BOŽIĆNICE, DAROVI DJECI I DAROVI U NARAVI

Prava na isplatu božićnica, darova djeci povodom novogodišnjih blagdana ili Sv. Nikole te drugih materijalnih prava, regulirana su kolektivnim ugovorima (u nastavku: KU), pravilnicima o radu ili ugovorima o radu. Pravilnikom su propisani samo iznosi koje poslodavac može isplatiti radnicima bez plaćanja propisanih obveza, ali ne i njihovo pravo na isplatu tih nagrada.

Iznosi prigodnih nagrada mogu općim aktima poslodavca odnosno odlukom poslodavca biti uređeni u svotama nižim ili višim od onih propisanih Pravilnikom. Ako KU/aktom poslodavca nisu utvrđeni posebni kriteriji za isplatu, a uz pretpostavku da je uređena obveza isplate prigodne nagrade, na nagradu imaju pravo svi radnici. Isplatitelj može, ako KU-om nije propisana obveza isplate prigodne nagrade, regulirati određene kriterije za isplatu (npr. prisutnost na radu cijele godine ili određeni dio godine) i temeljem istih isplaćivati nagradu.

Pravilnikom je propisan neoporezivi iznos prigodne nagrade (božićnica, regres) u iznosu od 3.000,00 kn godišnje.

Sve propisane neoporezive iznose mogu isplatiti i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, same sebi, osim dara u naravi budući je ta mogućnost propisana samo za radnike.

Poslodavci mogu radnicima tokom godine isplatiti:

  • prigodne nagrade (božićnice, naknade za godišnji odmor i sl.), u novcu ili naravi, do ukupno 3.000,00 kn godišnje.
  • dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31.12. tekuće godine navršilo 15 godina starosti), do 600,00 kn godišnje;
  • dar u naravi do 600,00 kn (s PDV-om) godišnje.

Pravilnikom je propisana obveza izvješćivanja Porezne uprave o isplaćenim prigodnim nagradama i darovima za djecu na Obrascu JOPPD. Rok za podnošenje JOPPD obrasca za prigodne nagrade je dan isplate odnosno sljedeći radni dan, a za dar djetetu – dan isplate, najkasnije do 15. dana u mjesecu za primitak ostvaren/isplaćen u prethodnom mjesecu (čl. 79. st. 6. Pravilnika).

Prigodne nagrade, kao i dar djetetu, poslodavci mogu isplatiti na tekući račun, ali i u gotovini.

Prigodne nagrade (božićnice, regres) su izuzete od ovrhe do propisanih iznosa.

Ako je uređeno nekim od izvora radnoga prava, radnici ostvaruju pravo na isplatu božićnice u iznosu koji je utvrđen. Ako nije uređeno na drugačiji način, pravo na božićnicu ostvaruju svi radnici, bez obzira na dužinu radnoga staža kod tog poslodavca.

Pravo na božićnicu ostvaruju i radnici koji rade nepuno radno vrijeme, ako je to pravo regulirano nekim od izvora radnoga prava.

Sukladno čl. 62. st. 5. Zakona o radu, plaća ali i druga materijalna prava radnika (npr. prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako KU-om, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. To znači da poslodavac može nekim od navedenih akata urediti da i ove osobe ostvaruju pravo na puni iznos božićnice pri čemu će se taj iznos smatrati neoporezivim primitkom u cijelosti. Međutim, ako to poslodavac ne regulira, tada će osobe koje rade nepuno radno vrijeme imati pravo na iznos razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Osobama na stručnom osposobljavanju prigodne nagrade i nagrade za rezultate rada ne mogu isplatiti neoporezivo (bez obzira na iznos) već bi iste imale karakter drugog dohotka.

Ako roditelj radi kod dva poslodavca istovremeno tada svaki od poslodavaca, sukladno aktu/odluci, može isplatiti dar djetetu u neoporezivom iznosu do 600,00 kn.

Ako se prigodna nagrada ili neki drugi neoporezivi primitak isplaćuje zajedno s plaćom tada nije potrebno navedene isplate iskazati na dva naloga već se i jedna i druga isplata mogu iskazati na jednom nalogu sa šifrom 100.

