PRAVILNIK O IZMJENI ISPLATNIH LISTA

Novim Zakonom o radu donešene su promjene u iskazivanju podataka na isplatnoj listi, plaći, naknadi za neiskorišteni godišnji odmor i otpremnini.

Novim Pravilnikom propisuje se sadržaj obračuna naknade plaće i isplaćenih primitaka (otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor).
Poslodavci su obvezni najkasnije do 1. listopada 2023. godine uskladiti svoje obrasce, prekršaji će se kažnjavati novčanim kaznama.

OBRAZAC IP 1 isplatna lista ukupno obračunane plaće i javnih davanja zajedno s obustavama.
OBRAZAC NP1 isplatna lista neisplaćene plaće i neisplaćena javnih davanja zajedno s obustavama, ujedno je i ovršna isprava koja radniku i FINA-i daje informaciju o plaće i javnim davanjima koje nisu podmirene.

IP1- NOVE ISPLATNE LISTE -SADRŽAJ

Ako radnik ne obavlja određeni oblik rada (rad noću, rad na blagdan, prekovremeni rad i sl.), poslodavac ga ne treba iskazivati u Obrascu IP1 pa obračun isplaćene plaće sadržava:

• podatke o poslodavcu
• podatke o radniku
• razdoblje za koji se plaća
• podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi svota plaće te svotu plaće po tim osnovama, odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i svotu te naknade
• podatke o vrstama, svotama i datumu određenom za isplatu ostalih primitaka koji se smatraju plaćom i koje poslodavac isplaćuje radniku u novcu ili u naravi

Ako u slučaju prestanka radnog odnosa radnik koji nije iskoristio pripadajuće dane godišnjeg odmora, ima pravo na isplatu neiskorištenih dana godišnjeg.
Obvezni podaci koja isplatna lista (Obrasc IO1) o neiskorištenom godišnjem mora sadržavati:

• ukupan broj dana godišnjeg odmora koje radnik ostvaruje ugovora o radu
• broj dana godišnjeg odmora koje radnik nije iskoristio
• iznos naknade
• podatak o kalendarskoj godini za koju godišnji odmor nije iskorišten
• podatak o iznosu obračunatih javnih davanja za neiskorišteni godišnji odmor
• datum isplate

Podaci o otpremnini koje isplatna lista mora sadržavati:

• mjerila za utvrđivanje otpremnine
• ukupni iznos bruto otpremnine (neoporezivi i oporezivi iznos)
• osnovica za obračun doprinosa
• vrste iznosa doprinosa za obvezna osiguranja (MIO I. i MIO II.)
• podatak o dohotku
• iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak
• iznos otpremnine za isplatu
• vrste i iznosi doprinosa za obvezna osiguranja koja se utvrđuju na osnovicu
• datum isplate otpremnine

NP1- SADRŽAJ – OVRŠNA ISPRAVA

U slučaju neisplaćenih primitaka poslodavac radniku treba predati obrazac za neisplaćene ili djelomično neisplaćenoga ostalog primitka (Obrazac NO1), ali treba zadužiti doprinose i porez za oporezivi primitak za neisplaćeno. Obrazac je ujedno i ovršna isprava.

Obračun neisplaćenog dijela naknade za plaće sadrži podatke o:

• primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za doprinose MIO I. i MIO II.
• primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za predujam poreza i prireza
• primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za druge obustave iz plaće

Obračun neisplaćenog dijela za otpremninu ili neisplaćeni neiskorišteni godišnji odmor sadrži:

• primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za doprinose MIO I. i MIO II.
• primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za predujam poreza i prireza

POTVDRA O PREDAJI ISPLATNE LISTE RADNIKU

Poslodavac radniku mora uručiti obrazac obračuna isplaćene plaće i naknade plaće, u pravilniku nije točno određen način uručivanja obrazaca zaposlenicima.

Poslodavac može odabrati način dostavljanja obrasca:

• izravnom predajom (osobno)
• slanje poštom
• slanje elektroničkom poštom (obavezan elektronički potpis)

TKO IMA PRAVO IZASLATI RADNIKE I UVJETI IZASLANJA

Izaslani radnik je osoba osigurana po osnovi radnog odnosa u RH koju je poslodavac uputio u inozemstvo radi obavljanja posla za poslodavca na period duži od 30 dana. Ako je kraće od 30 dana smatra se terenskim radom.

Dokaz plaćanju doprinosa u RH je potvrda A1 koji vrijedi na čitavom području EU, sukladno tome nije potrebno plaćati doprinose u zemlji izaslanja unutar EU.

