OBAVIJEST – Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba za 2022. godinu

U Narodnim novinama br. 139/21. objavljena je Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba kojom se utvrđuje visina kamatne stope na zajmove između povezanih osoba iz čl. 14. st. 3. Zakona o porezu na dobit za 2022. godinu.

Prema navedenoj Odluci kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz čl. 14. st. 3. Zakona za 2022. godinu iznosi 2,68 %.

Prema tome, kamatna stopa od 2,68 % godišnje u 2022. godini u poreznom se smislu smatra:

  1. a) najmanjom kamatom stopom koju bi trebao obračunati poduzetnik kada daje zajmove povezanim osobama koje su nerezidenti te
  2. b) najvišom kamatnom stopom koju poduzetniku na primljeni zajam obračunavaju povezane osobe koje su nerezidenti.

Ako bi se u slučaju pod a) obračunale kamate po stopi manjoj od 2,68 % (ili odobrio beskamatni zajam), tada bi se za razliku između obračunane i propisane kamatne stope trebala uvećati osnovica poreza na dobitak prilikom sastavljanja Obrasca PD.

Ako bi u slučaju pod b) bile obračunane kamate po stopi višoj od 2,68 %, tada bi se za razliku iznad kamata obračunanih prema propisanoj stopi trebala uvećati osnovica poreza na dobitak prilikom sastavljanja Obrasca PD.

Navedena pravila primjenjuju se i na zajmove između povezanih osoba koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba ima:

  • povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobitak po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobitak ili
  • u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznoga gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.

PRIVREMENO USTUPANJE RADNIKA

Privremeno ustupanje radnika u povezano društvo je institut Zakona o radu čija je svrha zadržavanje radnika u radnom odnosu za čijim radom poslodavac privremeno nema potrebe. Ovaj institut ujedno predstavlja i fleksibilizaciju tržišta rada čija je svrha očuvanje radnih mjesta u slučaju kada poslodavac privremeno nema potrebe za radom određenog radnika te ga privremeno ustupa u s njim povezano društvo.

Zakon o radu je, u cilju očuvanja radnih mjesta i zadržavanja radnika u svijetu rada i statusu zaposlenosti, omogućio poslodavcu da, u slučaju kada nema potrebe za radom određenog radnika, svoga radnika privremeno ustupi u s njim prema posebnom propisu povezano društvo. Ako poslodavac nema potrebe za radom radnika, može ga ustupiti do najduže na šest mjeseci, u povezano društvo u Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH) odnosno na dvije godine u povezano društvo u inozemstvu.

 

1. Pretpostavke za privremeno ustupanje

Za ustupanje radnika u povezano društvo moraju biti ispunjene ZR-om propisane pretpostavke. Jedna od tih pretpostavki je da poslodavac nema potrebu za radom radnika. Ustupanje se obavlja na temelju sklopljenog sporazuma između povezanih društava s čime se mora suglasiti i radnik koji se ustupa i dati pisanu suglasnost na ustupanje. Uvjeti rada ustupljenog radnika ne bi smjeli biti nepovoljniji od uvjeta rada prije ustupanja.

Pretpostavke za ustupanje su:

  • nepostojanje potrebe za radom radnika,
  • postojanje povezanog društva,
  • sklopljen sporazum između povezanih poslodavaca,
  • pisana suglasnost radnika koji se ustupa.

 

1.1. Nepostojanje potrebe za radom radnika

Pretpostavka za privremeno ustupanje radnika u povezano društvo s poslodavcem je da poslodavac koji ustupa radnika nema potrebu za njegovim radom. ZR nije propisao koliko mora trajati razdoblje u kojem poslodavac nema potrebu za radom nekog radnika, stoga to razdoblje može biti od jednog dana pa nadalje. Iako poslodavac može radnika ustupiti na najduže šest mjeseci, razdoblje u kojem poslodavac nema potrebe za radom radnika može biti i duže od šest mjeseci. Ako poslodavac nema potrebe za radom radnika duže od šest mjeseci on radnika ne može privremeno ustupiti na duže razdoblje od šest mjeseci. Da bi došlo do privremenog ustupanja radnika, u slučaju kada poslodavac nema potrebe za njegovim radom, potrebno je i da povezano društvo kao poslodavac ima potrebu za radom toga radnika i da ga namjerava primiti na rad. Namjeru preuzimanja radnika povezani poslodavac iskazuje sklapanjem sporazuma s društvom koje nema potrebe za radom radnika.

