Osnovice za obračun doprinosa kod plaća i ostalih primitaka u 2022. godini

U poslovnoj praksi poslodavaca ponekad se događaju situacije kada su radnici prijavljeni na obvezna osiguranja kod poslodavca, ali zbog nekih okolnosti njihova bruto-plaća / naknada prema računici je manja od najniže osnovice za obračun doprinosa. Jednako tako, zakonski je ograničeno plaćanje doprinosa na najvišu mjesečnu i godišnju osnovicu koje se primjenjuje pod određenim kriterijima.

U skladu s Zakonom o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća koju poslodavac isplaćuje ili daje u naravi ili je bilo dužan isplatiti osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu.
To znači da mjesečna osnovica za obračun doprinosa ne može iznositi manje od:

  • najviše svote plaće koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru te
  • za rad u punom radnom vremenu ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa.

Stoga, ako radnik radi u punom radnom vremenu i ostvaruje pravo na isplatu plaće, njegova će plaća uvijek biti viša od minimalne osnovice za obračun doprinosa s obzirom na činjenicu da je minimalna plaća prema Zakonu o minimalnoj plaći (4.687,50 za 2022. godinu) viša od najniže osnovice za obračun doprinosa.

Najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa je umnožak svote prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Za 2022. godinu minimalna plaća iznosi 9.537,00 te najniža osnovica za obračun doprinosa iznosi 3.624,06 kn.

Doprinosi prema plaći obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće. Iznimno, doprinosi prema plaći ili prema dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, moraju se obračunati i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. To bi značilo da poslodavac treba radniku koji je zaposlen na puno radno vrijeme obračunati doprinose do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, na onu plaću koju je trebao isplatiti, bez obzira na to je li plaća isplaćena ili nije.

Početak i prestanak razdoblja osiguranja te osnovu osiguranja utvrđuju nositelji obveznih osiguranja. Obveza doprinosa postoji za razdoblje provedeno u osiguranju i uz osnovu osiguranja. To znači da je nositelj osiguranja (poslodavac) obvezan obračunati doprinose za sve dane za koje je obveznik (radnik) prijavljen u obvezna osiguranja, bez obzira na to je li radnik za te dane primio plaću, je li radio ili nije te ima li pravo na naknadu plaće ili nema.

1. KADA SE DOPRINOSI OBRAČUNAVAJU PREMA NAJNIŽOJ OSNOVICI ZA OBRAČUN DOPRINOSA U SVOTI OD 3.624,06 KN

U skladu s Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako:

  • poslodavac isplati radniku plaću odnosno naknadu plaće na teret svojih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio zbog bolovanja, a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice
  • poslodavac ne isplati radniku plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut
  • svakom drugom slučaju kada bi svota osnovice za određeni mjesec bila niža od najniže mjesečne osnovice.

1.1. OBRAČUN DOPRINOSA U SLUČAJU BOLOVANJA

U skladu s Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako poslodavac isplati radniku plaću odnosno naknadu plaće na teret svojih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio zbog bolovanja, a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice.

To bi značilo da se radniku koji je na bolovanju cijeli mjesec, a naknada plaće „padne“ ispod najniže osnovice za obračun doprinosa (3.624,06 kn za 2022. godinu), doprinosi trebaju obračunati na najnižu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa. To se često događa kod radnika koji imaju ugovorenu minimalnu plaću (4.687,50 za 2022. godinu ).

Primjer 1. Naknada plaće za vrijeme bolovanja kada je naknada viša od osnovice

Radnik je zaposlen kod poslodavca u punom radnom vremenu i ima pravo na minimalnu plaću. U siječnju 2022. godine radit će od 1. do 22., a u razdoblju od 23. do 31. siječnja bio je na bolovanju na teret poslodavca (obračunava se 70 % od prosjeka plaće zadnjih 6 mjeseci). Prema rasporedu radnog vremena radnik je u siječnju imao 21 dan odnosno 168 radnih sati (od čega je 8 sati blagdan).

Plaća i naknada obračunavaju se kako slijedi:

  1. svota plaće i naknade plaće za blagdan računa se za 120 sati te je razmjerna svota minimalne plaće za rad od 1. do 22. je svota od 3.348,21 (4.687,50 : 168 x 120)
  2. svota naknade bolovanja za 6 radnih dana (od 23.1. do 31.1.) odnosno 48 sati bolovanja, prema formuli (4.687,50 : 168 x 48 x 70 % je svota od 937,50 kuna.

Radniku će se ukupno obračunati primitak za taj mjesec u svoti od 4.285,71 kn (937,50 + 3.348,21). Kako je radnik cijeli mjesec bio osiguran po osnovi radnog odnosa, a ukupno izračunana svota od 4.285,71 kn viša je od najniže mjesečne osnovice, poslodavac je za ožujak obvezan obračunati doprinose prema izračunanoj plaći i naknadi plaće te ne treba za dane provedene na bolovanju izračunavati doprinose prema najnižoj osnovi za obračun doprinosa.

 

 

 

 

 

 

 

1.2. NEPLAĆENI DOPUST PREMA ZAKONU O RADU

Prema Zakonu o radu poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Kod neplaćenog dopusta najčešće je riječ o nekim privatnim razlozima radnika (obrazovanje koje nije povezano s radom u društvu, učenje jezika, putovanje i sl.) koji nisu izravno povezani s obavljanjem posla kod poslodavca i koji se ne navode kao opravdani razlozi za plaćeni dopust, u zakonu o radu ili drugim propisom. Uobičajeno je da radnik prvo uputi pisani zahtjev poslodavcu za korištenje neplaćenog dopusta. Nakon razmatranja zahtjeva, poslodavac može odobriti ili odbiti korištenje neplaćenog dopusta, ovisno o duljini trajanja, zahtjevima posla u tom razdoblju i slično. Ako poslodavac odobri zahtjev, donosi se odluka kojom se odobrava korištenje neplaćenog dopusta u kojoj se navodi razdoblje korištenja i razlog odsutnosti radnika s posla.

Zakon o radu predvidio je da za dane neplaćenog dopust sva radnikova prava iz radnog odnosa (osim prava na povratak na posao) miruju. Iz navedene se odredbe može zaključiti da za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnika treba odjaviti s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja s naznakom da je riječ o mirovanju radnog odnosa.

1.2.1. Što ako se radnik na neplaćenom dopustu ne odjavi

U praksi se događa da poslodavac NE odjavi radnika s obveznih osiguranja, a radniku je odobrio neplaćeni dopust. Iako navedeno postupanje nije u skladu sa Zakonom o radu, u praksi je takav pristup ipak u primjeni. Naime, u Zakonu o doprinosima i Pravilniku o doprinosima propisano je da se doprinosi obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako poslodavac radniku ne isplati plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut. S obzirom na to da je radnik ostao prijavljen u obveznim osiguranjima (iako poslodavac radniku ne isplaćuje plaću za vrijeme u kojemu radnik koristi neplaćeni dopust), u skladu s navedenom odredbom doprinose treba obračunati na minimalnu osnovicu za obračun doprinosa. To znači da je u tom slučaju (neodjave radnika) obveza poslodavca do kraja mjeseca za prethodni mjeseca obračunati i uplatiti doprinose iz plaće i na plaću od najniže osnovice za obračun doprinosa ili na razmjeran dio osnovice ako je riječ o dijelu mjeseca.

