TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA

Pravo radnika na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla nije pravo koje je utvrđeno Zakonom o radu, već je nadoknada materijalnih prava radnika troškova prijevoza uređena kolektivnim ugovorom (ako se primjenjuje), pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca.

Read more

DNEVNICE ZA TERENSKI RAD

Zakonom o radu nije uređeno pravo radnika na terenski dodatak već se isto utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca o isplati. U slučaju da pravo radnika na terenski dodatak nije utvrđeno nekim od izvora radnih prava, radnik to pravo niti ne ostvaruje odnosno isto ovisi o odluci samog poslodavca.

U slučaju da poslodavca ne obvezuje niti jedan izvor radnog prava, poslodavac može sam donijeti odluku o isplati dnevnice za rad na terenu.

Važno je istaknuti da ako je pravo na isplatu dnevnica za rad na terenu radnicima u izvorima radnog prava uređeno u iznosu koji je veći od neoporezivog iznosa (uređenog propisima o porezu na dohodak), tada je poslodavac radniku dužan omogućiti korištenje toga prava u punom iznosu, a razlika iznosa između iznosa iskorištenog prava u odnosu na propisane neoporezive iznose smatra se primitkom od nesamostalnog rada radnika i podliježe obvezi obračuna i uplate propisanih obveza za javna davanja.

1. Prava radnika na terenski dodatak prema nekim kolektivnim ugovorima

U različitim kolektivnom ugovorima različito je uređeno pravo na isplatu terenskog dodatka, pa je tako Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike propisano da za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio.

Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec. Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 200,00 kn, odnosno prema sporazumu s Vladom, a ako je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit će se 50% iznosa propisanog iznosa (100,00 kn). Također, ako je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osiguran adekvatan smještaj (u čvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Što se tiče gospodarstva, jedini Kolektivni ugovor koji je u ovom trenutku, Odlukom ministra nadležnog za rad, proširen na cijelu djelatnost – Kolektivni ugovor za graditeljstvo u svojim II izmjenama i dopunama od 7. srpnja 2020. koje su objavljene u Narodnim novinama, broj 93/208 mijenja i čl. 54. kojim je uređeno pravo na terenski dodatak (dnevnicu za rad na terenu). Sukladno navedenoj izmjeni, za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik ima pravo na dnevnicu za rad na terenu u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i ostalih troškova na terenu.

Dnevnica za rad na terenu iznosi od 120,00 kn do 200,00 kn ako radnik boravi na terenu (ne putuje svaki dan kući), a ako putuje svaki dan kući, dnevnica za rad na terenu iznosi od 70,00 do 120,00 kn dnevno, a iznosi unutar propisanog raspona mogu se odrediti odlukom poslodavca ili kolektivnim ugovorom na razini poslodavca. Poslodavac utvrđuje pripadajući iznos dnevnice za rad na terenu razmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim gradilištima.

Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 km), a u skladu s poreznim propisima i pod uvjetom da je ta isplata neoporeziva.

Predujam za dnevnicu za rad na terenu isplaćuje se radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec, odnosno prilikom upućivanja na terenski rad. Ako su radniku od strane poslodavca osigurani smještaj i prehrana uz odgodu plaćanja do isplate dnevnica za rad na terenu, dnevnica za rad na terenu može se obračunati i isplatiti zajedno s isplatom plaće za mjesec u kojem su usluge smještaja i prehrane korištene. Također je navedeno da se dnevnice za službeno putovanje, dnevnica za rad na terenu i trošak prehrane međusobno isključuju.

2. Dnevnica za rad na terenu – prema poreznim propisima

Zakonom i Pravilnikom propisana je visina dnevnica za rad na terenu koje se mogu fizičkim osobama isplatiti bez obveze obračuna i uplate poreza na dohodak kao i uvjeti za isplatu istih.

