravo na isplatu tih nagrada.

Iznosi prigodnih nagrada mogu općim aktima poslodavca odnosno odlukom poslodavca biti uređeni u svotama nižim ili višim od onih propisanih Pravilnikom. Ako KU/aktom poslodavca nisu utvrđeni posebni kriteriji za isplatu, a uz pretpostavku da je uređena obveza isplate prigodne nagrade, na nagradu imaju pravo svi radnici. Isplatitelj može, ako KU-om nije propisana obveza isplate prigodne nagrade, regulirati određene kriterije za isplatu (npr. prisutnost na radu cijele godine ili određeni dio godine) i temeljem istih isplaćivati nagradu.

Pravilnikom je propisan neoporezivi iznos prigodne nagrade (božićnica, regres) u iznosu od 3.000,00 kn godišnje.

Sve propisane neoporezive iznose mogu isplatiti i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, same sebi, osim dara u naravi budući je ta mogućnost propisana samo za radnike.

Poslodavci mogu radnicima tokom godine isplatiti:

  • prigodne nagrade (božićnice, naknade za godišnji odmor i sl.), u novcu ili naravi, do ukupno 3.000,00 kn godišnje.
  • dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31.12. tekuće godine navršilo 15 godina starosti), do 600,00 kn godišnje;
  • dar u naravi do 600,00 kn (s PDV-om) godišnje.

Pravilnikom je propisana obveza izvješćivanja Porezne uprave o isplaćenim prigodnim nagradama i darovima za djecu na Obrascu JOPPD. Rok za podnošenje JOPPD obrasca za prigodne nagrade je dan isplate odnosno sljedeći radni dan, a za dar djetetu – dan isplate, najkasnije do 15. dana u mjesecu za primitak ostvaren/isplaćen u prethodnom mjesecu (čl. 79. st. 6. Pravilnika).

Prigodne nagrade, kao i dar djetetu, poslodavci mogu isplatiti na tekući račun, ali i u gotovini.

Prigodne nagrade (božićnice, regres) su izuzete od ovrhe do propisanih iznosa.

Ako je uređeno nekim od izvora radnoga prava, radnici ostvaruju pravo na isplatu božićnice u iznosu koji je utvrđen. Ako nije uređeno na drugačiji način, pravo na božićnicu ostvaruju svi radnici, bez obzira na dužinu radnoga staža kod tog poslodavca.

Pravo na božićnicu ostvaruju i radnici koji rade nepuno radno vrijeme, ako je to pravo regulirano nekim od izvora radnoga prava.

Sukladno čl. 62. st. 5. Zakona o radu, plaća ali i druga materijalna prava radnika (npr. prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako KU-om, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. To znači da poslodavac može nekim od navedenih akata urediti da i ove osobe ostvaruju pravo na puni iznos božićnice pri čemu će se taj iznos smatrati neoporezivim primitkom u cijelosti. Međutim, ako to poslodavac ne regulira, tada će osobe koje rade nepuno radno vrijeme imati pravo na iznos razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Osobama na stručnom osposobljavanju prigodne nagrade i nagrade za rezultate rada ne mogu isplatiti neoporezivo (bez obzira na iznos) već bi iste imale karakter drugog dohotka.

Ako roditelj radi kod dva poslodavca istovremeno tada svaki od poslodavaca, sukladno aktu/odluci, može isplatiti dar djetetu u neoporezivom iznosu do 600,00 kn.

Ako se prigodna nagrada ili neki drugi neoporezivi primitak isplaćuje zajedno s plaćom tada nije potrebno navedene isplate iskazati na dva naloga već se i jedna i druga isplata mogu iskazati na jednom nalogu sa šifrom 100.

Međutim, ako se plaća i prigodna nagrada ili drugi neoporezivi primitak isplaćuju odvojeno, tada je potrebno isplatu prigodne nagrade u nalogu za plaćanje označiti šifrom 270 – Božićnica, uskrsnica te se u polje Model upisuje HR69 , a u poziv na broj primatelja 40002 – OIB isplatitelja – 270. Za dar djeci propisana je šifra 280.

ŠTO MORA SADRŽAVATI UGOVOR O RADU ZA RAD OD KUĆE

Rad od kuće je rad na izdvojenom mjestu rada i ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika mora sadržavati i dodatne podatke iz čl. 17. st. 1. Zakona o radu (N.N. br. 93/14, 127/17 I 98/19; u nastavku: ZR).

Read more

NOVE MJERE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA-SKRAĆIVANJE RADNOG VREMENA

Cilj mjere je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika, a kod kojih je privremeno smanjen opseg posla uvjetovan epidemijom bolesti COVID-19. Sama mjera bi se provodila za razdoblje od 1.6. do 31.12.2020. Suština mjere odnosi se na davanje potpore poslodavcu za vrijeme koje radnik ne radi tj. za njegovo skraćeno radno vrijeme. Proizlazi da se potpora dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena, a isto može biti najviše do polovice mjesečnog fonda sati.

Read more

STALNI SEZONSKI RADNICI

Stalni sezonac je, sukladno čl. 43. st. 1. Zakona o tržištu rada, osoba koja je osigurana na produženo mirovinsko osiguranje temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, uz uvjet da je na radu provela najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca u kontinuitetu i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje jednu sezonu.

Read more

POTPORA ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA ZA MIKROPODUZETNIKE-KOLOVOZ 2020

 

  • CILJ MJERE

Očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane Koronavirusom (COVID -19) narušena gospodarska aktivnost.

Read more

OBRAČUN PLAĆE ZAPOSLENIH UMIROVLJENIKA I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

1. Umirovljenici koji se mogu zaposliti bez obustave mirovine

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost za koju je obvezan osigurati se, isplata mirovine se, u pravilu, obustavlja. Read more

Kontakt/Lokacija