U tom slučaju poslodavac ne isplaćuje plaću niti obračunava porez na dohodak i prirez.

Navedeno je postupanje u slučaju neodjave radnika iz obveznih osiguranja potvrdilo i Ministarstvo financija, u mišljenju vezanom za plaćanja doprinosa poslodavca za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnika, od 26. srpnja 2018. koji djelomično prenosimo: … „Sukladno navedenim propisima, poslodavac koji ne isplaćuje plaću za vrijeme kada radnik koristi neplaćeni dopust niti je došlo do prestanka ugovora o radu, poslodavac može radniku obračunati doprinose za to razdoblje primjenom najniže mjesečne osnovice. Temeljem Zakona o doprinosima Ministarstvo financija Porezna uprava je nadležna za naplatu obveznih doprinosa, dok su prava i obveze temeljem statusa u obveznom osiguranju propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju za koji je nadležan Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Iz navedenog je mišljenja razvidno da poslodavac neće napraviti prekršaj odredaba Zakona o doprinosima ako ne odjavi radnika te mu obračuna doprinose na minimalnu osnovicu, ali to mišljenje nije obuhvatilo odredbe Zakona o radu te Zakona o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju koje su prethodno navedene u članku.

Primjer 2. Obračun doprinosa kada je radniku odobren neplaćeni dopust, a radnik nije odjavljen s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja

Poslodavac je radniku A. B. odobrio korištenje neplaćenog dopusta u razdoblju od 1. veljače 2022. do 20. veljače 2022. godine. Međutim, radnika nije odjavio s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, protivno odredbama Zakona o radu.

S obzirom da radnik nije radio, poslodavac za vrijeme neplaćenog dopusta nema obvezu obračunavati plaću, nego samo treba obračunati doprinose na razmjeran dio minimalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa odnosno na osnovicu od 2.588,61 (3.624,06 / 28 x 20) kako je prikazano u nastavku.

Napomena: Pretpostavka je da je radnikova plaća za razdoblje od 20. do 28. veljače niža od minimalne osnovice za obračun doprinosa.

 

 

1.3. NEOPRAVDANI IZOSTANAK S POSLA

Ponekad se događaju situacije kada je radnik prijavljen u obvezna osiguranja, a posao ne obavlja odnosno ne dolazi na posao ili odlazi s posla prije ugovorena vremena odnosno zbog neopravdanih razloga. U tim situacijama poslodavac nije obvezan isplatiti radniku plaću za dane koje radnik nije radio te postupa prema odredbama Zakona o radu u vezi s uručivanjem otkaza radniku. Prema ZR-u prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je obvezan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i skrenuti mu pozornost na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze. U skladu s Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako poslodavac ne isplati radniku plaću za vrijeme u kojemu nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut.

To znači da kada je radnik prijavljen u obvezna osiguranja, a zbog neopravdanih razloga ne dolazi na posao, poslodavac nije u obvezi isplatiti neto-plaću radniku, niti obračunati porez na dohodak i prirez, ali je obvezan obračunati doprinose na razmjeran dio najniže osnovice za obračun doprinosa. Ako je plaća za odrađene dane / sate viša od minimalne osnovice za obračun doprinosa, dovoljno je obračunati doprinose na plaću za radne dane u mjesecu te ne treba odvojeno prikazivati sate neopravdanog izostanka u posebnom retku JOPPD-a.

1.4. OBRAČUN DOPRINOSA ZA DANE TJEDNOG ODMORA (SUBOTA I NEDJELJA)

Nadalje, postoje situacije kada su početak ili kraj mjeseca subote ili nedjelje, a poslodavac prijavi radnika u obvezno osiguranja ili ga odjavi tako da te dane tjednog odmora radnik bude u obveznom osiguranju kod poslodavca.

U skladu s Zakonom o doprinosima i Pravilnikom o doprinosima, doprinosi se obračunavaju prema najnižoj mjesečnoj osnovici ako poslodavac radniku ne isplati plaću za vrijeme u kojemu nije radio zbog drugih razloga, u skladu s propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut.

To znači da će dani tjednog odmora, ako se samo oni obračunavaju u mjesecu, radniku biti obračunani tako da se za te dane ne isplaćuje plaća, ali se doprinosi trebaju obračunati na razmjeran dio minimalne osnovice za obračun doprinosa.

  1. NAJVIŠA MJESEČNA OSNOVICA DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE – ZA 2022. GODINU 57.222,00 KN

Najviša mjesečna osnovica najviši je iznos (ograničenje) do kojeg je obveza (poslodavca) obračunati i uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MIO I) i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (MIO II) kada je osnovica za obračun doprinosa plaća osim poduzetničke plaće.

Svake godine ministar financija donosi naredbu kojom se, između ostaloga, propisuje i iznos najviše mjesečne osnovice koja se računa kao umnožak koeficijenta 6 i prosječne mjesečne bruto-plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz, 9.537,00 kn.

Za 2022. godinu svota najviše mjesečne osnovice je 57.222,00 kn.

2.1. NA KOJE SE PRIMITKE PRIMJENJUJE OGRANIČENJE NAJVIŠE MJESEČNE OSNOVICE

Najviša mjesečna osnovica utvrđuje se i primjenjuje za obračun doprinosa, i to:

  1. za osiguranika po osnovi radnog odnosa prema osnovici iz čl. 21. st. 1. Zakona – plaća
  2. za osiguranika po osnovi izabrane i imenovane osobe prema osnovici iz čl. 29. st. 1. Zakona i – plaća
  3. za osiguranika po osnovi izaslanog radnika prema osnovici iz čl. 37. st. 1. Zakona – plaća.

Dakle, samo kod isplate plaće potrebno je voditi računa o tome koliko je mjesečno ograničenje za plaćanje doprinosa te da se ono primjenjuje i za I. i za II. mirovinski stup.

Kako je Zakonom propisano da se mjesečno ograničenje doprinosa može primijeniti samo na plaću, na primitke koji su prema Zakonu razvrstani u ostale primitke, ovo ograničenje se ne može primijeniti (primjerice za bonuse, otpremnine, naknade za neiskorišteni godišnji odmor, plaću u naravi i sl.). Također se ne može primijeniti ni kod isplate drugog dohotka ni kod obračuna poduzetničke plaće.

Nadalje, najviša mjesečna osnovica utvrđuje se i primjenjuje i za obračun dodatnih doprinosa na osnovicu za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranika čiji se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem.