Uvjeti koje poslodavac mora zadovoljavati:

• izaslanje ne traje duže od 24 mjeseca
• radnik nije izaslan da zamijeni već izaslanu osobu
• na osobu se primjenjivalo zakonodavstvo RH najmanje mjesec dana neposredno prije izaslanja
• poslodavac mora dokazati da redovito obavlja svoju djelatnost u RH odnosno da ostvaruje barem 25% ukupnih prihoda u RH
• da ima i drugih radnika osim izaslanog
• postoji neposredna veza radnika i poslodavcem za vrijeme izaslanja

UGOVOR O RADU ZA IZASLANE RADNIKE

Prije izaslanja, poslodavac i radnik sklapaju ugovor o radu koji precizira sve uvjete rada, uključujući plaću, radno vrijeme, trajanje izaslanog posla i uvjete povratka u domovinu. Izaslan radnik zadržava određena prava u Hrvatskoj, uključujući socijalna i zdravstvena, ali također je obvezan pridržavati se zakona i regulativa u zemlji u koju je izaslan.

Ugovor mora sadržavati sljedeće podatke:

• duljina rada u izaslanjuraspored radnog vremena u inozemstvu
• neradni dani i blagdani tijekom kojih radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće
• novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati izaslanikova plaća
• drugim primanjima u novcu i u naravi na koja radnik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu
• uvjetima povratka u domovinu

PLAĆANJE DOPRINOSA ZA IZASLANE RADNIKE

Plaćanje doprinosa za izaslane radnike ovisi o bilateralnim ugovorima između RH i zemlje u koju je radnik izaslan.

Bilateralni ugovori o socijalnom osiguranju i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja često reguliraju prava i obveze izaslih radnika ali i poslodavaca, ti ugovori određuju koja zemlja ima nadležnost za plaćanje doprinosa i kako će se porezi obračunavati.

1.Države članice EU, Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska
Bruto plaća uvećana za 20%, MIO I. stup 15%, MIO II. stup 5%, ZO 16,5%

2.Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska
Bruto plaća uvećana za 20%, MIO I. stup 15%, MIO II. Stup 5%, ZO 16,5%

3.Sve države koje nisu pod 1. i 2., a poslodavac ima rješenje HZZO o oslobođenju od plaćanja posebnog doprinosa
Bruto plaća (bez uvećanja za 20%), MIO I. stup 15%, MIO II. stup 5%, ZO 16,5% i privatno osiguranje u zemlji izaslanja

4.Sve države koje nisu pod 1. i 2., a poslodavac nema rješenje HZZO o oslobođenju od plaćanja posebnog doprinosa
Bruto plaća (bez uvećanja za 20%) Mio I. stup 15%, Mio II. stup 5%, ZO 16,5% i posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite 10%

IZASLANJEU EU I TREĆE ZEMLJE

Upućeni na rad u članicu EU-a, u zemlju s kojom RH primjenjuje A1, poslodavac u tuzemstvu je obvezan obračunavati i plaćati doprinose.

U trećim zemlja poslodavac je osim obveznih doprinosa u skladu s propisima RH, obvezan plaćati doprinos po stopi od 10 % za slučaj bolesti iili nezgode za vrijeme rada u zemlji izaslanja.

Ako se radniku dogodi nezgoda ili bolest u zemlji izaslanja sam snosi troškove liječenja koje mu HZZO refundira, uz predočenje dokumentacije i računa.

Poslodavac može zatražiti od HZZO-a oslobađanje od plaćanja doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu ako je izaslanog radnika osigurao kod drugog osiguravatelja, tada troškove liječenja u zemlji izaslanja snosi sam radnik.

PLAĆANJE POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALONG RADA

Plaćanje poreza na dohodak ovisi o odredbama biletaralnih odnosa sa zemljom u koju je izaslan. Upravilu vrijedi pravilo ako je radnik izaslan manje od 183 dana porez na dohodak plaća u RH, ako je izaslan na dulje od 183 dana porez na dohodak plaća u zemlji izaslanja. Ako prilikom sklapanja ugovora o radu postoji saznanje da će izaslani radnik biti na terenu dulje od 183 rada onda je u obvezi da odmah plaća porez na dohodak u zemlji izaslanja.

Izaslani djelatnik je obvezan prijaviti boravište u zemlji izaslanja , a sukladno Općem poreznom zakonu prebivalište se definira na način:
Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. U smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.