Međutim, ako se plaća i prigodna nagrada ili drugi neoporezivi primitak isplaćuju odvojeno, tada je potrebno isplatu prigodne nagrade u nalogu za plaćanje označiti šifrom 270 – Božićnica, uskrsnica te se u polje Model upisuje HR69 , a u poziv na broj primatelja 40002 – OIB isplatitelja – 270. Za dar djeci propisana je šifra 280.

GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBVEZA KOD PODUZETNIKA

 

Popisom se utvrđuju stvarna stanja imovine i obveza, te s utvrđenim stvarnim stanjem treba uskladiti stanje imovine i obveza u poslovnim knjigama.

Poduzetnik je, sukladno čl. 15. Zakona o računovodstvu dužan popisati svu imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i novčanim iznosima, te s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje:

  • na početku poslovanja,
  • tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine,
  • u slučajevima statusnih promjena,
  • otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

Ako poduzetnik obavlja popis tijekom poslovne godine, utvrđena stanja treba svesti na stanje na dan 31.12.

Read more

NOVČANA NAKNADA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Pravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu rada (N.N., br. 118/18 – 32/29; u nastavku: Zakon). U nastavku ovog teksta izdvajamo ono najbitnije vezano uz ostvarenje tog prava nakon prestanka radnog odnosa.

Read more

ŠTO MORA SADRŽAVATI UGOVOR O RADU ZA RAD OD KUĆE

Rad od kuće je rad na izdvojenom mjestu rada i ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika mora sadržavati i dodatne podatke iz čl. 17. st. 1. Zakona o radu (N.N. br. 93/14, 127/17 I 98/19; u nastavku: ZR).

Read more

NAKNADA TROŠKOVA SMJEŠTAJA RADNIKA

Poslodavac može svojim radnicima bez plaćaja poreza na dohodak podmiriti troškove smještaja nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije. Troškovi smještaja mogu se podmiriti svim radnicima s kojima poslodavac ima zasnovan radni odnos neovisno je li radni odnos zasnovan na puno ili nepuno radno vrijeme, na određeno ili neodređeno (uključujući i stalne sezonske poslove), te neovisno o tome imaju li radnici prebivalište odnosno uobičajeno boravište u sjedištu poslodavca ili mjestu izdvojene poslovne jedinice u mjestu rada ili u nekom drugom mjestu, neovisno o činjenici koliko je mjesto rada udaljeno od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta radnika.

Visina naknade troškova smještaja radnika nije ograničena iznosom, pa se može neoporezivo nadoknaditi trošak do visine stvarnih izdataka. Naknadu troškova smještaja radnika nije moguće isplatiti u gotovini već isključivo bezgotovinskim putem, odnosno radniku na njegov tekući račun. Za podmirnje troškova smještaja radniku, poslodavac donosi odluku, a neoporezivi primitak radnika priznaje se za mjesec u kojemu je pružena usluga smještaja.

Troškovi smještaja koje poslodavac osigurava svojim radnicima za vrijeme rada na terenu ili na službenom putu ne smatraju se troškovi smještaja radnika iz odredbe čl. 7 . st. 2. toč. 36. Pravilnika o porezu na dohodak.

Poslodavac može radniku osigurati neoporezivi primitak po osnovi nadoknade troškova smještaja na jedan od slijedećih načina:

  • trošak smještaja poslodavac uplaćuje na račun radnika
  • trošak smještaja poslodavac izravno podmiruje pružatelju usluga
  • poslodavac organizira smještaj u vlastitim objektima.

Ako radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge, a poslodavac donese odluku o refundaciji troška smještaja radniku, radnik poslodavcu treba dostaviti kopiju sklopljenog ugovora ili računa (koji glasi na radnika) temeljem kojeg će poslodavac izvršiti refundaciju sredstava, uplatom na radnikov račun. U tom slučaju smatra se da je primitak ostvaren onda kada je radniku isplaćena naknada za podmirivanje troškova smještaja. U slučaju kada radnik više nema izdataka za smještaj, obvezan je o istom obavijestiti poslodavca.