Ne postoji najviša osnovica na mjesečnoj razini za obračun i isplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

 

 

 

3. NAJVIŠA GODIŠNJA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA – 686.664,00 KN

Osim ograničenja na najvišu mjesečnu osnovicu, isplatitelji plaće i ostalih primitaka mogu primijeniti i ograničenje na najvišu godišnju osnovicu, a ona je najviši iznos do kojeg je obveza uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (MIO I.) prema svim osnovama za jednu godinu.

Obveza obračuna i plaćanja doprinosa do iznosa najviše godišnje osnovice postoji bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine. To znači da se za manji broj osiguranja u godini ne uzima u obzir razmjerna svota nego je ograničenje postavljeno na apsolutnoj razini.

Najviša godišnja osnovica računa se kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6 i brojke 12, što je za 2022. godinu svota od 686.664,00 kn.

3.1. PRIMJENA OGRANIČENJA NA NAJVIŠU GODIŠNJU OSNOVICU

Najvišu godišnju osnovicu za pojedinog osiguranika utvrđuje Porezna uprava te u postupku godišnjeg obračuna utvrđuje obvezu i obračunava doprinos prema najvišoj godišnjoj osnovici.

Međutim, iznimno, prema Zakonu o doprinosima, najvišu godišnju osnovicu mogu utvrditi i primijeniti je za obračun doprinosa i:

  1. poslodavci pri obračunu doprinosa prema plaći i prema ostalim primitcima što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi radnog odnosa ako se plaća i ostali primitci odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu)
  2. predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave pri obračunu doprinosa prema plaći i ostalim primitcima što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi imenovanih ili izabranih osoba ako se plaća i ostali primitci odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu)
  3. poslodavci izaslanih radnika pri obračunu doprinosa prema izvedenoj mjesečnoj osnovici i ostalim primicima što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi izaslanog radnika ako se mjesečna osnovica i ostali primitci odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu).

 Jednako tako, prema Pravilniku o doprinosima najvišu godišnju osnovicu za MIO I. može primijeniti i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom isplate iznosa iznad najviše ukupne aktuarske protuvrijednosti koji se isplaćuje osiguraniku čija su mirovinska prava stečena u Europskoj uniji prenesena u sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Prema Pravilniku o doprinosima, najvišu godišnju osnovicu može utvrditi i primijeniti i Porezna uprava kada, u postupku nadzora poslovnog subjekta – poslodavca ili isplatitelja primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak, utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa za određeno razdoblje i za određenog osiguranika.

Podsjećamo da zbog izmjene stopa doprinosa na drugi dohodak, nakon 1. siječnja 2019. godine isplatitelji drugog dohotka ne mogu primijeniti ograničenje na najvišu godišnju osnovicu.

Međutim, porezni obveznici koji po isplati drugog dohotka ili zbrojeno sa isplatama plaće i drugog dohotka premaše najvišu godišnju osnovicu mogu predati zahtjev za povrat doprinosa za MIO I. O tome pišemo u zadnjem dijelu članka.

Poslodavci i druge osobe mogu pri obračunu doprinosa za osiguranika pojedinca primijeniti najvišu godišnju osnovicu kada je za toga osiguranika od istoga obveznika obračunavanja za određeno razdoblje obračuna doprinosa (kalendarsku godinu) ispunjena obveza te su doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti obračunani i uplaćeni do iznosa najviše godišnje osnovice.

Dakle, kada je isplatitelj obračunao i platio doprinose na svotu od 686.664,00 kn za jedno razdoblje doprinosa (godinu), svaka daljnja isplata, a koja se odnosi na primitak za to razdoblje u kojemu je prijeđeno ograničenje, oslobođena je obračuna i uplate doprinosa za MIO I.

4. POVRAT DOPRINOSA ZA MIO I. KOJI JE PLAĆEN IZNAD GODIŠNJE OSNOVICE

Pravo na povrat doprinosa plaćenih iznad najviše godišnje osnovice ima obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, za određenu kalendarsku godinu, a obračunan je prema osnovici u ukupnoj svoti višoj od najviše godišnje osnovice propisane za tu godinu.
Pravo na povrat doprinosa plaćenih iznad najviše godišnje osnovice utvrđuje se u postupku godišnjeg obračuna doprinosa što ga provodi Porezna uprava u upravnom postupku, na temelju zahtjeva obveznika doprinosa.
Postupak se pokreće na temelju pisanog zahtjeva obveznika doprinosa, i to najranije 1. veljače godine koja slijedi nakon godine za koju se podnosi, a najkasnije u roku od pet godina, računajući od dana kad je obračunan i uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, prema osnovici višoj od najviše godišnje osnovice.
Podatci o uplaćenim doprinosima utvrđuju se putem Obrasca GOD-DOP.

 

Računovodstvo nabave i prodaje građevinskog zemljišta

Računovodstveno praćenje nabave građevinskog zemljišta ovisi o namjeni njegova korištenja u poslovnoj imovini društva. Pri nabavi građevinskog zemljišta koje se klasificira kao dugotrajna imovina važno je utvrditi nabavlja li se to zemljište za buduću gradnju građevina u kojima će se obavljati redovna djelatnost društva ili se nabavlja, primjerice, za davanje u zakup ili zbog porasta kapitalne vrijednosti. Pri nabavi građevinskog zemljišta koje se klasificira kao kratkotrajna imovina važno je utvrditi je li riječ o redovnoj nabavi koja se klasificira kao i ostale zalihe za preprodaju ili su ispunjeni uvjeti za klasifikacijom kao imovine namijenjene prodaji.

1.  UVOD

Građevinsko zemljište uređuje se s ciljem njegova osposobljavanja za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s tim u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovinskopravnih odnosa u skladu s navedenim Zakonom i posebnim zakonima te ishođenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu uređenja građevinskog zemljišta, građenje infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, odnosno njihovu rekonstrukciju u skladu s posebnim zakonima te sanaciju terena.

Računovodstveno praćenje nabave i održavanja građevinskog zemljišta koje se nabavlja radi buduće gradnje građevinskih objekata na tom zemljištu u kojima će se obavljati redovita djelatnost društva uređuje HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imovina odnosno MRS 16 – Nekretnine, postrojena i oprema. Ako je riječ o građevinskom zemljištu koje se kupuje radi povećanja njegove vrijednosti i držanja u razdoblju koje je dulje od jedne godine, tada računovodstveno praćenje navedenog zemljišta uređuje HSFI 7 – Ulaganja u nekretnine odnosno MRS 40 – Ulaganja u nekretnine. Jednako tako, ako se kupuje zemljište za koje još nije poznata točna namjena njegova korištenja, računovodstveno praćenje njegove nabave i daljnjeg vrednovanja uređuje također HSFI 7 odnosno MRS 40.

