POTPORA ZA NADOKNADU FIKSNIH TROŠKOVA

Na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske Klasa:022-03/20-07/356 URBROJ:50301-05/14-20-1 od 30. studenoga 2020. (Nar. nov., br. 133/20.) ravnatelj Porezne uprave donio je Uputu o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19).

  1. Tko može ostvariti na​​​doknadu plaćenih fiksnih troškova

Dio ili svi plaćeni fiksni troškovi za mjesec prosinac 2020. godine nadoknaditi će se poduzetnicima kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad (dalje u tekstu: Odluka).

Nadoknada svih ili dijela plaćenih fiksnih troškova primjenjuje se na poduzetnike, kojima je:

  • obustavljen rad ugostiteljskih objekata i pružanja ugostiteljskih usluga na poljoprivrednim gospodarstvima (osim za ugostiteljske objekte iz skupine „Hoteli“, „Kampovi“ i vrste Učenički ili Studenski dom ili Akademis iz skupine „Ostali ugostiteljski objekti za smještaj“, a koji smiju usluživati samo goste koji u njima koriste uslugu smještaja odnosno učenike ili studente)
  • obustavljen rad casina, automat klubova i uplatnih mjesta za klađenje
  • obustavljen rad teretana, fitnes centara te sportskih i rekreacijskih centara
  • obustavljeno održavanje dječjih i drugih radionica te organiziranje plesnih škola
  • obustavljen rad školama stranih jezika osim obavljanja djelatnosti on-line ili na drugi način za održavanje kontakata na daljinu.

Iznimno, pravo na nadoknadu svih ili dijela plaćenih fiksnih troškova primjenjuje se na poduzetnike kojima je obustavljen rad ugostiteljskih objekata i u slučaju kada u skladu s Odlukom obavljaju dozvoljeni rad pripreme i dostave hrane i pića. 

Pravo na nadoknadu plaćenih fiksnih troškova ne mogu ostvariti poduzetnici za poslovni prostor u kojem nisu obavljali djelatnost u mjesecu studenom 2020. godine. 

  1. Uvjeti za ostvarivanje nadoknade fiksnih troškova

Pravo na naknadu plaćenih fiksnih troškova ostvaruju poduzetnici kojima je pad prihoda/primitaka u mjesecu prosincu 2020. godine u odnosu na prosinac 2019. godine bio najmanje 60%.

Poduzetnicima s ostvarenim padom prihoda/primitaka od 60% do 90% nadoknadit će se iznos plaćenih fiksnih troškova poslovanja razmjerno padu prihoda/primitka, a onima koji su imali pad prihoda/primitaka iznad 90% nadoknadit će se plaćeni fiksni troškovi poslovanja u cijelosti.

Oni poduzetnici koji su započeli s radom tijekom 2020. godine kojima je pad prihoda/primitaka  u mjesecu prosincu 2020. godine u odnosu na studeni 2020.godine bio najmanje 60%.

  1. Koji fiksni troškovi se mogu nadoknaditi

Pod fiksnim troškovima podrazumijevaju se:          

  • mjesečni trošak najma, zakupa odnosno koncesijske naknade poslovnog prostora u kojem se obavlja djelatnost,
  • trošak obvezne pričuve,
  • mjesečni trošak električne energije, vode uz pripadajuće naknade, plin, troškovi vezani uz korištenje toplinarske mreže i odvoz komunalnog otpada,
  • trošak komunalne naknade,
  • mjesečni trošak direktne spomeničke rente,
  • mjesečna pristojba HRT-a, mjesečna naknada za javno korištenje glazbe, mjesečna pretplata na dnevne, tjedne i mjesečne tiskovine, 
  • mjesečni trošak interneta i fiksne telefonske linije,
  • mjesečni trošak usluge knjigovodstvenog servisa i
  • 1/12 iznosa godišnje naknade za priređivanje igara na sreću u casinima, na automatima i igre klađenja,  izuzev godišnje naknade za internet klađenja i internet casina.

Poduzetnicima u sustavu poreza na dodanu vrijednost priznaju se troškovi bez poreza na dodanu vrijednost. 

  1. Kako se ostvaruje pravo na nadoknadu fiksnih troškova

Zahtjev za nadoknadu dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19) poduzetnici podnose Ministarstvu financija, Poreznoj upravi.

Popunjen Zahtjev podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem sustava ePorezna najkasnije do 15. veljače 2021.

Ako poduzetnici nisu korisnici ePorezne dostavljaju popunjen Zahtjev korištenjem servisa Porezne uprave „Pišite nam“.