Bitno je napomenuti da se troškom smještaja smatra ukupan iznos iskazan na ugovoru ili računu uz uvijet da u isti nisu uključene stavke koje se uobičajeno ne pripisuju teošku smještaja kao npr. Korištenje garaže, posebno plaćeni izdaci za korištenje telefona i interneta, posebna naplata utroška struje, vode, grijanja i slično.

Ako se trošak smještaja isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavca prije isplate naknade troška smještaja radnik je dužan dostaviti izjavu da su navedeni primici već isplaćeni za isto razdoblje, te da se neoporezivo može isplatiti samo razlika do visine stvarnih izdataka. Radnik nije obvezan dostaviti izjavu ako su poslodavci dostupni podaci o ostvarenim neoporezivim primicima u sustavu ePorezna. Ovi se primici iskazuju na JOPPD obrascu, na stranici B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 68 – troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koje se podmiruju na račun radnika. JOPPD se predaje na dan isplate ili do 15. dana tekućeg mjeseca za primitke koji su isplaćeni u prethodnom mjesecu.

Drugi način na koji se radniku može nadoknaditi trošak smještaja je kad poslodavac izravno podmiruje trošak smještaja pružatelju usluge, osobi koja iznajmljuje prostor za stanovanje radniku. I u ovom slučaju bitno je da su zadovoljeni propisani uvjeti, tj. da se naknada troška smještaja plaća na temelju računa ili ugovora, da trošak smještaja ne uključuje režijske troškove, te da je plaćen bezgotovinskim putem, što znači: doznakom na žiroračun najmodavca ili karticom koja glasi na poslodavca ili obračunskim plaćanjem ( cesijom, prijebojem i sl.). Neoporezivi primitak radnika iskazuje se na JOPPD obrascu, na str. B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 67 – troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem. JOPPD se predaje do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja ostvarene u prethodnom mjesecu, bez obzira na datum plaćanja usluge smještaja.

Treći način na koji se radniku može osigurati naknada troškova smještaja je kada je smještaj organiziran kod samog poslodavca. To znači da poslodavac može imati svoje nekretnine koje daje na uporabu zaposlenicima za potrebe stanovanja. Pritom je poslodavac dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju, evidenciju ili obračun troškova nekretnine dane na korištenje, kako bi se mogla utvrditi vrijednost neoporezivog primitka. Trošak, odnosno cijena koštanja smještaja zaposlenika može npr. obuhvatiti trošak amortizacije zgrade, trošak amortizacije opreme i inventara i ostale mjesečne troškove.

Obzirom da se režijski troškovi ne mogu priznati kao neoporezivi primitak radnika, treba ih podmiriti sam radnik, no ukoliko bi poslodavac ipak odlučio radniku nadoknaditi i te troškove, u tom bi slučaju za utvrđenu vrijednost režijskih troškova trebao obračunati plaću u naravi.

 

PLAĆANJE I NAPLATA GOTOVIM NOVCEM

Plaćanje i naplata u gotovom novcu u RH temeljno je uređena Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Prema ovom zakonu, trgovačka društva, ustanove, neprofitne organizacije i druge pravne osobe, kao i obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u RH ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj. Dakle, plaćanje i naplata u gotovu novcu između osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i drugih fizičkih i pravnih osoba moguća je samo u iznosu manjem od 75.000,00 kn. Navedeno se ne primjenjuje na međusobna plaćanja između građana.

Read more

DARIVANJE POSLOVNIH PARTNERA

Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Prigodno darivanje ili ugošćenje poslovnih patrnera uobičajena je praksa u poslovanju poduzetnika. Iako se radi o izdacima učinjenim u poslovne svrhe, ovi izdaci nisu u cjelosti poslovno priznati, nego se smatraju reprezentacijom.

Read more

PROŠIRENA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA GRADITELJSTVO OD 01.11.2020.

Primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo sa svim izmjenama i dopunama proširuje se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, broj 58/2007 i 72/2007).