Prema zahtjevima t. 8. MRS-a 40 zemljištima koja se klasificiraju kao ulagačke nekretnine smatraju se:

  1. zemljišta koje se drže u svrhu dugoročnog porasta kapitalne vrijednosti, a ne zbog kratkoročne prodaje tijekom redovnog poslovanja
  2. zemljišta koja se drže za upotrebu u još neutvrđenoj budućnosti (ako društvo nije odlučilo koristiti zemlju kao nekretninu koju koristi vlasnik ili u svrhu kratkoročne prodaje tijekom redovnog poslovanja, smatra se da je riječ o nekretnini namijenjenoj povećanju kapitalne vrijednosti).

Građevinska zemljišta koja se nabavljaju s ciljem daljnje prodaje u redovnom poslovanju, klasificiraju se kao zalihe prema zahtjevima HSFI-ja 10 – Zalihe odnosno MRS 2 – Zalihe.

 

2. NABAVA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA RADI BUDUĆE GRADNJE GRAĐEVINE ZA OBAVLJANJE REDOVNE DJELATNOSTI

Građevinsko zemljište koje se kupuje radi buduće gradnje građevine na tome zemljištu, a te će se građevine koristiti za potrebe redovnog obavljanja djelatnosti društva (prodaja dobara i usluga, proizvodnja dobara, skladištenje dobara, administrativne svrhe i sl.), klasificira se prema zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16. Nabava građevinskog zemljišta za te se potrebe računovodstveno prati na računu 02701 – Građevinsko zemljište u pripremi.

Građevinska zemljišta kao i ostale vrste zemljišta s računovodstvenog motrišta predstavljaju imovinu koja ima neograničen vijek trajanja i koja u skladu sa zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16 ne podliježe obračunu amortizacije. To znači da građevinska zemljišta uvijek predstavljaju imovinu koja se razmatra odvojeno od građevina i s kojima se, za računovodstvene svrhe, odvojeno postupa.

Ulaganja na zemljištu koja se obavljaju radi poboljšanja funkcionalnosti zemljišta trebaju se također promatrati odvojeno od zemljišta. Takva se ulaganja evidentiraju na posebnim računima u okviru dugotrajne materijalne imovine odnosno građevinskih objekata i podliježu obračunu amortizacije.

U vrijednost zemljišta uključuje se nabavna cijena zemljišta po računu dobavljača ili sklopljenom kupoprodajnom ugovoru, porez na promet nekretnina po stopi od 3 % ako je stjecatelj obveznik plaćanja toga poreza, troškovi odvjetnika, bilježnika, troškovi geodeta i upisa u zemljišne knjige i sl. Nakon izgradnje zgrade i stavljanja zemljišta u uporabu, to zemljište se evidentira na računu 0207 – Zemljišta ispod građevina.

Primjer 1. Računovodstveno praćenje nabave građevinskog zemljišta za buduću gradnju poslovne zgrade

Društvo Altos d.o.o. obveznik PDV-a kupilo je od građanina građevinsko zemljište veličine 10.000 m² za svotu od 1.500.000,00 kn. Navedena je svota plaćena prodavatelju s transakcijskog računa društva. Pri kupnji navedenog zemljišta nastali su sljedeći troškovi:

  • usluge odvjetnika i bilježnika u svoti od 3.000,00 kn (od toga je PDV 500,00 kn, ostalo su pristojbe)
  • usluge geodeta 10.000,00 kn (od toga je PDV 2.000,00 kn)
  • porez na promet nekretnina po stopi od 3 % 45.000,00 kn.

Navedeno je zemljište kupljeno s ciljem gradnje poslovne zgrade i pripadajućeg skladišta na tome zemljištu. Gradnja će započeti u sljedećoj godini.

Ulaganja u izgradnju prilaznih puteva, parkirališta, ograda i sl. predstavljaju ulaganja koja se vode odvojeno od građevinskog zemljišta jer ta imovina podliježe obračunu amortizacije. Svako od tih ulaganja (put, parkiralište, ograda i sl.) računovodstveno se prati odvojeno i također odvojeno se i amortizira kada se stavi u uporabu. Stopa amortizacije utvrđuje se prema očekivanom korisnom vijeku njihove uporabe, a porezno dopuštena stopa prema Zakonu o porezu na dobit je 5 % odnosno dvostruka stopa 10 % godišnje.

Primjer 2. Ulaganje u izgradnju puta, parkirališta i ograde

Društvo Altos d.o.o. prije izgradnje ulaže u izgradnju puta i privremenih parkirališnih mjesta na kupljenom građevinskom zemljištu. Navedeno društvo primilo je račun od dobavljača Gradi d.o.o. za izgradnju puta i parkirališta na svotu od 200.000,00 kn uz prijenos porezne obveze. Društvo Altos d.o.o. obračunalo je PDV po stopi od 25 % na primljeni račun u svoti od 50.000,00 kn (svotu je iskazalo kao obvezu i pretporez).

U skladu s navedenim, društvo Altos d.o.o. evidentiralo je izgradnju prilaznog puta i privremenog parkirališta na posebnom računu ulaganja jer je riječ o ulaganju koje se treba voditi odvojeno od zemljišta.

3. NABAVA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA RADI DUGOROČNOG PORASTA VRIJEDNOSTI

Prema zahtjevima HSFI-ja 7 odnosno MRS-a 40 zemljišta koja se drže u svrhu dugoročnog porasta kapitalne vrijednosti, a ne zbog kratkoročne prodaje tijekom redovnog poslovanja, klasificiraju se kao ulaganja u nekretnine. Jednako tako, zemljišta koja se drže za upotrebu u još neutvrđenoj budućnosti (ako društvo nije odlučilo koristiti zemlju kao nekretninu koju koristi vlasnik ili u svrhu kratkoročne prodaje tijekom redovnog poslovanja, smatra se da je riječ o nekretnini namijenjenoj povećanju kapitalne vrijednosti) te zemljišta koja se daju u zakup, klasificiraju se kao ulaganja u nekretnine.

U skladu s navedenim, građevinsko zemljište koje se kupuje s ciljem držanja radi porasta tržišne vrijednosti i daljnje prodaje nakon porasta te cijene klasificira se prema zahtjevima HSFI-a 7 odnosno MRS-a 40. Navedeno zemljište računovodstveno se evidentira u okviru osnovnog računa 050 – Ulaganja u nekretnine – zemljišta (analitika po vrstama zemljišta). Građevinska zemljišta koja se kupuju radi izgradnje građevina koje će se iznajmljivati također se evidentiraju u okviru računa 050.

Pri početnom utvrđivanju vrijednosti kupljeno građevinsko zemljište evidentira se prema trošku nabave. U trošak nabave uključuju se kupovna cijena građevinskog zemljišta i svi izravni troškovi (porez na promet nekretnina, usluge odvjetnika, geodeta, procjenitelja, usluge agencije za promet nekretnina i sl.). Ako društvo kod naknadnog vrednovanja izabere metodu fer vrijednosti, tada vrijednost građevinskog zemljišta treba iskazivati prema fer vrijednosti. Kod primjene metode fer vrijednosti, dobitak ili gubitak koji nastaje iz promjene fer vrijednosti zemljišta treba priznati u računu dobitka i gubitka u razdoblju u kojemu je nastao.

