Aktiva

FISKALIZACIJA I INTERNI AKT

1. OBVEZNICI FISKALIZACIJE

Obveznikom fiskalizacije smatra se:

• fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti prema čl. 28. Zakona o porezu na dohodak (obrtnik; poljoprivrednik, tj. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obveznik poreza na dohodak4; odvjetnik; javni bilježnik; revizor; inženjer; arhitekt i druge osobe iz čl. 29. Zakona o PDoh) te
• pravna i fizička osoba obveznik poreza na dobit (trgovačka društva, trgovci pojedinci, obrtnici obveznici poreza na dobit, udruge i druge neprofitne organizacije koje obavljaju gospodarske djelatnosti za koje se smatraju obveznicima poreza na dobit).

Obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene promete u sljedećim djelatnostima:

• priređivanje lutrijskih igara, igara klađenja, igara u kasinima i na automatima za igre na sreću i zabavu te zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama,
• prodaja u kojoj se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica,
• prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima,
• prodaja karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu,
• naplata cestarine,
• punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima,
• prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu,
• pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja,
• vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata,
• ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično) od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te
• provođenje zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanje lijekova na recept).

Građani – iznajmljivači kojima se dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima oporezuje paušalno nisu obveznici fiskalizacije. Naime, ove osobe ostvaruju dohodak od imovine (a ne dohodak od samostalne djelatnosti), pa se ne smatraju obveznicima fiskalizacije.

2. OBVEZE OBVEZNIKA FISKALIZACIJE

Svi obveznici fiskalizacije moraju:

• donijeti (imati) interni akt i u njemu propisati pravila slijednosti numeričkih brojeva računa, popis poslovnih prostora, visinu blagajničkog maksimuma, te dodijeljene oznake poslovnih prostora. Numerički broj računa mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed po svakom prostoru ili po naplatnom uređaju u poslovnom prostoru. Neprekinuti numerički redoslijed svake kalendarske godine kreće od broja 1 do broja n.
• Prilagoditi sadržaj računa u tri dijela: numerički broj računa/oznaka poslovnog prostora/broj naplatnog uređaja. Račun mora sadržavati i sljedeće podatke: vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), oznaku operatera i način plaćanja. Ako je račun naplaćen gotovinom mora sadržavati i: jedinstveni identifikator računa (JIR), zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije i QR kod.
• Istaknuti obavijest (naljepnicu) o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun. Obavijest mora biti istaknutna na svakom elektroničkom naplatnom uređaju ili drugom vidnom mjestu.
• Ministarstvu financija Poreznoj upravi elektroničkim putem dostaviti podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja koje omogućava postupanje u skladu s odredbama Zakona o fiskalizaciji, odnosno programsko rješenje koje će onemogućiti postupke kojima se izbjegava postupak fiskalizacije izdavanja računa. Podatak o proizvođaču i/ili održavatelju programskog rješenja obavezno sadrži OIB proizvođača i/ ili održavatelja programskog rješenja. Obveznik fiskalizacije te proizvođač i/ili održavatelj programskog rješenja odgovorni su za ispravnost programskog rješenja.

Obveznici fiskalizacije koji račune naplaćuju gotovinom (obveznici fiskalizacije izdavanja računa), osim navedenog, moraju i putem elektroničkog servisa ePorezna podatak o poslovnim prostorima u kojima se obavlja djelatnost.

Ako obveznik fiskalizacije nije korisnik sustava ePorezna, podatke o poslovnom prostoru dostavlja po pojedinom poslovnom prostoru putem obrasca Prijave podataka u sustav fiskalizacije neposredno nadležnoj ispostavi PU prema svom sjedištu ili prebivalištu.

3. PRIJAVA PODATAKA ZA POSLOVNI PROSTOR

Poslovni prostor je:

• svaki zatvoreni ili otvoreni prostor,
• svaki samoposlužni uređaj,
• svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga.

Za potrebe provedbe fiskalizacije zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost. Poslovnim prostorom smatra se i prostor koji obveznik fiskalizacije radi potrebe obavljanja djelatnosti koristi samo povremeno ili privremeno za potrebe održavanja sajmova, seminara ili provedbu sličnih djelatnosti. Za djelatnosti koje se obavljaju na terenu obveznik fiskalizacije samostalno određuje potrebu zasebnog vođenja pokretnog poslovnog prostora ovisno o prirodi posla.

Podaci za svaki poslovni prostor u kojem se izdaju računi koji podliježu postupku fiskalizacije izdavanja računa dostavljaju se pojedinačno. Oznaka poslovnog prostora mora biti označena na isti način kao što će se navoditi na samom računu u dijelu broja računa – oznaka poslovnog prostora. Kao tip poslovnog prostora navodi se način poslovanja:

• fiksni poslovni prostor,
• internet trgovina, ƒ pokretna trgovina i slično, ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako se radi o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti),
• samoposlužni uređaj.

Adresa poslovnog prostora prijavljuje se:

• za fiksni poslovni prostor – adresa poslovnog prostora;
• za pokretni poslovni prostor i internet trgovinu – adresa sjedišta, prebivališta ili uobičajenog boravišta obveznika fiskalizacije;
• za samoposlužni uređaj – adresa gdje se samoposlužni uređaj nalazi, a ako se adresa ne može točno utvrditi navodi njegovu najbližu geolokacijsku adresu.

Za svaki poslovni prostor mora biti upisano redovno radno vrijeme za cijelo vrijeme dok je poslovni prostor otvoren. Kao podatak o radnom vremenu za internetsku trgovinu, pokretnu trgovinu ili trgovinu putem samoposlužnog uređaja može se navesti podatak od 0 do 24 sata.

Podatak o vrsti djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru dostavlja se prema važećem šifarniku koji sadrži nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD 2007.). Ako se u poslovnom prostoru obavlja više djelatnosti, kao pretežita djelatnost navodi se djelatnost od koje se ostvaruju najveći prihodi u tom poslovnom prostoru, a ostale djelatnosti navode se kao sporedne djelatnosti.

Oznaku o izdavanju pratećeg dokumenta iz članka 27.b Zakona ispunjava obveznik fiskalizacije koji odluči ili ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata i to za poslovni prostor u kojem bez propisane zakonske obveze koristi takav način poslovanja.

Obveznik fiskalizacije obvezan je prijaviti svaki novi poslovni prostor te svaku promjenu za postojeći poslovni prostor.

4. INTERNI AKT

Interni akt moraju sastavljati svi obveznici fiskalizacije, neovisno naplaćuju li račune na transakcijski račun ili u gotovini. Interni akt se ne dostavlja Poreznoj upravi, već predočuje u slučaju poreznog nadzora.

5. UTVRĐIVANJE BLAGAJNIČKOG MAKSIMUMA

Svi obveznici fiskalizacije dužni su donijeti odluku o blagajničkom maksimumu. Obveznici fiskalizacije visinu blagajničkog maksimuma određuju samostalno internim aktom, sukladno potrebama i uvjetima sigurnosti, a najviše do propisanih iznosa.

Obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum najviše u iznosu od:

Obveznik fiskalizacije (koji nema na računima u banci evidentirane neizvršene obveze za plaćanje) može u blagajni na kraju radnog dana zadržati gotov novac do visine blagajničkog maksimuma.

Gotov novac iznad visine blagajničkog maksimuma, primljen tijekom dana, po bilo kojoj osnovi, obveznik fiskalizacije mora uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana.

Obveznik fiskalizacije koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje (koji je u blokadi) dužan je sav primljeni gotov novac uplatiti na svoj račun za redovno poslovanje u banci odmah, a najkasnije idući radni dan.