TARIFNI STAVOVI

 

Grupa složenosti

Poslovi – radna mjesta

Koeficijent

        u kunama

po satu

mjesečno

I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne zahtjeva posebno obrazovanje

Transportni radnik, pomoćni radnik, čistač, domar, čuvar – zaštitar, dostavljač

1,00

24,14

4.200,00

II. grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadaće,odnosno rad za koji su dovoljna pismena uputstva

PKV građevinski radnici, pomoćni priučeni radnici svih struka, pomoćnik strojarskog montera, poslužitelj strojeva i uređaja na proizvodnji građevinskih elemenata, pomoćnik geobušača, figurant, pomoćni kuhar, sobarica, telefonist na telefonskoj centrali

1,15

27,76

4.830,00

III. grupa poslova podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova

KV građevinski radnik početnik (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramičar, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, električar, soboslikar, bravar, automehaničar), KV radnik ostalih struka – početnik, geobušač, strojar lakšeg građevinskog stroja, vozač traktora, monter metalnih konstrukcija, tehnički crtač, laborant, administrator, pomoćni knjigovođa, skladištar, kuhar, konobar

1,30

31,38

5.460,00

IV. a – grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije su obavljanje su potrebne konzultacije u njihovu izvršavanju

KV građevinski radnici svih struka (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramičar, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, elekričar, soboslikar, bravar, automehaničar i dr.), vozač teretnog motornog vozila, vozač autobusa, univerzalni strojarski monter, monter plino-energetskih postrojenja, strojar građevinskih strojeva, rukovatelj toranjskom dizalicom, rukovatelj betonare, građevinski laborant, pomoćni kalkulant, tehničar na gradilištu, blagajnik, glavni kuhar, komercijalista

1,45

35,00

6.090,00

IV. b – grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje je potrebna samostalnost u njihovu izvršavanju

KV građevinski radnik svih struka (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramičar, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, električar, soboslikar, bravar, automehaničar i dr.), tehničar gradilišta, rukovatelj toranjskom dizalicom, majstor za sanaciju A-B konstrukcija, tehničar geobušenja, geometar, tehničar prerade drva, knjigovođa, računalni operater, referent platnog prometa, referent nabave, prodaje, referent kalkulacija, referent kadrovskih poslova i drugi administrativni referenti i sl.

1,52

36,69

6.384,00

V. a – grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka

VKV građevinski radnik svih struka (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramirač, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, električar, soboslikar, bravar, automehaničar i dr.), strojar teških građevinskih strojeva – (bagera, gredera, valjaka, utovarivača, finišera, freza za iskope u tunelima) vozač teških teretnih vozila, vozač autobusa, poslovođa jednostavnih objekata, ili postrojenja ili radiona, kalkulant, glavni knjigovođa

1,64

39,59

6.888,00

V. b – grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka

VKV građevinski radnik svih struka (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramirač, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, električar, soboslikar, bravar, automehaničar i dr.), miner specijalist, vodeći monter, vozač autobusa, rukovatelj građevinskim strojem – specijalist, vozač teškog teretnog vozila – specijalist, pećar, predradnik / brigadir, poslovođa gradilišta početnik, poslovođa montaže, poslovođa završnih radova, poslovođa održavanja, informatičar, samostalni kalkulant, samostalni referenti..

1,71

41,28

7.182,00

VI. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovu izvršavanju

VKV građevinski radnik – majstor svih zanimanja, poslovođa gradilišta, poslovođa, pomoćnik rukovoditelja gradilišta, voditelj manje složenih radova, rukovoditelj gradilišta manjeg objekta, voditelj radova, voditelj tima kalkulanata, stručnjak zaštite na radu

1,82

43,93

7.644,00

VII. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tih područja

Voditelj građenja, rukovoditelj pogona, rukovoditelj mehanizacije i transporta, projektant, voditelj odsjeka u pratećim službama, geodeta, pravnik i dr. stručnjaci

1,90

45,86

7.980,00

VIII. grupa poslova prodrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka

Voditelj građenja, rukovoditelj složenog pogona, programer, strojarski konstruktor, operativni konstruktor metalnih konstrukcija, voditelj odjela; kalkulacija, knjigovodstva, komercijale, financija, pravnih poslova, pripreme rada i sl.

2,20

53,10

9.240,00

IX. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova

Voditelj građenja vrlo složenog gradilišta, glavni inženjer gradilišta, samostalni projektant

2,35

56,72

9.870,00

X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove zadatke, istraživački rad, itd.

