ISPLATA I NEISPLATA OTPREMNINE
Po odredbama Zakona o radu (ZR) radnik ima pravo na otpremninu:
- u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti
- zbog prestanka radnog odnosa
- zbog kolektivnog viška radnika
Međutim, odredbama ZR nije propisano pravo radnika na otpremninu zbog odlaska radnika u mirovinu. Navedeno pravo obično se uređuje izvorom radnog prava koji primjenjuje poslodavac tj. ili kolektivnim ugovorom (KU) ili pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ili odlukom poslodavca. Ako u nekom od navedenih izvora radnog prava nije uređeno pravo radnika na otpremninu zbog odlaska u mirovinu, onda radnik ne može ostvariti to svoje pravo.
Porezni propisi ne utvrđuju pravo na isplatu otpremnine, već određuju samo uvjete pod kojima se iznos otpremnine može isplatiti neoporezivo. Znači, bez obračunavanja poreza na dohodak poslodavac može radniku isplatiti otpremninu:
- prilikom odlaska radnika u mirovinu u visini do 8.000,00 kn
- zbog poslovno uvjetovanog otkaza i osobno uvjetovanog otkaza prema ZR-u do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca
- zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
- Otpremnina zbog odlaska radnika u mirovinu
Donošenje i primjena izvora radnog prava ovisi o vrsti poslodavca, njegovoj veličini i djelatnosti koju obavlja. Primjera radi, ako poslodavac koji zapošljava manje od 20 radnika ugovorom o radu ne utvrdi pravo radnika na otpremninu, a s obzirom da isto pravo nije uređeno odredbama ZR-a, to znači da takav poslodavac nema obvezu isplatiti otpremninu radniku koji odlazi u mirovinu. Navedeni poslodavac može donijeti pravilnik o radu, bez obzira što ima manje od 20 zaposlenih, i u istom može propisati pravo na otpremninu radniku koji odlazi u mirovinu kao i druga prava. Ukoliko bi se radilo o poslodavcu koji zapošljava najmanje 20 radnika, po odredbi čl. 26. ZR, tada isti mora donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće i druga pitanja važna za radnike tog poslodavca (npr. isplatu otpremnine), ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom. Poslodavac kojega obvezuje KU ne smije radniku obračunati i isplatiti otpremninu u iznosu manjem od iznosa određenoga tim ugovorom.
- Isplata otpremnine zbog prestanka radnog odnosa
Poslodavac ima obvezu isplatiti radniku otpremninu ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
- da poslodavac otkazuje ugovor o radu
- da se otkazuje nakon 2 godine neprekidnog rada kod poslodavca
- da otkaz ugovora o radu nije uvjetovan ponašanjem radnika.
Poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
- prestanka potrebe za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovan otkaz),
- nemogućnosti radnika da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina (npr. invalidnosti) ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz),
- kršenja obveza radnika iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika),
- da radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu).
Poslodavac koji je poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku, ne smije 6 mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku, na istim poslovima zaposliti drugog radnika. Ako u naprijed navedenom roku nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno uvjetovanih razloga.
Radnik ima pravo na otpremninu i u slučaju poslovno i osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, a nema pravo na otpremninu ako je otkaz radniku uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.
Iznos otpremnine koji će se isplatiti radniku od strane poslodavca zbog prestanka radnog odnosa ovisit će o:
- prosječnoj mjesečnoj bruto plaći koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu
- navršenim godinama rada kod tog poslodavca.
Otpremnina se određuje od ostvarene (bruto) plaće, neovisno o tome je li poslodavac radniku isplatio plaću ili ne. Pritom se otpremnina ne može odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
U situaciji kada radnik u posljednja 3 mjeseca nije primao plaću već naknadu plaće po posebnom propisu, iznos otpremnine treba odrediti prema iznosu plaće koju bi radnik primio da je radio u razdoblju koje služi kao temelj za određivanje prava na otpremninu.
Porez na dohodak se ne plaća na primitke radnika po osnovi otpremnine koju im isplaćuje poslodavac do 6.500,00 kn zbog poslovno uvjetovanih otkaza prema ZR-u za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
- Isplata otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
Odredbama čl. 42. ZR-a uređeno je pravo radnika na otpremninu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, a koji se nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije nije vratio na rad zato jer mu poslodavac nije ponudio odgovarajući posao koji je on sposoban obaviti, ima pravo na dvostruku otpremninu. Međutim, ako poslodavac ponudi radniku odgovarajući posao putem pisanog ugovora o radu, a radnik neopravdano odbije potpisati tako ponuđeni ugovor, tada radnik nema pravo na otpremninu u dvostrukom već u jednostrukom iznosu.
Porez na dohodak se ne plaća na primitke radnika po osnovi otpremnine koju im isplaćuje poslodavac do 8.000,00 kn zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
- Isplata otpremnine za nepuno radno vrijeme
Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod poslodavca, kao navršene (pune) godine neprekidnog rada kod tog poslodavca smatrat će se godine rada u nepunom radnom vremenu. Dakle, ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu po odredbi čl. 62. st. 5. ZR-a.
U ovom slučaju, pri određivanju otpremnine polazi se od prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u posljednja 3 mjeseca za rad u nepunom radnom vremenu prije prestanka ugovora o radu te ukupnih navršenih godina rada u nepunom radnom vremenu koje je radnik ostvario kod poslodavca.
- Isprave o obračunu otpremnine
Poslodavac je dužan radniku dostaviti obračun otpremnine iz kojeg je vidljivo kako je taj iznos utvrđen, i to najkasnije 15 dana od dana isplate otpremnine.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati otpremninu ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti (čl. 93. ZR-a). Takav obračun je ovršna isprava, a mora sadržavati podatak o danu dospjelosti otpremnine i oznaku imena i prezimena te vlastoručni potpis ovlaštene osobe poslodavca, a ne mora sadržavati pečat poslodavca.
Ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati otpremninu u cijelosti dužan je radniku uručiti 2 (dva) obračuna, jedan u kojem će biti iskazan ukupan obračun otpremnine, i drugi u kojem će biti iskazan iznos neisplaćene otpremnine odnosno dijela neisplaćene otpremnine.
Obračun neisplaćene otpremnine ili djelomično neisplaćene otpremnine (Obrazac NO1) obvezan je obrazac. Poslodavac je dužan čuvati obračunske isprave najmanje 6 godina, a u slučaju pokrenutog radnog spora do pravomoćnog okončanja toga spora.