 

1.2. Postojanje povezanog društva

Poslodavac može svoga radnika privremeno ustupiti samo u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima odnosno u smislu Zakona o trgovačkim društvima. Privremeno ustupanje radnika u povezano društvo obavlja se na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika. Pisana suglasnost radnika predstavlja i smatra se dodatkom ugovoru o radu kojom se obavljanje poslova kod povezanog poslodavca ugovara na određeno vrijeme koje može kod povezanog poslodavca u RH iznositi najviše šest mjeseci, a u inozemstvu najviše dvije godine.

Povezana društva su pravno samostalna društva, što je ZTD-om izrijekom propisano, stoga to nisu ostale pravne osobe koje nisu trgovačka društva, trgovci pojedinci i obrtnici.
ZR-om nije propisana prekršajna odgovornost za ustupanje radnika ako kod poslodavca stvarno postoji potreba za radom radnika, a poslodavac ga ipak privremeno ustupi u s poslodavcem povezano društvo. Ako poslodavac želi ustupiti radnika iako za njegovim radom kod poslodavca postoji potreba i radniku je to poznato, radnik može uskratiti pisanu suglasnost na ustupanje. Pored uskrate suglasnosti, radnik u slučaju zloupotrebe instituta ustupanja može pokrenuti radni spor i zahtijevati zaštitu svojih prava i dokazivati da ga je poslodavac privremeno ustupio, u s poslodavcem povezano društvo, iako za njegovim radom ima potrebu, da je ustupljen zlonamjerno, radi šikane odnosno diskriminacije.

 

1.3. Sporazum između povezanih poslodavaca

Sporazum povezanih poslodavaca mora obvezno sadržavati podatke o:

  1. nazivu i sjedištu povezanih poslodavaca,
  2. imenu, prezimenu i prebivalištu radnika,
  3. datumu početka i završetka privremenog ustupanja,
  4. mjestu rada i poslovima koje će radnik obavljati,
  5. plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate,
  6. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

Sklopljeni sporazum uvjetuje dan kada radnik započinje radom kod povezanog poslodavca, kao i do kada taj rad traje, iznos plaće i dodatke na plaću na koje radnik ima pravo, razdoblja u kojima će se plaća isplaćivati te podatak koliko će trajati radni dan ili tjedan. ZR nije propisao bilo kakovu zapreku da povezani poslodavci sva navedena pitanja urede i dodatkom sporazumu koga su prethodno sklopili.

Podatak o plaći i dodacima na plaću te podatak o redovitom radnom danu ili tjednu mora se izrijekom navesti u samom sporazumu jer se u pogledu tih podataka u sporazumu ne može uputiti na zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja jer to ZR izričito ne dozvoljava, kao što to čini kada je u pitanju obvezni sadržaj ugovora o radu. Naime, radniku prilikom davanja pisane suglasnosti na sporazum mora biti poznat njegov pravni položaj kod novog, povezanog poslodavca.

Za valjanost ustupa radnika bitno je da je radnik koji se ustupa dao pisanu suglasnost na sporazum o privremenom ustupanju. Pisana suglasnost smatra se dodatkom ugovora o radu kojim se na određeno vrijeme ugovara obavljanje poslova kod povezanog poslodavca.

Ako povezani poslodavci u sporazumu o ustupanju ugovore nepovoljnije uvjete rada ustupljenog radnika od onih koje ima kod poslodavca koji ga ustupa i radnik na takav sporazum dade pisanu suglasnost, u tom slučaju radnik može imati i nepovoljnije uvjete rada, a to znači da može raditi na manje zahtjevnom radnom mjestu i imati manju plaću nego je imao prije ustupanja.

 

 

 

Ogledni primjer sporazuma povezanih poslodavaca o privremenom ustupanju radnika

Trgovačko društvo ____________ iz _______________, sa sjedištem na adresi __________ br. ___,
OIB: _______________, kao vladajuće društvo, zastupano po________________________, direktoru,
i trgovačko društvo _______________iz ___________, sa sjedištem na adresi ___________ br. ___,
OIB:_______________, kao ovisno društvo, zastupano po ______________, direktoru, sklapaju sljedeći