Primjer 3. Računovodstveno praćenje nabave građevinskog zemljišta radi ulagačkih namjera

Društvo Kom d.o.o. sklopilo je s fizičkom osobom T. M. ugovor o kupnji građevinskog zemljišta. Ugovorena cijena zemljišta je 500.000,00 kn. Zemljište je kupljeno s ciljem dugoročnog porasta njegove kapitalne vrijednosti. Ugovorena svota plaćena je fizičkoj osobi sa transakcijskog računa društva. Sa transakcijskog računa plaćen je porez na promet nekretnina po stopi od 3 % u svoti od 15.000,00 kn.
Građevinsko zemljište stavljeno je u uporabu i klasificirano kao ulaganje u nekretnine.

Građevinsko zemljište koje je kupljeno radi davanja u najam ili zakup na razdoblje dulje od dvanaest mjeseci također se evidentira kao ulaganja u nekretnine.

4. NABAVA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA RADI PREPRODAJE U TIJEKU REDOVNOG POSLOVANJA

Zemljišta koja se u tijeku redovitog poslovanja nabavljaju radi preprodaje klasificiraju se kao zalihe prema zahtjevima HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2. Navedeno proizlazi iz zahtjeva MRS-a 2 u kojemu je definirano da zalihe obuhvaćaju kupljenu robu namijenjenu daljnjoj prodaji, uključujući na primjer robu koju je kupio trgovac na malo, a koja je namijenjena za daljnju prodaju, ili zemljište i druge nekretnine namijenjene za daljnju prodaju. Navedena zemljišta računovodstveno se evidentiraju u okviru skupine računa 68 – Nekretnine i umjetnine za trgovanje. Razlika između klasifikacije na računu 68 i klasifikacije na računu 69 na kojemu se evidentira imovinana mijenjena prodaji (između ostalog i zemljišta) je u tome što se u okviru ove skupine evidentiraju zemljišta koja su nabavljena radi preprodaje u okviru redovne djelatnosti društva i ona zemljišta za koja nije ispunjen zahtjev za klasifikaciju prema HSFI-ju 8 odnosno MSFI-ju 5. U skladu s navedenim zahtjevima, građevinska zemljišta koja se kupuju radi daljnje prodaje u redovnom poslovanju klasificiraju se prema zahtjevima HSFI-ja 10 odnosno MRS-a 2.

Prema zahtjevima t. 10. HSFI-a 10 odnosno t. 9. MRS-a 2 vrijednost zaliha općenito se utvrđuje prema troškovima nabave ili prema neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže. Pri nabavi građevinskog zemljišta koje se evidentira prema zahtjevima HSFIja 10 odnosno MRS-a 2, u trošak nabave zemljišta uključuju se kupovna cijena zemljišta i svi izravni troškovi (porez na promet nekretnina, usluge odvjetnika, geodeta, procjenitelja, usluge agencije za promet nekretnina i sl.) koji su povezani sa stjecanjem zemljišta.

Primjer 4. Računovodstveno praćenje nabave građevinskog zemljišta za daljnju prodaju

Društvo Tomi d.o.o. obveznik PDV-a kupilo je od društva Mit d.o.o. građevinsko zemljište za koje je izdan akt o građenju za svotu od 1.000.000,00 kn s uključenim PDV-om po stopi od 25 % u svoti od 200.000,00 kn. Zemljište ima ukupno 4.000 m².

Pri kupnji navedenog zemljišta nastali su sljedeći troškovi:

  • usluge bilježnika u svoti od 2.000,00 kn (od toga PDV 500,00 kn, ostalo su pristojbe)
  • usluge geodeta 5.000,00 kn (od toga je PDV 1.000,00 kn).

Nakon 6 mjeseci građevinsko zemljište prodano je društvu Ali d.o.o. za svotu od 1.000.000,00 kn uvećano za PDV po stopi od 25 % u svoti od 250.000,00 kn.

 

 

 

 

 

 

 

 

5. NABAVA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA ZA GRADNJU GRAĐEVINA ZA TRŽIŠTE

Prema zahtjevima MRS-a 2 i HSFI-ja 10 svi troškovi građenja prvo se iskazuju prema prirodnim vrstama troškova (u razredu 4), a nakon toga se prenose na proizvodnju u tijeku (razred 6). U skladu s navedenim i zemljište koje se nabavlja radi buduće gradnje treba se računovodstveno pratiti putem razreda 4 jer je riječ o proizvodnji stanova za tržište (gotovih proizvoda). Nabava zemljišta na kojemu će se graditi građevina za tržište računovodstveno se evidentira na računu 40 – Troškovi sirovina i materijala, a nakon toga se prenosi na račun 6000 – Proizvodnja u tijeku – zemljište. Svi troškovi koji su povezani s nabavom zemljišta računovodstveno se evidentiraju prema prirodnim vrstama troškova i nakon toga se također prenose na račun 6000 – Proizvodnja u tijeku – zemljište. To su troškovi poreza na promet nekretnina (3 %), troškovi odvjetnika, bilježnika koji su vezani uz kupnju zemljišta, troškovi geodeta i upisa zemljišta u zemljišne knjige i sl. troškovi koji su izravno povezani s nabavom građevinskog zemljišta.

6. NABAVA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA KOJE SE KLASIFICIRA KAO IMOVINA NAMIJENJENA PRODAJI

Dugotrajna imovina koja je kupljena isključivo s namjerom naknadne prodaje klasificira se kao kratkotrajna imovina ako je u skladu s jednogodišnjim zahtjevom. Dakle, ako će se prodaja te imovine obaviti unutar jedne godine od datuma klasifikacije i ako je vrlo vjerojatno da će i ostali kriteriji iz t. 7. i 8. MSFI-ja 5 biti ispunjeni unutar kratkog razdoblja nakon nabave (najčešće unutar 3 mjeseca), ta se imovina treba klasificirati kao imovina namijenjena prodaji. Prema tome, samo ako će se građevinsko zemljište koje je kupljeno za daljnju prodaju prodati unutar jedne godine te ako se aktivno pronalazi kupac odnosno ako postoji visoka vjerojatnost prodaje, to se zemljište prilikom nabave može klasificirati kao imovina namijenjena prodaji.