U Zahtjevu obvezno se popunjavaju polja 1. Podaci o podnositelju zahtjeva, 2. Sadržaj zahtjeva, te 3. Činjenice za odlučivanje po zahtjevu.

Zahtjev se može preuzeti ovdje.

  1. Postupak ostvarivanje nadoknade fiksnih troškova

Po odobrenju Zahtjeva, Ministarstvo financija, Porezna uprava će dostaviti elektroničkim putem HZZ-u obavijest o statusu Zahtjeva i visini odobrenih plaćenih fiksnih troškova po poduzetniku.

HZZ će obaviti isplatu odobrenih plaćenih fiksnih troškova na naznačeni račun u Zahtjevu.

 

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O STRANCIMA

Trenutačno važeći Zakon o strancima donesen je 28. listopada 2011. godine (Nar. nov., br. 130/11; dalje: Zakon o strancima) te je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine, osim odredaba određenih čl. 238. koje su stupile na snagu danom pristupanja RH Europskoj uniji. Zakonom se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja i državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora (dalje: EGP) i članova njihovih obitelji te uvjeti rada i prava upućenih radnika u RH. Odredbe trenutačno važećeg Zakona o strancima često su bile izvrgnute različitim kritikama, osobito sustav zapošljavanja državljana trećih zemalja koji se temelji na utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje. Naime, odluku o godišnjoj kvoti zapošljavanja donosi jednom godišnje Vlada RH i pritom određuje djelatnosti u kojima se dopušta zapošljavanje državljana trećih zemalja i točan broj dozvola za boravak i rad koji se može izdati u određenoj kalendarskoj godini.

Read more

PAUŠALNO OPOREZIVANJE-PODNOŠENJE NOVIH IZVJEŠĆA ZA 2020

Za provedbu paušalnog plaćanja poreza na dohodak, od početka 2020. u primjeni je novi Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, kojim je propisan način utvrđivanja i visina paušalnog poreza na dohodak te evidencije i izvješća koje moraju voditi fizičke osobe i podnositi Poreznoj upravi (PU).

Read more

BOŽIĆNICE, DAROVI DJECI I DAROVI U NARAVI

Prava na isplatu božićnica, darova djeci povodom novogodišnjih blagdana ili Sv. Nikole te drugih materijalnih prava, regulirana su kolektivnim ugovorima (u nastavku: KU), pravilnicima o radu ili ugovorima o radu. Pravilnikom su propisani samo iznosi koje poslodavac može isplatiti radnicima bez plaćanja propisanih obveza, ali ne i njihovo pravo na isplatu tih nagrada.

Iznosi prigodnih nagrada mogu općim aktima poslodavca odnosno odlukom poslodavca biti uređeni u svotama nižim ili višim od onih propisanih Pravilnikom. Ako KU/aktom poslodavca nisu utvrđeni posebni kriteriji za isplatu, a uz pretpostavku da je uređena obveza isplate prigodne nagrade, na nagradu imaju pravo svi radnici. Isplatitelj može, ako KU-om nije propisana obveza isplate prigodne nagrade, regulirati određene kriterije za isplatu (npr. prisutnost na radu cijele godine ili određeni dio godine) i temeljem istih isplaćivati nagradu.

Pravilnikom je propisan neoporezivi iznos prigodne nagrade (božićnica, regres) u iznosu od 3.000,00 kn godišnje.

Sve propisane neoporezive iznose mogu isplatiti i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, same sebi, osim dara u naravi budući je ta mogućnost propisana samo za radnike.

Poslodavci mogu radnicima tokom godine isplatiti:

  • prigodne nagrade (božićnice, naknade za godišnji odmor i sl.), u novcu ili naravi, do ukupno 3.000,00 kn godišnje.
  • dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31.12. tekuće godine navršilo 15 godina starosti), do 600,00 kn godišnje;
  • dar u naravi do 600,00 kn (s PDV-om) godišnje.

Pravilnikom je propisana obveza izvješćivanja Porezne uprave o isplaćenim prigodnim nagradama i darovima za djecu na Obrascu JOPPD. Rok za podnošenje JOPPD obrasca za prigodne nagrade je dan isplate odnosno sljedeći radni dan, a za dar djetetu – dan isplate, najkasnije do 15. dana u mjesecu za primitak ostvaren/isplaćen u prethodnom mjesecu (čl. 79. st. 6. Pravilnika).

Prigodne nagrade, kao i dar djetetu, poslodavci mogu isplatiti na tekući račun, ali i u gotovini.

Prigodne nagrade (božićnice, regres) su izuzete od ovrhe do propisanih iznosa.