SPORAZUM O PRIVREMENOM USTUPANJU RADIKA
1. Stranke ovog Sporazuma čine nespornim da su povezana društva u smislu odredbe čl. 473. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 11/93 – 34/22).
2. Temeljem odredbe čl. 10. st. 3. Zakona o radu (Nar. nov. br. 93/14, 127/17 i 98/17) stranke se sporazumijevaju da se radnik _______________iz __________, _____________, privremeno ustupa u ovisno društvo (______________________) na razdoblje od šest mjeseci.
3. Radnik ______________________ temeljem ovog Sporazuma sa radom započinje dana ______________, a završava dana___________________.
4. Radnik će poslove obavljati u _____________ na adresi _____________, a radit će na poslovima _______________.
5. Radniku za vrijeme privremenog ustupa pripada plaća u bruto iznosu od _______________ kn, uvećana za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.
6. Plaća se radniku isplaćuje svaki mjesec za prethodni mjesec, najkasnije do 15-og dana.
7. Radno vrijeme radnika je od 9,00 sati do 17 sati, od ponedjeljka do petka.
8. Ovaj Sporazum sačinjen je u tri primjerka od kojih se po jedan uručuje svakoj od ugovornih stranaka, a jedan
radniku _________________.
U Zagrebu, ______________
Trgovačko društvo (matično) ________
Trgovačko društvo (ovisno) _________
Direktor: ____________
Direktor: ____________

Povezani poslodavci mogu nakon isteka sporazuma o ustupanju sklopiti novi sporazum pod uvjetom da postoji prekid rada radnika kod povezanog poslodavca koje mora biti barem jedan dan ili duže. Isto tako, ukoliko su povezani poslodavci sklopili sporazum o ustupanju na razdoblje kraće od šest mjeseci, oni taj sporazum mogu izmijeniti sklapanjem dodatka sporazumu o ustupanju i trajanje produžiti do šest mjeseci s tim da radnik mora i za taj dodatak sporazumu o ustupanju dati pisanu suglasnost.

Ako radnik uskrati dati pisanu suglasnost na dodatak sporazumu o ustupanju, u tom slučaju radnika ne obvezuje taj dodatak i ne mora ostati na radu kod povezanog poslodavca, jer je za valjanost tog dodatka potrebna pisana suglasnost radnika. Ukoliko radnik nije dao pisanu suglasnost na dodatak sporazumu o ustupanju, a nastavi raditi kod povezanog poslodavca, smatrat se da je radnik sa istim suglasan.

Sporazum o stavljanju izvan snage Sporazuma o ustupanju povezani poslodavci mogu sklopiti u svakom trenutku, ali ističemo da je pravo radnika da obavlja poslove kod povezanog poslodavca sve dok ne istekne vrijeme na koje je ustupljen i za koje je dao pisanu suglasnost. Ako povezani poslodavci žele da radnik prestane s radom prije isteka vremena ustupanja, za to im je potrebna pisana suglasnost radnika koji tu suglasnost može a i ne mora dati jer je on davanjem prvotne suglasnosti na sporazum o ustupanju na određeno vrijeme preuzeo i ugovorio obavljanje poslova kod povezanog poslodavca.

 

1.4. Suglasnost radnika na sporazum o ustupanju

Za privremeno ustupanje mora postojati sklopljen sporazum povezanih poslodavaca s kojim mora biti suglasan i radnik, koji tu suglasnost mora dati u pisanom obliku jer je pisani oblik izrijekom propisan ZR-om. Stoga, usmena suglasnost na sporazum o ustupanju se ne može dati. Ako bi radnik dao samo usmenu, a ne pisanu suglasnost, mišljenja smo da sukladno Zakonu o obveznim odnosima kojim je propisano da se ugovor može sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukčije određeno, usmena suglasnost ne proizvodi pravne učinke.

Ako radnik ne da suglasnost na sporazum o ustupanju u pisanom obliku, a postupi po njemu i započne s radom kod povezanog poslodavca, suglasnost koja nije dana u propisanoj formi odnosno u pisanom obliku postaje dodatak ugovoru o radu i treba je smatrati valjanom iako nije dana u pisanom obliku.

Radnik koji nije dao suglasnost na sporazum o ustupanju i ne postupi po nalogu poslodavca i ne ode privremeno na rad kod povezanog poslodavca ili se ne odazove pozivu povezanog poslodavca, takvo postupanje nije povreda obveza iz radnog odnosa. Naime, radnik nije dužan postupiti po tom nalogu poslodavca kao ni po pozivu povezanog poslodavca.

Za valjanost ustupanja radnika temeljem sporazuma o ustupanju potrebna je radnikova suglasnost i poslodavac ne smije radnika uputiti na rad kod povezanog poslodavca bez njegove suglasnosti.