Primjer 5. Nabava građevinskog zemljišta za koje nije izdan akt o građenju, a koje se izravno klasificira kao imovina namijenjena prodaji

Društvo Zali d.o.o., obveznik PDV-a, kupilo je od društva Solus d.o.o., obveznika PDV-a, građevinsko zemljište za koje nije izdan akt o građenju uz prijenos porezne obveze. Nabavna vrijednost zemljišta je 700.000,00 kn. Društvo Zali d.o.o. obračunalo je PDV na kupnju zemljišta u svoti od 187.500,00 kn (kao obvezu i pretporez). U trenutku nabave ispunjeni su zahtjevi za priznavanjem dugotrajne imovine namijenjene prodaji te se navedeno zemljište klasificira kao imovina namijenjena prodaji. Nakon 2 mjeseca sklopljen je ugovor o kupoprodaji navedenoga građevinskog zemljišta s društvom Loni d.o.o. koji je obveznik PDV-a. Prodajna vrijednost zemljišta je 900.000,00 kn.

 

 

 

 

 

 

7. ISPORUKE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA S MOTRIŠTA PDV-a

Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisano je da je isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta, oslobođena PDV-a. Pri tome se građevinskim zemljištem prema Zakonu smatra zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje. Izvršnim aktom kojim se odobrava građenje prema Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost smatra se građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i slično. U skladu s odredbama Zakona o PDV-u, isporuka građevinskog zemljišta za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje uvijek je oporeziva PDV-om po stopi od 25 % ako je isporučitelj porezni obveznik.

Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeniti u trenutku isporuke. U skladu s navedenim, prijenos porezne obveze prema Zakonu o PDV-u između poreznih obveznika može se primijeniti samo kod isporuka zemljišta koja nisu građevinska (za koja nije izdan akt o građenju). Ako građevinsko zemljište prodaje osoba koja nije porezni obveznik ili fizička osoba, navedeno je zemljište predmet oporezivanja porezom na promet nekretnina. Prema Zakonu o porezu na promet nekretnina obveznik plaćanja poreza na promet nekretnina je stjecatelj nekretnina. Stopa poreza na promet nekretnina je 3 %.

8. ZAKLJUČAK

Građevinska zemljišta koja se nabavljaju radi buduće gradnje građevinskih objekata na tom zemljištu u kojima će se obavljati redovita djelatnost društva evidentiraju se prema zahtjevima HSFI-ja 6 odnosno MRS-a 16. Prema zahtjevima HSFI-ja 6 i MRS-a 16 navedena zemljišta predstavljaju imovinu koja se razmatra odvojeno od građevina i s kojima se, za računovodstvene svrhe, odvojeno postupa jer zemljišta ne podliježu obračunu amortizacije. Građevinska zemljišta koje se stječu radi povećanja njihove tržišne vrijednosti i držanja u duljem razdoblju (dulje od 1 godine) evidentiraju se kao ulaganja u nekretnine prema zahtjevima HSFI-a 7 odnosno MRS-a 40. Građevinska zemljišta koja se tijekom redovitog poslovanja nabavljaju radi preprodaje klasificiraju se kao zalihe prema zahtjevima HSFI-a 10 odnosno MRS-a 2.

OBRAZAC OPZ-STAT-1

Opći porezni zakon propisuje da su porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine dužni sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama (Obrazac OPZ-STAT-1) u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak ili poreza na dobit.

Obrazac se sastavlja za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine uz uvjet da na dan sastavljanja izvješća nisu starija od 6 godina.

Prema Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima smatraju se kako slijedi:
1. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama zakona kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost,
2. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.

Obrazac OPZ-STAT-1 (link) dostavlja se Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna.

 

SPOMENIČKA RENTA I OBRAZAC SR

Spomeničku rentu koja se plaća po stopi na ukupni prihod plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju:

46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,
46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,
47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama,
61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa),
64.1 Novčarsko posredovanje,
66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova,
92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.

Spomenička renta se plaća po stopi od 0,05%, a osnovica za obračun spomeničke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem navedenih djelatnosti.

Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak Obrazac SR (link) podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave zajedno s Prijavom poreza na dohodak, a pravne osobe (i fizičke osobe obveznici poreza na dobit) koje su obveznici plaćanja spomeničke rente podnose Obrazac SR nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, zajedno s Prijavom poreza na dobit.

  • Obveznici su dužni plaćati mjesečni predujam u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu.
  • Mjesečni iznos spomeničke rente se plaća u rokovima za plaćanje predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobit, dok se razlika po Obrascu SR uplaćuju u propisanom roku za podnošenje Obrasca SR.

Prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupni prihod uplaćuju se u korist računa grada/općine na području na kojemu se renta uplaćuje.
Na nalozima za plaćanje u polje »model« upisuje se broj modela »HR67«, a u polje »poziv na broj primatelja« OIB dodijeljen od Ministarstva financija – Porezne uprave.

Spomenička renta koja se plaća po stopi na ukupni prihod uplaćuju se u korist računa grada/općine.

 

 

 

ČLANARINA TURISTIČKOJ ZAJEDNICI I OBRAZAC TZ

Obveznici plaćanja članarine turističkoj zajednici, podnose obrasce TZ 1 i TZ 2 sukladno Pravilniku o godišnjem paušalnom iznosu članarine za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i o obrascima TZ za plaćanje članarine turističkoj zajednici.

Pravne i fizičke koje obavljaju gospodarsku djelatnost i čija obveza plaćanja članarine počinje tijekom godine, članarinu plaćaju u mjesečnim predujmovima, s time da se konačni obračun članarine za tu godinu obavlja u rokovima i na način propisan Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama i navedenim Pravilnikom.

Obveznik plaćanja članarine turističkoj zajednici je:

  • Pravna i fizička osoba koja ima svoje sjedište, prebivalište ili podružnicu, pogon, objekt u kojem se pruža usluga i slično (poslovna jedinica), na području lokalne turističke zajednice koja je osnovana sukladno zakonu kojim se uređuje sustav turističkih zajednica, koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavlja djelatnost koja ima korist od turizma odnosno na čije prihode turizam ima utjecaj, plaća članarinu turističkoj zajednici.
  • Djelatnosti koje su temelj za plaćanje članarine turističkoj zajednici.

Pravna osoba koja se s više od 50% financira iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnog proračuna ne plaća članarinu turističkoj zajednici.

