Aktiva

JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO KOD NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Zakonom (čl. 9.) je propisano da neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, prema rasporedu računa iz računskog plana propisanog za neprofitne organizacije, te da iznimno, zakonski zastupnik neprofitne organizacije može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako je:

• vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i
• godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje

Pravilnikom o računovodstvu je pojašnjeno da u „godišnji prihod“ ulaze samo prihodi iz tekuće godine (razred 3), a ne ulazi preneseni višak iz prethodne godine.

Neprofitna organizacija prve tri godine od osnivanja obvezno vodi dvojno knjigovodstvo, pri čemu se godina osnivanja bez obzira na datum osnivanja smatra prvom godinom. Nakon proteka toga roka, kada se ispune zakonski uvjeti za donošenje odluke o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela zakonski zastupnik može, ali ne mora donijeti takvu odluku.

Odluka o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela donosi se u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu (60 dana), važeća je do opoziva i sve dok neprofitna organizacija zadovoljava navedene propisane uvjete za vođenje jednostavnog knjigovodstva (visina godišnjih prihoda i vrijednosti imovine na kraju godine manji od 230.000,00 kuna).

Sve neprofitne organizacije obvezne su sastavljati financijske izvještaje, pri čemu se vrsta financijskih izvještaja kao i izvještajna razdoblja razlikuju, ovisno o tome vodi li neprofitna organizacija dvojno ili jednostavno knjigovodstvo. Neprofitna organizacija koja vodi dvojno knjigovodstvo obvezna je sastavljati polugodišnji i godišnji financijski izvještaj, dok neprofitna organizacija koja vodi jednostavno knjigovodstvo ima samo obvezu godišnjeg financijskog izvještavanja, na obrascu: G-PR-IZ-NPF.

Ako zakonski zastupnik neprofitne organizacije odluči da neprofitna organizacija prelazi na vođenje jednostavnog knjigovodstva, treba o tome izvijestiti Ministarstvo financija najkasnije u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu. O Odluci o promjeni u načinu vođenja računovodstva Ministarstvo financija izvještava se dostavom Obrasca: RNO-P kojim se provode promjene u Registru neprofitnih organizacija.

Podatak prijavljen u Registru neprofitnih organizacija za svaku se neprofitnu organizaciju može provjeriti na sljedećoj poveznici: https://banovac.mfin.hr/ rnoprt/Index.

One neprofitne organizacije koje i nadalje odluče voditi dvojno knjigovodstvo, iako udovoljavaju uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva (prihodi i vrijednost imovine za sve prethodne 3 godine manji od 230.000,00 kuna), obvezne su sastavljati i predavati financijske izvještaje na isti način kao i druge neprofitne organizacije koje su obveznice dvojnog knjigovodstva.

Navedene neprofitne organizacije koje se, iako udovoljavaju uvjetima za vođenjem jednostavnog knjigovodstva, odluče i nadalje voditi dvojno knjigovodstvo, obvezne su o tome obavijestiti Ministarstvo financija na Obrascu: RNO-P. Podatak da takve neprofitne organizacije i nadalje vode dvojno knjigovodstvo relevantan je za bazu financijskih izvještaja i kao takav, obvezan je podatak za Registar neprofitnih organizacija.

Zakon je za sve neprofitne organizacije (one koje vode dvojno i one koje vode jednostavno knjigovodstvo) propisao obvezu da:

• u svome knjigovodstvu osiguraju podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora,
• podatke u poslovne knjige unose po nastanku poslovnog događaja, a najkasnije u roku primjerenom za sastavljanje financijskih izvještaja,
• se poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i financijski izvještaji vode i sastavljaju na hrvatskom jeziku i izražavaju u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj,
• je za ustroj, zakonito poslovanje i vođenje računovodstvenih poslova odgovoran zakonski zastupnik, te da se pritom vođenje računovodstvenih poslova može ugovorom povjeriti drugoj stručnoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

Obvezne poslovne knjige neprofitnih organizacija koje vode jednostavno knjigovodstvo jesu:

1. knjiga blagajne,
2. knjiga primitaka i izdataka,
3. knjiga ulaznih računa,
4. knjiga izlaznih računa i
5. popis dugotrajne nefinancijske imovine.

Osim navedenih poslovnih knjiga neprofitna organizacija može voditi druge knjige i pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.