Ako je uređeno nekim od izvora radnoga prava, radnici ostvaruju pravo na isplatu božićnice u iznosu koji je utvrđen. Ako nije uređeno na drugačiji način, pravo na božićnicu ostvaruju svi radnici, bez obzira na dužinu radnoga staža kod tog poslodavca.

Pravo na božićnicu ostvaruju i radnici koji rade nepuno radno vrijeme, ako je to pravo regulirano nekim od izvora radnoga prava.

Sukladno čl. 62. st. 5. Zakona o radu, plaća ali i druga materijalna prava radnika (npr. prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako KU-om, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. To znači da poslodavac može nekim od navedenih akata urediti da i ove osobe ostvaruju pravo na puni iznos božićnice pri čemu će se taj iznos smatrati neoporezivim primitkom u cijelosti. Međutim, ako to poslodavac ne regulira, tada će osobe koje rade nepuno radno vrijeme imati pravo na iznos razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Osobama na stručnom osposobljavanju prigodne nagrade i nagrade za rezultate rada ne mogu isplatiti neoporezivo (bez obzira na iznos) već bi iste imale karakter drugog dohotka.

Ako roditelj radi kod dva poslodavca istovremeno tada svaki od poslodavaca, sukladno aktu/odluci, može isplatiti dar djetetu u neoporezivom iznosu do 600,00 kn.

Ako se prigodna nagrada ili neki drugi neoporezivi primitak isplaćuje zajedno s plaćom tada nije potrebno navedene isplate iskazati na dva naloga već se i jedna i druga isplata mogu iskazati na jednom nalogu sa šifrom 100.

Međutim, ako se plaća i prigodna nagrada ili drugi neoporezivi primitak isplaćuju odvojeno, tada je potrebno isplatu prigodne nagrade u nalogu za plaćanje označiti šifrom 270 – Božićnica, uskrsnica te se u polje Model upisuje HR69 , a u poziv na broj primatelja 40002 – OIB isplatitelja – 270. Za dar djeci propisana je šifra 280.

GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBVEZA KOD PODUZETNIKA

 

Popisom se utvrđuju stvarna stanja imovine i obveza, te s utvrđenim stvarnim stanjem treba uskladiti stanje imovine i obveza u poslovnim knjigama.

Poduzetnik je, sukladno čl. 15. Zakona o računovodstvu dužan popisati svu imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i novčanim iznosima, te s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje:

  • na početku poslovanja,
  • tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine,
  • u slučajevima statusnih promjena,
  • otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

Ako poduzetnik obavlja popis tijekom poslovne godine, utvrđena stanja treba svesti na stanje na dan 31.12.

Read more

NOVČANA NAKNADA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Pravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu rada (N.N., br. 118/18 – 32/29; u nastavku: Zakon). U nastavku ovog teksta izdvajamo ono najbitnije vezano uz ostvarenje tog prava nakon prestanka radnog odnosa.

Read more

ŠTO MORA SADRŽAVATI UGOVOR O RADU ZA RAD OD KUĆE

Rad od kuće je rad na izdvojenom mjestu rada i ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika mora sadržavati i dodatne podatke iz čl. 17. st. 1. Zakona o radu (N.N. br. 93/14, 127/17 I 98/19; u nastavku: ZR).

Read more

NAKNADA TROŠKOVA SMJEŠTAJA RADNIKA

Poslodavac može svojim radnicima bez plaćaja poreza na dohodak podmiriti troškove smještaja nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije. Troškovi smještaja mogu se podmiriti svim radnicima s kojima poslodavac ima zasnovan radni odnos neovisno je li radni odnos zasnovan na puno ili nepuno radno vrijeme, na određeno ili neodređeno (uključujući i stalne sezonske poslove), te neovisno o tome imaju li radnici prebivalište odnosno uobičajeno boravište u sjedištu poslodavca ili mjestu izdvojene poslovne jedinice u mjestu rada ili u nekom drugom mjestu, neovisno o činjenici koliko je mjesto rada udaljeno od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta radnika.

Visina naknade troškova smještaja radnika nije ograničena iznosom, pa se može neoporezivo nadoknaditi trošak do visine stvarnih izdataka. Naknadu troškova smještaja radnika nije moguće isplatiti u gotovini već isključivo bezgotovinskim putem, odnosno radniku na njegov tekući račun. Za podmirnje troškova smještaja radniku, poslodavac donosi odluku, a neoporezivi primitak radnika priznaje se za mjesec u kojemu je pružena usluga smještaja.

Troškovi smještaja koje poslodavac osigurava svojim radnicima za vrijeme rada na terenu ili na službenom putu ne smatraju se troškovi smještaja radnika iz odredbe čl. 7 . st. 2. toč. 36. Pravilnika o porezu na dohodak.