Članarinu turističkoj zajednici dužna je plaćati pravna i fizička osoba koja obavlja sljedeće djelatnosti, odnosno pruža sljedeće usluge razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti:

PRVA SKUPINA
49.31 Gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika
49.32 Taksi-služba
49.39 Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n.
50.1 Pomorski i obalni prijevoz putnika
51.10 Zračni prijevoz putnika
52.23 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom
55 Smještaj
56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića
65.12 Ostalo osiguranje, i to: osiguranje djece i školske mladeži od posljedica nezgode i posebna osiguranja mladeži od posljedica nezgode; osiguranje gostiju, posjetitelja priredbi, izletnika i turista od posljedica nezgode; putno zdravstveno osiguranje; turističko osiguranje; osiguranje pomoći (asistencije) za vrijeme puta, izvan mjesta boravka ili prebivališta; ostala osiguranja turističkih rizika; osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika marine; osiguranje jamstva (osiguranje jamčevine za paket-aranžmane); osiguranje od otkaza turističkih putovanja
66.12 Djelatnosti posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima (djelatnosti mjenjačnica)
68 Poslovanje nekretninama
73.11 Agencije za promidžbu, i to: kreiranje promidžbenih kampanja (kreiranje reklama u novinama, časopisima i ostalim medijima, kreiranje reklama na otvorenom prostoru, reklamiranje iz zraka, uređenje štandova i ostalih objekata i prostora) i vođenje marketinških kampanja i ostale usluge oglašavanja koje su usmjerene na privlačenje i zadržavanje kupaca (marketing na mjestu prodaje, oglašavanje izravnom poštom i marketinško savjetovanje)
77.21 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) opreme za rekreaciju i sport
79 Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
82.3 Organizacija sastanaka i poslovnih sajmova
92 Djelatnosti kockanja i klađenja
93.12 Djelatnosti sportskih klubova
93.21 Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova
93.29 Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti

DRUGA SKUPINA
50.3 Prijevoz putnika unutrašnjim vodenim putovima
52.29 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu
61 Elektroničke komunikacije
77.11 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije
77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava
77.35 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) zračnih prijevoznih sredstava

TREĆA SKUPINA
45.20 Održavanje i popravak motornih vozila
53 Poštanske i kurirske djelatnosti
59.11 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa
59.14 Djelatnosti prikazivanja filmova
81.30 Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika
90.01 Izvođačka umjetnost
90.04 Rad umjetničkih objekata

ČETVRTA SKUPINA
45.1 Trgovina motornim vozilima
45.32 Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila
45.40 Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za motocikle te održavanje i popravak motocikala
47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima
58.11 Izdavanje knjiga
58.13 Izdavanje novina
58.14 Izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
58.19 Ostala izdavačka djelatnost
59.13 Distribucija filmova, videofilmova i televizijskog programa
59.2 Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa
60 Emitiranje programa
74.1 Specijalizirane dizajnerske djelatnosti

PETA SKUPINA
45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala
45.31 Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila
46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živom stokom
46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanom
46.4 Trgovina na veliko proizvodima za kućanstvo
46.5 Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom
46.6 Trgovina na veliko ostalim strojevima, opremom i priborom
46.7 Ostala specijalizirana trgovina na veliko
46.9 Nespecijalizirana trgovina na veliko.

Članarinu turističkoj zajednici dužne su plaćati i banke koje imaju odobrenje za rad Hrvatske narodne banke za prihode u bilanci iz skupine »Prihod od provizija i naknada«, a prema stopi za obračun i plaćanje članarine propisana za drugu skupinu obveznika plaćanja članarine.

Obveznici plaćanja članarine plaćaju članarinu po sljedećim stopama:

Prva skupina

0,14212

Druga skupina

0,11367

Treća skupina

0,08527

Četvrta skupina

0,02842

Peta skupina

0,01705

Osnovicu za obračun članarine za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit čine svi prihodi koje te osobe ostvaruju pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti u poslovnim jedinicama koje posluju na području lokalne turističke zajednice. Iznimno, za obveznike poreza na dobit koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu, osnovicu za obračun članarine čine ukupni prihodi od obavljanja gospodarske djelatnosti po osnovi koje je obveznik poreza na dobit.
Osnovicu za obračun članarine za fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dohodak čine svi primici koje te osobe ostvaruju pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti u poslovnim jedinicama koje posluju na području lokalne turističke zajednice. Iznimno, za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu, osnovicu za obračun članarine čine ukupno ostvareni naplaćeni primici.
Za svaku poslovnu jedinicu izvan sjedišta pravne i fizičke osobe posebno se utvrđuje ukupni prihod odnosno ukupni primitak za osnovicu za obračun članarine. Ovoj pravnoj i fizičkoj osobi, osnovica za obračun članarine smanjuje se za dio njezinih prihoda ili primitaka ostvarenih u poslovnim jedinicama.

Pravna osoba i fizička osoba obrtnik plaća mjesečni predujam članarine u svoti koja se dobije kada se obračunana svota članarine za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja. Ove osobe mjesečni predujam članarine plaćaju do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
Iznimno,  ukupni godišnji predujam članarine može se platiti jednokratno, u roku za plaćanje predujma za mjesec u kojem je predan Obrazac TZ-a odnosno najkasnije do kraja veljače tekuće godine (obveznici poreza na dohodak) ili do kraja travnja tekuće godine (obveznici poreza na dobit).

Konačni obračun (Obrazac TZ 1) obavlja se u rokovima i na način propisan za obračun i naplatu poreza na dobit odnosno poreza na dohodak.

Obveznici uplate članarine turističkim zajednicama, koji uplaćuju na nalozima za plaćanje u polje »model« upisuju broj modela »HR67«, a u polje »poziv na broj primatelja« kao podatak prvi OIB dodijeljen od Ministarstva financija – Porezne uprave.

 

STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 01.01.2022. DO 30.06.2022. GODINE

 

U Narodnim novinama br. 1/22. objavljena je prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima. Za referentno razdoblje kamatna stopa iznosi 2,49%.

Prema navedenoj kamatnoj stopi izračunavaju se stope zateznih kamata u skladu s čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 35/05. – 126/21. te u skladu s čl. 3. i 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12. – 78/15.).

Visina godišnjih stopa zateznih kamata za razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine navedena je u tablici u nastavku.

RENT-A-CAR USLUGE

Usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) smatraju se uslugama u turizmu i uređene su čl. 95. Zakona o pružanju usluga u turizmu.

Rent-a-car je usluga iznajmljivanja osobnih vozila bez vozača, a mogu ih pružati:

  • trgovačka društva,
  • zadruge,
  • trgovci pojedinci i
  • obrtnici,

sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji koji su registrirani za pružanje usluga u turizmu i koji ispunjavaju uvjete za pružanje tih usluga u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Rent-a-car usluge ne mogu pružati ustanove, udruge, poljoprivrednici, fizičke osobe – građani, te državljani države koja nije ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Pružatelji rent-a-car usluga dužni su prije početka pružanja usluga dostaviti Ministarstvu turizma obavijest o početku pružanja usluga koja sadrži podatke o tvrtki i sjedištu, njezinu osobnom identifikacijskom broju, adresi svakog prostora u kojem se pružaju usluge. Svaku promjenu podataka u registru pružatelj rent-a-car usluga dužan je prijaviti u roku od osam dana od nastale promjene. Temeljem obavijesti pružatelj usluga odnosno svaki prostor u kojem posluje upisuje se u Središnji registar.