Radnik nije obvezan dati pisanu suglasnost na sporazum o ustupanju već je to njegova slobodna volja pa ako radnik uskrati dati pisanu suglasnost na sporazum o ustupanju poslodavac ne smije radi toga radniku otkazati ugovor o radu ili ga na bilo koji drugi način kažnjavati.

Ako poslodavac nema potrebe za radom određenog radnika, koga želi ustupiti povezanom društvu, u tom slučaju bi mu mogao redovito otkazati ugovor o radu zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), a ni u kom slučaju zbog skrivljenog ponašanja radi ne davanja suglasnosti na sporazum o ustupanju.

Ustupanje radnika u povezano društvo protivno njegovoj volji predstavlja opravdan razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu od strane radnika jer takvo postupanje poslodavca predstavlja kršenje obveza iz radnog odnosa.

Radnik svoju suglasnost na sporazum o ustupanju mora dati na konkretni sporazum o ustupanju radnika u povezano društvo koga su povezani poslodavci sklopili, a ako bi radnik dao suglasnost na sporazum o ustupanju kao prethodni ili za budući sporazum o ustupanju, takva suglasnost ne bi bila pravno valjana.

1.4.1. Opoziv suglasnosti

U praksi se može dogoditi da se radnik naknadno predomisli i ne želi prijeći raditi kod povezanog poslodavca. U navedenom slučaju se postavlja pitanje: da li radnik može opozvati svoju suglasnost? Radnik koji je dao pisanu suglasnost na konkretni sporazum o ustupanju između povezanih poslodavaca isti ne može opozvati. Radnik samo može dati ili uskratiti svoju suglasnost te ju ne može opozvati, ali u možebitno ponovljenom postupku ustupanja nakon isteka šest mjeseci više ne mora tu suglasnost dati ukoliko više ne želi raditi kod povezanog poslodavca.

Povezani poslodavci, za razliku od ustupljenog radnika, mogu kao ugovorne strane izmijeniti sklopljeni sporazum o ustupanju i skratiti rok ustupanja te na taj način omogućiti povratak radnika poslodavcu koji ga je ustupio.

Suglasnost na ustupanje se smatra dodatkom ugovora o radu kojim se na određeno vrijeme ugovara obavljanje poslova kod povezanog poslodavca. U slučaju skraćivanja roka ustupanja treba sklopiti i dodatak ugovora o radu kojim se skraćuje rok i mijenja obveza radnika kako bi radnik nakon toga imao uređen status radnika kod poslodavca koji ga je privremeno ustupio. Nakon isteka vremena prvotnog ustupanja više nema potrebe za sklapanjem dodatka ugovora o radu jer je dodatak ugovora o radu koji je nastao davanjem suglasnosti istekao, a njime i prava i obveze koje su nastale temeljem suglasnosti na ustupanje.

Dodatak ugovora o radu u slučaju skraćivanja roka ustupanja sklapaju radnik i poslodavac koji je radnika ustupio u povezano društvo. Kako neka od pitanja koje se postavljaju u praksi nisu uređena ZRom na ta pitanja treba podredno primijeniti odredbe ZOO-a.

Za vrijeme ustupanja radnik ima sva prava i obveze, kao i u svakom drugom radnom odnosu i ima pravo zahtijevati njihovo ispunjenje. U svakom trenutku može redovito otkazati ugovor o radu uz otkazni rok, a ukoliko ima opravdan razlog može ga i izvanredno otkazati. Ako poslodavac krši neka od prava radnika to nije temelj za opoziv suglasnosti na ustupanje već za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava od poslodavca koji ga je ustupio kao i od strane suda.

1.4.2. Ustupanje radnika zaposlenog na određeno vrijeme

Poslodavac može radnika ustupiti u povezano društvo neovisno da li je radnik zaposlen temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme ili ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Uvjet koji za ustupanje postavlja ZR je da „poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika“. Ako ugovor o radu na određeno vrijeme traje duže od privremenog ustupa, radnik se nakon isteka ustupa vraća prvotnom poslodavca bez donošenja bilo kakve odluke. Naime, radnik je kao ugovorna strana dužan ugovorene poslove obavljati na ugovorenom mjestu, te nakon isteka ustupanja poslove i nadalje obavlja kod svog prvotnog poslodavca.

Prije isteka vremena ustupanja, radi izbjegavanja možebitnih nejasnoća, dobro je radnika pisano ili usmeno obavijestiti o danu isteka ustupa i povratku na prvotno mjesto rada. Ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, on može isteći:

  • prije isteka ustupanja,
  • danom isteka ustupanje i
  • nakon dana isteka ustupanja.