Poslodavac može radniku osigurati neoporezivi primitak po osnovi nadoknade troškova smještaja na jedan od slijedećih načina:

  • trošak smještaja poslodavac uplaćuje na račun radnika
  • trošak smještaja poslodavac izravno podmiruje pružatelju usluga
  • poslodavac organizira smještaj u vlastitim objektima.

Ako radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge, a poslodavac donese odluku o refundaciji troška smještaja radniku, radnik poslodavcu treba dostaviti kopiju sklopljenog ugovora ili računa (koji glasi na radnika) temeljem kojeg će poslodavac izvršiti refundaciju sredstava, uplatom na radnikov račun. U tom slučaju smatra se da je primitak ostvaren onda kada je radniku isplaćena naknada za podmirivanje troškova smještaja. U slučaju kada radnik više nema izdataka za smještaj, obvezan je o istom obavijestiti poslodavca.

Bitno je napomenuti da se troškom smještaja smatra ukupan iznos iskazan na ugovoru ili računu uz uvijet da u isti nisu uključene stavke koje se uobičajeno ne pripisuju teošku smještaja kao npr. Korištenje garaže, posebno plaćeni izdaci za korištenje telefona i interneta, posebna naplata utroška struje, vode, grijanja i slično.

Ako se trošak smještaja isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavca prije isplate naknade troška smještaja radnik je dužan dostaviti izjavu da su navedeni primici već isplaćeni za isto razdoblje, te da se neoporezivo može isplatiti samo razlika do visine stvarnih izdataka. Radnik nije obvezan dostaviti izjavu ako su poslodavci dostupni podaci o ostvarenim neoporezivim primicima u sustavu ePorezna. Ovi se primici iskazuju na JOPPD obrascu, na stranici B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 68 – troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koje se podmiruju na račun radnika. JOPPD se predaje na dan isplate ili do 15. dana tekućeg mjeseca za primitke koji su isplaćeni u prethodnom mjesecu.

Drugi način na koji se radniku može nadoknaditi trošak smještaja je kad poslodavac izravno podmiruje trošak smještaja pružatelju usluge, osobi koja iznajmljuje prostor za stanovanje radniku. I u ovom slučaju bitno je da su zadovoljeni propisani uvjeti, tj. da se naknada troška smještaja plaća na temelju računa ili ugovora, da trošak smještaja ne uključuje režijske troškove, te da je plaćen bezgotovinskim putem, što znači: doznakom na žiroračun najmodavca ili karticom koja glasi na poslodavca ili obračunskim plaćanjem ( cesijom, prijebojem i sl.). Neoporezivi primitak radnika iskazuje se na JOPPD obrascu, na str. B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 67 – troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem. JOPPD se predaje do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja ostvarene u prethodnom mjesecu, bez obzira na datum plaćanja usluge smještaja.

Treći način na koji se radniku može osigurati naknada troškova smještaja je kada je smještaj organiziran kod samog poslodavca. To znači da poslodavac može imati svoje nekretnine koje daje na uporabu zaposlenicima za potrebe stanovanja. Pritom je poslodavac dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju, evidenciju ili obračun troškova nekretnine dane na korištenje, kako bi se mogla utvrditi vrijednost neoporezivog primitka. Trošak, odnosno cijena koštanja smještaja zaposlenika može npr. obuhvatiti trošak amortizacije zgrade, trošak amortizacije opreme i inventara i ostale mjesečne troškove.

Obzirom da se režijski troškovi ne mogu priznati kao neoporezivi primitak radnika, treba ih podmiriti sam radnik, no ukoliko bi poslodavac ipak odlučio radniku nadoknaditi i te troškove, u tom bi slučaju za utvrđenu vrijednost režijskih troškova trebao obračunati plaću u naravi.

 

PLAĆANJE I NAPLATA GOTOVIM NOVCEM

Plaćanje i naplata u gotovom novcu u RH temeljno je uređena Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Prema ovom zakonu, trgovačka društva, ustanove, neprofitne organizacije i druge pravne osobe, kao i obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u RH ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj. Dakle, plaćanje i naplata u gotovu novcu između osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i drugih fizičkih i pravnih osoba moguća je samo u iznosu manjem od 75.000,00 kn. Navedeno se ne primjenjuje na međusobna plaćanja između građana.

Read more

DARIVANJE POSLOVNIH PARTNERA

Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Prigodno darivanje ili ugošćenje poslovnih patrnera uobičajena je praksa u poslovanju poduzetnika. Iako se radi o izdacima učinjenim u poslovne svrhe, ovi izdaci nisu u cjelosti poslovno priznati, nego se smatraju reprezentacijom.

Read more

Kontakt/Lokacija