Pružatelj rent-a-car usluga dužan je:

  • imati registriranu djelatnost najma vozila (rent-a-car);
  • sva vozila registrirati i osigurati sukladno posebnim propisima kojima se regulira registracija i osiguranje, uključujući osiguranje vozača i putnika od posljedica nesretnog slučaja prilikom iznajmljivanja vozila bez vozača;
  • imati najmanje jedan poslovni prostor koji može biti: poslovnica uređena za prijam putnika, kiosk u kojem se ili iz kojeg se pružaju usluge ili poslovni prostor iz kojeg se pružaju usluge (šalter) odnosno pult ako se isti nalaze u objektima namijenjenim trgovačkim aktivnostima, u hotelima, u sajamskim prostorijama, na kolodvorima ili terminalima za javne usluge kopnenog, pomorskog ili zračnog prijevoza i slično;
  • imati osigurana parkirališna mjesta za primopredaju vozila;
  • upoznati putnika s općim uvjetima najma vozila te ih staviti na raspolaganje putniku u pisanom obliku na hrvatskom i/ili engleskom jeziku
  • sklopiti s putnikom ugovor o najmu vozila, te
  • voditi evidenciju o sklopljenim ugovorima i podacima putem sustava Središnjeg registra.

Ugovor o najmu vozila obvezno mora sadržavati podatke o:

  • pružatelju usluge i korisniku usluge – ime i prezime, datum rođenja i broj identifikacijske isprave,
  • iznajmljenom vozilu – registarska oznaka vozila,
  • predviđenom trajanju najma.

Pružatelji rent-a-car usluga dužni su:

  • objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge na hrvatskom jeziku, a može ih istodobno objaviti i na nekom drugom putniku jasnom i razumljivom jeziku, i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena;
  • za svaku izvršenu uslugu korisniku izdati račun, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje izdavanje i čuvanje računa;
  • omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrditi njegov primitak te omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte, u pisanom obliku odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, u poslovnim prostorijama i na mrežnim stranicama vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora te voditi i čuvati pisanu evidenciju prigovora najmanje godinu dana od dana primitka pisanog prigovora (čl. 6. Zakona).

NABAVA I KORIŠTENJE IMOVINE

Dugotrajna materijalna imovina početno se mjeri po trošku nabave u koji treba uključiti:

  • kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,
  • sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu,
  • početno procijenjene troškove demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena, za koje obveza poduzetnika nastaje kada je imovina nabavljena ili kao posljedica korištenja imovine tijekom razdoblja za namjene različite od proizvodnje zaliha tijekom razdoblja.

Imovina uzeta u zakup i nabavljena putem operativnog leasinga ne iskazuje se kao stavka imovine (osim kod obveznika MSFI-a), već se iznos mjesečne najamnine odnosno rate leasinga priznaje kao trošak.

Nabavlja li pružatelj rent-a-car usluga osobno vozilo za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja, PDV koji je obvezan platiti ili ga je platio dobavljaču – tuzemnom poreznom obvezniku, odnosno pri uvozu, ili PDV koji treba platiti na stjecanje dobara unutar EU-a može odbiti kao pretporez u cijelosti pod uvjetom da je registriran kao porezni obveznik u sustavu PDV-a, te da su zadovoljeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani čl. 60. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Naime, na osobne automobile nabavljene za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja ne primjenjuje se ograničenje odbitka pretporeza od 50 %.

Troškovi tehničkog pregleda i registracije, te troškovi osiguranja ne ulaze u trošak nabave, već se iskazuju kao trošak razdoblja.

Budući se premija osiguranja plaća unaprijed (za godinu dana), trošak iste treba razgraničiti prema razdoblju – mjesecima koje premija pokriva, od dana početka važenja police osiguranja do kraja osiguranja.

TROŠKOVI KORIŠTENJA VOZILA

Prilikom obavljanja djelatnosti iznajmljivanja vozila pružatelju usluga nastaju troškovi korištenja osobnog vozila (trošak amortizacije odnosno najma vozila, troškovi goriva, održavanja, tehničkog pregleda, registracije, osiguranja i drugi).

U skladu s čl. 61. st. 3. Zakona o PDV-u, pružatelj rent-a-car usluga upisan u registar obveznika PDV-a može u cijelosti odbiti pretporez obračunan na nabavu, najam te nabavu svih dobara i usluga u vezi s vozilima kojima se obavlja djelatnost.

Troškovi amortizacije, troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, te troškovi najma sredstava za osobni prijevoz koja služe isključivo za djelatnost iznajmljivanja vozila smatraju se porezno priznatim rashodom u 100%-tnom iznosu.

OBAVLJANJE RENT-A-CAR USLUGA

Za obavljene rent-a-car usluge pružatelj usluga obvezan je izdati račun. Račun izdan građaninu mora sadržavati najmanje podatke propisane čl. 63. Općeg poreznog zakona, a račun izdan poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik mora sadržavati sve podatke propisane čl. 79. Zakona o PDV-u. Osim ovih podataka propisanih poreznim propisima, račun mora sadržavati podatke propisane čl. 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, te biti potpisan odnosno sadržavati ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje (odnosno gotovinski račun oznaku operatera na naplatnom uređaju) kako je propisano čl. 5. ZOR-a. Porezni tretman usluga iznajmljivanja vozila ovisi o tome tko je primatelj usluge, je li riječ o kratkotrajnom ili dugotrajnom iznajmljivanju, te gdje je vozilo stavljeno na raspolaganje korisniku.

Kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posjedovanje ili korištenje prijevoznog sredstva tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana (čl. 23. st. 4. Zakona o PDV-u). To znači da se u smislu propisa o PDV-u iznajmljivanje vozila koje traje više od 30 dana smatra dugotrajnim iznajmljivanjem.

NOVOSTI U ZAKONU O DEVIZNOM POSLOVANJU

Dana 3. lipnja 2021. stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju . Datum stupanja na snagu Zakona jednak je datumu početka primjene odredbi Uredbe (EU) 2018/1672 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage.

Uredbom (EU) 2018/1672 ojačani su alati za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, na osnovi preporuka FATF-a (Financial Action Task Force – Preporuka br. 32), međuvladinog tijela za kreiranje i promicanje djelotvorne provedbe mjera za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i drugih prijetnji integritetu i stabilnosti međunarodnog financijskog sustava.

Read more

DONACIJE I POMOĆI U SUSTAVU PRORAČUNA

Od prošle godine, s početkom epidemije SARSCoV-2 virusa i potresa u Zagrebu, pa ponovo od kraja 2020. nakon velikih potresa u Sisačkomoslavačkoj županiji, kod proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika učestali su prijenosi nefinancijske imovine (opreme, zaštitne opreme i sl.), ali i novčani prijenosi sredstava – primljene i dane donacije i pomoći.

Read more

JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO KOD NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Zakonom (čl. 9.) je propisano da neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, prema rasporedu računa iz računskog plana propisanog za neprofitne organizacije, te da iznimno, zakonski zastupnik neprofitne organizacije može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako je:

  • vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i
  • godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje

Read more

Kontakt/Lokacija