Temeljem tabelarnog prikaza neoporezivih iznosa dnevnica za rad na terenu, vidljivo je kako se neoporezivi iznosi dnevnica za rad na terenu u inozemstvu utvrđuju propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna odnosno Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Neoporezivi iznosi se utvrđuju u stranim valutama (dolarima i eurima), a visina neoporezivih iznosa razlikuje se ovisno o državi.

Neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se ako je na radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran obrok (ručak i/ili večera). Međutim, dnevnica za rad na terenu se ne umanjuje ako je radniku uz troškove smještaja podmiren doručak. Ovdje je bitno napomenuti da doručak mora biti dio računa za noćenje.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz čl. 29. Zakona (obrt, djelatnosti slobodnih zanimanja i dr.) mogu sebi osobno u slučaju rada na terenu isplatiti neoporezivi iznos dnevnice za rad na terenu uz ispunjenje uvjeta propisanih Pravilnikom.

3. Svrha i uvjeti pod kojima se mogu isplatiti neoporezivo

Sukladno članku 7. stavku 12. Pravilnika, Dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu jesu naknade na ime pokriće troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji i inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika.

Dnevnica za rad na terenu se može isplatiti i:

  • u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu te,
  • za dane provedene u odlasku i povratku s terenskog rada ako su zadovoljeni ostali uvjeti vezani za rad na terenu propisani Pravilnikom.

Neoporezivi iznos dnevnice nije potrebno dokumentirati vjerodostojnim ispravama odnosno stvarnim računima prehrane, pića i dr. na terenu.

Za razliku od isplate dnevnica za službeno putovanje (kod kojih je poreznim propisima propisano da se puni iznos neoporezive dnevnice može isplatiti nakon više od 12 sati provedenih na službenom putu tj. pola iznosa ako službeno putovanje traje više od 8, a manje od 12 sati), poreznim propisima nije propisan uvjet odnosno minimalno razdoblje boravka (sati) na terenu za neoporezivu isplatu terenskog dodatka. Tako poslodavci radniku mogu primjerice isplatiti neoporezivo dnevnicu i za rad na terenu koji dnevno traje 8 sati i manje od 8 sati. Međutim, važno je istaknuti kako isto može biti uređeno izvorom radnog prava.

Ako je radnik upućen na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta kao i mjesto koje je manje od 30 kilometara udaljeno od njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta nema pravo na neoporezivu dnevnicu za rad na terenu.

Dnevnica na terenu (u tuzemstvu) se može isplatiti (neoporezivo) samo radniku koji radi kod poslodavca koji obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu. Navedeno znači poslodavci koji obavljaju djelatnost koja je po svojoj prirodi nije vezana za rad na terenu, ne mogu neoporezivo isplaćivati navedenu naknadu, već ako se radi o službenom putu, mogu neoporezivo isplatiti samo dnevnicu za službeni put.

Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo isplatiti dnevnicu za rad na terenu koji je trajao manje od 8 sati uz uvjete da je:

  • mjesto rada različito od mjesta sjedišta poslodavca (isplatitelja) ili njegove poslovne jedinice,
  • mjesto rada različito u odnosu na mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika,
  • mjesto rada udaljeno od mjesta sjedišta poslodavca (isplatitelja) ili njegove poslovne jedinice i od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika (druge fizičke osobe) najmanje 30 kilometara,
  • da je djelatnost poslodavca vezana za rad na terenu.

4. Način isplate i izvješćivanje na Obrascu JOPPD

Dnevnica za rad na terenu se radnicima do propisanog neoporezivog iznosa može isplatiti u gotovini (iz blagajne) ili na račun radnika (tekući ili žiro). Ako se radi o oporezivom iznosu dnevnice isti se obvezno isplaćuje na tekući ili žiro račun radnika.

U slučaju da se radi o fizičkoj osobi koja nije u radnom odnosu s isplatiteljem (npr. kada dnevnicu fizičkoj osobi isplaćuje neprofitna organizacija), ista se obvezno isplaćuje na žiroračun stjecatelja drugog dohotka.