Ugovor o radu na određeno vrijeme koji ističe prije dana ustupanja prestaje istekom dana ustupanja jer se suglasnost na ustupanje smatra dodatkom tom ugovoru koja produžava njegovo trajanje do dana isteka ustupanja.

Ako ugovor o radu na određeno vrijeme istječe danom isteka ustupanja tada tim danom istječe i ustupanje i ugovor o radu, a ukoliko ugovor o radu na određeno vrijeme istječe nakon dana ustupanja, radnik se vraća na rad kod poslodavca koji ga je ustupio do isteka vremena na koji je ugovor sklopljen.

Kada radnik sa svojim poslodavcem ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, a poslodavac ga privremeno ustupa povezanom poslodavcu, a suglasnost radnika na ustupanje se smatra dodatkom ugovora o radu, pitanje je da li i za suglasnost radnika poslodavac mora imati opravdani razlog kao kod sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme. Iz odredaba ZR-a proizlazi da poslodavac za to ne mora imati opravdani razlog jer se suglasnost za ustup smatra dodatkom ugovora o radu u odnosu na poslove koje će radnik obavljati za vrijeme ustupanja, a ne dodatkom kojim se produžava trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme.

Ako ustupanje traje duže od isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme, potrebno je sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme ili dodatak postojećem ugovoru o radu na određeno vrijeme za koji poslodavac mora imati i navesti opravdan razlog za sklapanje ili produžavanje ugovora o radu na određeno vrijeme.

Ukoliko ugovor o radu na određeno vrijeme traje duže od ustupanja bitno je što je navedeno kao opravdan razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Ako je ugovoreno da se ugovor sklapa zbog privremenog povećanja opsega posla, a povećanja više nema, ako poslodavac nema potrebe za radom radnika, tada bi takav ugovor trebao prestati uz nemogućnost ustupanja. Ukoliko poslodavac, unatoč tome, želi tog radnika ustupiti, radnik može zahtijevati da ugovor o radu na određeno vrijeme postane ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Naime, prestankom privremenog povećanja opsega poslova ugovor o radu je istekao, a radnik je nastavio raditi.

 

2. Zaključak

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je 17.10. 2019. o privremenom ustupanju radnika donijelo i objavilo mišljenje koje glasi:
„U skladu sa člankom 10. stavkom 3. Zakona o radu, kada poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika, može svoga radnika privremeno ustupiti u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, u trajanju od neprekidno najduže šest mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika.

Zakonom nije propisana zabrana ponovljenog privremenog ustupanja. Međutim, u tom slučaju moraju biti ispunjeni svi Zakonom propisani uvjeti, pri čemu osobito valja voditi računa da poslodavac isto provodi isključivo u svrhu zadržavanja u radnom odnosu onih radnika za koje kod poslodavca privremeno nema potrebe za njihovim radom, ali će nakon proteka određenog razdoblja (najduže šest mjeseci), kod poslodavca ponovno postojati potreba za njihovim radom.“

Uz institut privremenog ustupanja radnika u primjeni se postavilo i pitanje može li poslodavac svoga radnika, za čijim je radom samo djelomično izgubio potrebu odnosno ako za radnika ima posla ali samo za nepuno radno vrijeme, ustupiti u povezano društvo za dio radnog vremena za koje nema potrebe za njegovim radom? Stoji:
Svrha je ovakvog uređenja privremenog ustupanja radnika očuvanje radnih mjesta u slučaju kada kod poslodavca dođe do privremenog smanjenja poslovnih aktivnosti uslijed kojih nema potrebe za radom radnika kojeg privremeno ustupa sa svrhom zadržavanja statusa zaposlenosti kod takvog radnika.“

Da bi poslodavac mogao svoga radnika privremeno ustupiti u povezano društvo potrebno je da poslodavac stvarno nema potrebe za njegovim radom.

NAJAVA POVEĆANJA SVOTA NEOPOREZIVIH PRIMITAKA

U Narodnim novinama br. 104/22. objavljen je Zaključak u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka. Prema navedenom Zaključku najavljena su povećanja sljedećih neopozivih primitaka:

  • prigodne nagrade s 3.000,00 kn na 5.000,00 kn godišnje
  • novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 kn na 7.500,00 kn godišnje
  • dar djetetu do 15 godina starosti s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje
  • dar u naravi s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje
  • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika s 5.000,00 kn na 6.000,00 kn godišnje
  • naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kn/km na 3,00 kn/km
  • otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s 8.000,00 kn na 10.000,00 kn.