Voditelj projekata, odgovorni rukovoditelj poslovanja – sektora

2,65

63,97

11.130,0

TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA

Pravo radnika na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla nije pravo koje je utvrđeno Zakonom o radu, već je nadoknada materijalnih prava radnika troškova prijevoza uređena kolektivnim ugovorom (ako se primjenjuje), pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca.

Read more

DNEVNICE ZA TERENSKI RAD

Zakonom o radu nije uređeno pravo radnika na terenski dodatak već se isto utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca o isplati. U slučaju da pravo radnika na terenski dodatak nije utvrđeno nekim od izvora radnih prava, radnik to pravo niti ne ostvaruje odnosno isto ovisi o odluci samog poslodavca.

U slučaju da poslodavca ne obvezuje niti jedan izvor radnog prava, poslodavac može sam donijeti odluku o isplati dnevnice za rad na terenu.

Važno je istaknuti da ako je pravo na isplatu dnevnica za rad na terenu radnicima u izvorima radnog prava uređeno u iznosu koji je veći od neoporezivog iznosa (uređenog propisima o porezu na dohodak), tada je poslodavac radniku dužan omogućiti korištenje toga prava u punom iznosu, a razlika iznosa između iznosa iskorištenog prava u odnosu na propisane neoporezive iznose smatra se primitkom od nesamostalnog rada radnika i podliježe obvezi obračuna i uplate propisanih obveza za javna davanja.

1. Prava radnika na terenski dodatak prema nekim kolektivnim ugovorima

U različitim kolektivnom ugovorima različito je uređeno pravo na isplatu terenskog dodatka, pa je tako Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike propisano da za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio.

Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec. Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 200,00 kn, odnosno prema sporazumu s Vladom, a ako je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit će se 50% iznosa propisanog iznosa (100,00 kn). Također, ako je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osiguran adekvatan smještaj (u čvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Što se tiče gospodarstva, jedini Kolektivni ugovor koji je u ovom trenutku, Odlukom ministra nadležnog za rad, proširen na cijelu djelatnost – Kolektivni ugovor za graditeljstvo u svojim II izmjenama i dopunama od 7. srpnja 2020. koje su objavljene u Narodnim novinama, broj 93/208 mijenja i čl. 54. kojim je uređeno pravo na terenski dodatak (dnevnicu za rad na terenu). Sukladno navedenoj izmjeni, za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik ima pravo na dnevnicu za rad na terenu u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i ostalih troškova na terenu.

Dnevnica za rad na terenu iznosi od 120,00 kn do 200,00 kn ako radnik boravi na terenu (ne putuje svaki dan kući), a ako putuje svaki dan kući, dnevnica za rad na terenu iznosi od 70,00 do 120,00 kn dnevno, a iznosi unutar propisanog raspona mogu se odrediti odlukom poslodavca ili kolektivnim ugovorom na razini poslodavca. Poslodavac utvrđuje pripadajući iznos dnevnice za rad na terenu razmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim gradilištima.

Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 km), a u skladu s poreznim propisima i pod uvjetom da je ta isplata neoporeziva.

Predujam za dnevnicu za rad na terenu isplaćuje se radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec, odnosno prilikom upućivanja na terenski rad. Ako su radniku od strane poslodavca osigurani smještaj i prehrana uz odgodu plaćanja do isplate dnevnica za rad na terenu, dnevnica za rad na terenu može se obračunati i isplatiti zajedno s isplatom plaće za mjesec u kojem su usluge smještaja i prehrane korištene. Također je navedeno da se dnevnice za službeno putovanje, dnevnica za rad na terenu i trošak prehrane međusobno isključuju.

2. Dnevnica za rad na terenu – prema poreznim propisima

Zakonom i Pravilnikom propisana je visina dnevnica za rad na terenu koje se mogu fizičkim osobama isplatiti bez obveze obračuna i uplate poreza na dohodak kao i uvjeti za isplatu istih.

Temeljem tabelarnog prikaza neoporezivih iznosa dnevnica za rad na terenu, vidljivo je kako se neoporezivi iznosi dnevnica za rad na terenu u inozemstvu utvrđuju propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna odnosno Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Neoporezivi iznosi se utvrđuju u stranim valutama (dolarima i eurima), a visina neoporezivih iznosa razlikuje se ovisno o državi.

Neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se ako je na radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran obrok (ručak i/ili večera). Međutim, dnevnica za rad na terenu se ne umanjuje ako je radniku uz troškove smještaja podmiren doručak. Ovdje je bitno napomenuti da doručak mora biti dio računa za noćenje.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz čl. 29. Zakona (obrt, djelatnosti slobodnih zanimanja i dr.) mogu sebi osobno u slučaju rada na terenu isplatiti neoporezivi iznos dnevnice za rad na terenu uz ispunjenje uvjeta propisanih Pravilnikom.

3. Svrha i uvjeti pod kojima se mogu isplatiti neoporezivo

Sukladno članku 7. stavku 12. Pravilnika, Dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu jesu naknade na ime pokriće troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji i inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika.

Dnevnica za rad na terenu se može isplatiti i:

  • u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu te,
  • za dane provedene u odlasku i povratku s terenskog rada ako su zadovoljeni ostali uvjeti vezani za rad na terenu propisani Pravilnikom.

Neoporezivi iznos dnevnice nije potrebno dokumentirati vjerodostojnim ispravama odnosno stvarnim računima prehrane, pića i dr. na terenu.

Za razliku od isplate dnevnica za službeno putovanje (kod kojih je poreznim propisima propisano da se puni iznos neoporezive dnevnice može isplatiti nakon više od 12 sati provedenih na službenom putu tj. pola iznosa ako službeno putovanje traje više od 8, a manje od 12 sati), poreznim propisima nije propisan uvjet odnosno minimalno razdoblje boravka (sati) na terenu za neoporezivu isplatu terenskog dodatka. Tako poslodavci radniku mogu primjerice isplatiti neoporezivo dnevnicu i za rad na terenu koji dnevno traje 8 sati i manje od 8 sati. Međutim, važno je istaknuti kako isto može biti uređeno izvorom radnog prava.

Ako je radnik upućen na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta kao i mjesto koje je manje od 30 kilometara udaljeno od njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta nema pravo na neoporezivu dnevnicu za rad na terenu.

Dnevnica na terenu (u tuzemstvu) se može isplatiti (neoporezivo) samo radniku koji radi kod poslodavca koji obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu. Navedeno znači poslodavci koji obavljaju djelatnost koja je po svojoj prirodi nije vezana za rad na terenu, ne mogu neoporezivo isplaćivati navedenu naknadu, već ako se radi o službenom putu, mogu neoporezivo isplatiti samo dnevnicu za službeni put.

Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo isplatiti dnevnicu za rad na terenu koji je trajao manje od 8 sati uz uvjete da je:

  • mjesto rada različito od mjesta sjedišta poslodavca (isplatitelja) ili njegove poslovne jedinice,
  • mjesto rada različito u odnosu na mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika,
  • mjesto rada udaljeno od mjesta sjedišta poslodavca (isplatitelja) ili njegove poslovne jedinice i od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika (druge fizičke osobe) najmanje 30 kilometara,
  • da je djelatnost poslodavca vezana za rad na terenu.

4. Način isplate i izvješćivanje na Obrascu JOPPD

Dnevnica za rad na terenu se radnicima do propisanog neoporezivog iznosa može isplatiti u gotovini (iz blagajne) ili na račun radnika (tekući ili žiro). Ako se radi o oporezivom iznosu dnevnice isti se obvezno isplaćuje na tekući ili žiro račun radnika.

U slučaju da se radi o fizičkoj osobi koja nije u radnom odnosu s isplatiteljem (npr. kada dnevnicu fizičkoj osobi isplaćuje neprofitna organizacija), ista se obvezno isplaćuje na žiroračun stjecatelja drugog dohotka.

O isplaćenoj neoporezivoj dnevnici za rad na terenu izvješćuje se na Obrascu JOPPD najkasnije do 15. tog u tekućem mjesecu za isplatu u prethodnom mjesecu (za sve isplate izvršene tijekom prethodnog mjeseca po pojedinom radniku).

Kontakt/Lokacija