O isplaćenoj neoporezivoj dnevnici za rad na terenu izvješćuje se na Obrascu JOPPD najkasnije do 15. tog u tekućem mjesecu za isplatu u prethodnom mjesecu (za sve isplate izvršene tijekom prethodnog mjeseca po pojedinom radniku).

PROMJENA NAČINA OPOREZIVANJA S POREZA NA DOHODAK NA POREZ NA DOBIT KOD OBRTNIKA

Fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost i utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti mogu po vlastitom izboru plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Jedan od odlučujućih elemenata za promjenu poreznog statusa svakako je visina porezne stope. Međutim, po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti obrtnici mogu postati obveznici poreza na dobit i po sili zakona, ako zadovolje uvjet propisan Zakonom o porezu na dobit.

Read more

KAMATE

U RH područje zateznih kamata uređuju dva zakona, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, te Zakon o obveznim odnosima. Rukovodeći se načelom rationae personae primjena jednog od ta dva zakona na konkretan obveznopravni odnos ovisi o statusu subjekata u tom obveznopravnom odnosu, ali i o samom predmetu činidbe.

Read more

IZMJENE PRAVILNIKA O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

Posljednjim je izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisano je da će ministar financija odredbe Zakona uskladiti s Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojim će propisati:

  • protokole i modele za razmjenu podataka o pratećem dokumentu, obavezne elemente pratećeg dokumenta, podatkovni skup za razmjenu podataka o pratećem dokumentu, podatkovni skup za račun nakon pratećeg dokumenta, standardne poruke o greškama, kao i protokole o postupanju u slučaju grešaka, a za potrebe provođenja fiskalizacije izdavanja računa za prateći dokument,
  • načine generiranja, obvezne podatke koji sadrži zapis QR koda i tip zapisa za QR kod, a za potrebe uvođenja QR koda na računu,
  • sadržaj i oblik obrasca Prijave podataka u sustav fiskalizacije te način dostavljanja podataka o poslovnim prostorima, a za potrebe nadopunjavanja novog podataka o poslovnom prostoru u sustavu fiskalizacije.

Read more

OBRAČUN TROŠKOVA SLUŽBENIH PUTOVANJA U TUZEMSTVU

Službenim putovanjem u tuzemstvu smatra se putovanje do 30 dana neprekidno, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Ukoliko bi službeni put trajao dulje od 30 dana, tada bi se svaka isplata dnevnice od 1. dana službenog putovanja oporezivala kao plaća (obračun i uplata svih obveznih doprinosa, te poreza i prireza ako je propisan).

Read more

NAJBITNIJE POREZNE NOVOSTI ZA DIREKTORE U 2020. GODINI

Počekom 2020. godine uvedene su brojne promjene. Donosimo najvažnije porezne novosti donesene u 2020. godini za direktore. Read more

POTPORA ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA ZA MIKROPODUZETNIKE-KOLOVOZ 2020

 

  • CILJ MJERE

Očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane Koronavirusom (COVID -19) narušena gospodarska aktivnost.

Read more

RAČUNOVODSTVENI TRETMAN POTPORA ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA

Poslodavcima u djelatnostima pogođenim koronavirusom, a koji ispunjavaju kriterije za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta, na osnovu podnesenog zahtjeva, potporu isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Osim toga, prema izmjenama općeg poreznog propisa, HZZ podmiruje i dio doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne štednje, dok Porezna uprava otpisuje obvezne doprinose za iznos sufinancirane neto plaće. Poslodavci koji su korisnici potpore za očuvanje radnih mjesta, radniku obračunavaju i isplaćuju plaću sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu odnosno kolektivnom ugovoru, a dio plaće isplaćene radniku sufinancira država. Read more

DOKAZI POTREBNI KOD ISPORUKE DOBARA UNUTAR EU

 

Od 1.1.2020 godine za primjenu oslobođenja u isporuci dobara unutar EU primjenjuje se Provedena uredba vijeća EU br. 2018/1912 koja je direktno implementirana u hrvatsko gospodarstvo. Read more

Kontakt/Lokacija