Napominjemo da će se nove svote neoporezivih primitaka moći isplatiti tek nakon donošenja Pravilnika o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak. Očekujemo da će ministar financija uskoro donijeti navedene izmjene te da će se povećane svote moći isplaćivati u 2022. godini. Detaljnije o tome pisati ćemo nakon stupanja na snagu navedenih izmjena.

 

 

Novosti u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama

Read more

Velike izmjene Zakona o radu

 

Dugo najavljivani prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu je objavljen na e-Savjetovanju i pušten u javnu raspravu, koja će trajati do 11. kolovoza 2022. godine.

S obzirom na to da je riječ o jednom od najvažnijih propisa kojim se u RH uređuju radni odnosi te da se predloženim izmjenama radni odnosi mijenjaju u velikoj mjeri, pozivamo sve poštovane kolegice i kolege da se uključe u javnu raspravu sa svojim komentarima. Prijedlog izmjena Zakona o radu moguće je preuzeti na sljedećoj poveznici.

Najvažnije izmjene obuhvaćaju:

  • Ugovor o radu na određeno vrijeme

Poslodavac bi s istim radnikom mogao sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, čije ukupno trajanje, uključujući i prvi, nije dulje od tri godine.

Produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme (koji je trajao tri godine) i sklapanja novog ugovora o radu na određeno, sa dva na šest mjeseci.

Radnik koji najmanje šest mjeseci radi kod istog poslodavca imao bi pravo zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme a poslodavac će morati takav zahtjev radnika razmotriti.

  • Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Poslodavac će moći, za posao koji se pretežno obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove i to na neodređeno i na određeno vrijeme.

Ako se ugovor o radu sklopi na neodređeno vrijeme, radnik i poslodavac će morati dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, odnosno hoće li poslodavac ostati obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa ili će doći do mirovanja radnog odnosa, pri čemu bi poslodavac radnika odjavio iz obveznih osiguranja, a radnik bi mogao sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

  • Rad kod kuće (na izdvojenom mjestu rada)

Rad kod kuće moći će se obavljati kao stalan, privremen ili povremen, i to pod uvjetom da, na prijedlog radnika ili poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada.

U slučaju izvanrednih okolnosti (epidemija bolesti, potres, poplava, ekološki incident i slično), poslodavac bi mogao, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, i bez izmjene ugovora o radu (aneksa) s radnikom dogovoriti rad od kuće.

Ugovor o radu koji se sklopi za rad kod kuće morati će, između ostaloga, sadržavati podatak o naknadi troškova koje je poslodavac obvezan naknaditi radniku, ako je rad na izdvojenom mjestu ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada na izdvojenom mjestu rada traje dulje od 15 radnih dana neprekidno.

Poslodavac bi imao pravo ući u prostor doma radnika, radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada, u vrijeme koje je dogovorio s radnikom.

  • Dodatan (dopunski) rad radnika

Za obavljanje dodatnog (ili tzv. dopunskog) rada, radniku više neće biti potrebna suglasnost matičnog poslodavca, ali će se u određenim slučajevima matični poslodavac moći usprotiviti dodatnom radu radnika.

Ukida se i ograničenje dodatnog rada od 180 sati godišnje, pa će tako radnik moći u dodatnom radu raditi 8 a iznimno i 16 sati tjedno.

  • Ugovaranje probnog rada

Ako bi radnik tijekom trajanja ugovorenog probnog rada bio privremeno odsutan (zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava i korištenja prava na plaćeni dopust i sl.), trajanje probnog rada produljilo bi se razmjerno duljini trajanja nenazočnosti na probnom radu.

  • Plaćeni i neplaćeni dopust

Izričito se određuje da radnik plaćeni dopust koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na plaćeni dopust. Radnik ostvaruje i pravo na jedan plaćeni slobodan dan za svako darivanje krvi, koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan.

Radnik bi imao pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi, s time da ga poslodavac u tom periodu ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja.

  • Odsutnost s posla

Radnik bi, prema ovom, novounesenom institutu, imao pravo, jednom u kalendarskoj godini, biti odsutan s posla (uz naknadu plaće), kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom, prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.

  • Plaća i naknada plaće

Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu. Pod plaćom se podrazumijeva primitak radnika, kojeg poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću te ostalih primitaka. Osnovna plaća predstavlja novčani primitak kojeg radnik za obavljeni rad ostvaruje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, a koji se određuje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Osnovna plaća može biti uvećana za: dodatke na plaću te ostale primitke radnika.

Dodaci na osnovnu plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod posebnim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (pripravnost, uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.).

Ostali primici radnika su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi, na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu (uporaba službenog automobila u privatne svrhe i sl.).

  • Otkazni rok i otpremnina za radnike starije od 65 godina

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ne bi ostvarivao pravo na otkazni rok ni otpremninu.

  • Rad putem digitalnih radnih platformi

Po prvi puta se u Zakonu o radu uređuje rad putem digitalnih radnih platformi (fizička ili pravna osoba, koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva ili izravno na određenoj lokaciji).

Povratak na vijesti

DVOJNO ISKAZIVANJE CIJENA I DRUGIH NOVČANIH ISKAZA VRIJEDNOSTI KOD PODUZETNIKA ZBOG UVOĐENJA EURA

Jedna od ključnih mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura jest dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti. Obveza dvojnog iskazivanja započinje 5. rujna 2022. godine, međutim poslovni subjekti mogu dragovoljno započeti dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura. Read more

E-USLUGA: KALENDAR PLAĆANJA OBVEZNIH NAKNADA

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja razvilo je novu e-uslugu pod nazivom Kalendar plaćanja obveznih naknada.

Read more

SUBVENCIONIRANJE TROŠKOVA PLINA PODUZETNICIMA

Na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavljen je Poziv za subvencioniranje dijela krajnje cijene opskrbe plinom za mikro, male i srednje poduzetnike s godišnjom potrošnjom plina do 10 GWh na osnovu kojeg poduzetnici mogu ostvariti potporu za subvencioniranje troškova plina koji se odnose na razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. godine. Zahtjev za dodjelu potpore podnosi se putem web aplikacije kojoj se može pristupiti preko mrežnih stranica Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (plin.hamagbicro.hr), a isti će se zaprimati do 31. ožujka 2023. godine. Po odobrenju potpore, poduzetnicima se elektroničkim putem dostavlja Odluka o dodjeli potpore u kojoj se iskazuje ukupno odobreni iznos subvencije. Odluka predstavlja trenutak dodjele potpore i datum kada je korisnik ostvario pravo na primanje potpore.

Potpora se ne može dodijeliti:

  1. velikim poduzetnicima;
  2. prijaviteljima koji nemaju poslovni nastan u RH prilikom podnošenja zahtjeva za potporom;
  3. prijaviteljima koji ne mogu prikazati povijesne podatke o potrošnji za referentno razdoblje; 4. za djelatnosti usmjerene izvozu u treće zemlje ili države članice Europske unije, odnosno potpore koje su izravno povezane s izvezenim količinama, s uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže ili s drugim tekućim troškovima povezanima s izvoznom djelatnošću;
  4. prijavitelju koji djeluje u sektoru ribarstva i akvakulture;
  5. udrugama i dobrotvornim organizacijama;
  6. prijavitelju koji je prešao pragove definirane de minimis Uredbom, odnosno s de minimis u poljoprivrednom sektoru Uredbom;
  7. u slučaju kada je nad gospodarskim subjektom otvoren stečajni postupak ili u postupku likvidacije, ako njegovom imovinom upravlja stečajni upravitelj ili sud, ako je obustavio poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i propisima;
  8. prijavitelju koji nije izvršio obvezu isplate plaća zaposlenicima, plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja ili plaćanja poreza u skladu s propisima Republike Hrvatske. U pogledu ove točke, smatra se prihvatljivim da prijavitelj/korisnik nije udovoljio spomenutim uvjetima, ako mu, sukladno posebnom propisu, plaćanje tih obveza nije dopušteno ili mu je odobrena odgoda plaćanja;
  9. ako je prijavitelj/osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje proglašen krivim zbog teškog profesionalnog propusta;
  10. ako je prijavitelj ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje prijavitelja (osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta) pravomoćno osuđena za određena kaznena djela, kako je detaljnije navedeno u toj točci u Pozivu.

Subvencija se utvrđuje u fiksnom iznosu od 0,15 kn/ kWh, a na osnovu podataka o potrošnji plina u referentnom razdoblju. Kao standardno referentno razdoblje utvrđeno je razdoblje od 1. kolovoza 2021. do 31. siječnja 2022. godine. Potrošnja plina (u kWh) u tom razdoblju množi se sa dva (2), kako bi se svela na godišnju razinu te množi sa 0,15 kn, kako bi se utvrdio iznos potpore (isporučena količina plina u kWh za 8/21 – 1/22 x 2 x 0,15 kn).

Prvim izmjenama Poziva, izuzetno, utvrđena je mogućnost utvrđivanja i nestandardnog referentnog razdoblja, koje se može koristiti samo u dva slučaja:

1) ako prijavitelj nije bio u mogućnosti koristiti uslugu opskrbe plinom zbog neke prirodne katastrofe (npr. potres), te

2) ako prijavitelj glavninu potrošnje ostvaruje izvan standardnog referentnog razdoblja (zahtjev i obrazloženje da se kao referentna potrošnja uzme potrošnja u cijeloj 2021.).

Najviši iznos potpore koja se može ostvariti ograničen je na 1.500.000,00 kn. Potpora se ostvaruje na temelju vaučera koji nadležno tijelo izdaje opskrbljivaču plinom i na osnovu kojega će se isti od nadležnog tijela naplatiti za subvencionirani iznos odobren korisniku potpore. Korisniku se, pak, s računa opskrbljivača odbija razmjerni subvencionirani iznos sve dok se ne iskoristi cijeli iznos potpore. Odnosno, na računu za utrošeni plin, pored ostalog, biti će iskazan iznos koji stvarno treba platiti korisnik potpore, te subvencionirani iznos koji će pružatelj usluge na temelju vaučera naplatiti izravno od nadležnog tijela.

Ova potpora je namijenjena subvencioniranju operativnih troškova poduzetnika, te se primjenjuje toč. 15.37. HSFI-a 15 prema kojoj se državne potpore treba priznati kao prihod tijekom više razdoblja kako bi se sučelili s odgovarajućim rashodima. Razdoblje korištenja potpore obuhvaća dvije poslovne godine (dio 2022. i dio 2023.), stoga se odobreni iznos potpore prema Odluci o dodjeli potpore iskazuje kao potraživanje za odobrenu potporu i kao odgođeni prihod od državnih potpora. Tijekom razdoblja korištenja potpore, iskorišteni iznosi će se zatim prenositi s odgođenih prihoda na prihode odgovarajućeg razdoblja. Primljeni račun od dobavljača evidentira se na uobičajeni način (trošak, pretporez i obveza), a istovremeno treba provesti i knjiženje za zatvaranje dijela obveze prema dobavljaču u visini iskorištenog dijela potpore na teret potraživanja za državnu potporu, s obzirom da se dobavljač temeljem vaučera izravno naplaćuje od države. Dodatno, provodi se i knjiženje prijenosa iskorištenog dijela potpore s odgođenih prihoda na prihode razdoblja.

STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 01.01.2022. DO 30.06.2022. GODINE

 

U Narodnim novinama br. 1/22. objavljena je prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima. Za referentno razdoblje kamatna stopa iznosi 2,49%.

Prema navedenoj kamatnoj stopi izračunavaju se stope zateznih kamata u skladu s čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 35/05. – 126/21. te u skladu s čl. 3. i 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12. – 78/15.).

Visina godišnjih stopa zateznih kamata za razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine navedena je u tablici u nastavku.

INO-DOH OBRAZAC

 

Izvješćivanje o ostvarenom inozemnom primitku obavlja se na Obrascu INO-DOH. Obrazac INO-DOH treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu tuzemnog poslodavca i/ili poslodavca izaslanog radnika i/ili isplatitelja i/ili prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika u slučaju ostvarivanja primitka izravno iz ili u inozemstvu bez posredstva tuzemnog isplatitelja do 31. siječnja 2022. godine za 2021. godinu.

U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu INO-DOH za više od 3 porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, izvješće se obvezno podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.

  • Informacije vezane za inozemni dohodak (utvrđivanje porezne rezidentnosti, mogućnost i način obustave plaćanja predujmova poreza/konačnog poreza na dohodak, iskazivanje dohotka ostvarenog iz ili u inozemstvu u Obrascu INO-DOH, primjeri popunjavanja Izjave i Obrasca INO-DOH, najčešće postavljena pitanja te XML shemu za Obrazac INO-DOH) može se vidjeti ovdje.
  • Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka – najčešće postavljena pitanja mogu se vidjeti ovdje.

Postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe​

Članak 47. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona određuje da se u postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba popunjavaju upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik TI« i »Upitnik TU«.
Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.

  • Obrazac »Upitnik TI« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave radi evidentiranja odnosno ažuriranja statusa u Registru poreznih obveznika, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.
  • Obrazac »Upitnik TU« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upisa u Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te, ako je to potrebno, kod obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna, obustave i uplate predujmova poreza na dohodak, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

 

Kontakt/Lokacija