Minimalni sadržaj poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva i način vođenja jednostavnog knjigovodstva propisani su Pravilnikom o računovodstvu, kako slijedi:

• Knjiga blagajne sadrži najmanje sljedeće podatke: 1. redni broj, 2. datum, 3. broj i oznaku knjigovodstvene isprave, 4. opis poslovne promjene i 5. iznos gotovinske novčane transakcije;
• Knjiga primitaka i izdataka sadrži najmanje sljedeće podatke o svim gotovinskim i negotovinskim primicima i izdacima uključujući i obračunska plaćanja: 1. redni broj, 2. datum /razdoblje primitka/ izdatka, 3. broj i naziv knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak, 4. opis poslovne promjene, 5. iznos primitka i 6. iznos izdatka;
• Knjiga ulaznih računa sadrži najmanje sljedeće podatke: 1. redni broj, 2. podaci o primljenom računu: broj i datum, 3. podaci o dobavljaču: naziv, sjedište i OIB, 4. ukupni iznos računa (s PDV-om);
• Knjiga izlaznih računa sadrži najmanje sljedeće podatke: 1. redni broj, 2. podaci o izdanom računu: broj i datum, 3. podaci o kupcu: naziv, sjedište i OIB te 4. podaci o ukupnom iznosu računa (s PDV-om);
• Popis dugotrajne nefinancijske imovine sadrži najmanje sljedeće podatke o dugotrajnoj imovini: 1. redni broj, 2. vrsta dugotrajne imovine s osnovnim identifikacijskim obilježjem (naziv, marka i sl.), 3. datum i broj dokumenta po kojem je imovina nabavljena, 4. nabavna vrijednost te 5. datum i opis otuđenja (prodaja, donacija, uništenje).

Sve navedene poslovne knjige sadrže i opće podatke o neprofitnoj organizaciji: naziv, adresu, OIB, RNO broj i šifru djelatnosti. Mogu se voditi ručno ili u elektroničkom obliku, u odgovarajućem računalnom programu koji će omogućiti zaštitu unešenih podataka i naknadni uvid u kronološki slijed nastalih poslovnih promjena.

Na kraju poslovne godine zaključuju se sve poslovne knjige osim popisa dugotrajne nefinancijske imovine.

Zakon je za sve neprofitne organizacije (u čl. 15.) propisao obvezu da se poslovne knjige:

• vode na način da osiguraju ispravnost i kontrolu unesenih podataka, čuvanje i mogućnost korištenja podataka, dobivanje uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja, 
• vode za poslovnu godinu, koja je jednaka kalendarskoj godini,
• otvaraju na početku poslovne godine ili danom osnivanja, pri čemu početna stanja glavne knjige na početku poslovne godine moraju biti ista kao zaključna stanja na kraju prethodne poslovne godine,
• zaključuju na kraju poslovne godine.

Također je propisano da se, ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga, odnosno knjiga primitaka i izdataka moraju nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da se onemogući izmjena pojedinih ili svih dijelova ili listova glavne knjige, da je glavnu knjigu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir te mora biti potpisana elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis. Ako nije moguće zaštititi poslovne knjige koje se vode kao elektronički zapis, one se ispisuju na papir i uvezuju u roku od 120 dana od isteka poslovne godine na koju se odnose. Zakonski zastupnik neprofitne organizacije potpisuje ispisane i uvezane poslovne knjige.

Poslovne knjige neprofitnih organizacija koje vode jednostavno knjigovodstvo čuvaju se u sljedećim rokovima:

• knjiga primitaka i izdataka – najmanje jedanaest godina, a
• knjiga blagajne, knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine – najmanje sedam godina.

Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo u pravilu nisu u registru obveznika PDV-a, s obzirom da je jedan od zahtjeva za vođenje jednostavnog knjigovodstva ostvarenje prihoda i primitaka manjih od 230.000,00 kn uzastopno u tri godine. Međutim, neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo mogu biti obveznice poreza na dobit, a time i obveznice fiskalizacije, za djelatnosti za koje su obveznice poreza na dobit.

Treba napomenuti da su takve neprofitne organizacije osim financijskih izvještaja propisanih Zakonom i Pravilnikom o računovodstvu, obvezne obračunati i platiti porez na dobit za gospodarsku djelatnost i Poreznoj upravi podnijeti Prijavu poreza na dobit. U tu svrhu, u poslovnim knjigama koje vode u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija moraju osigurati i podatke za potrebe oporezivanja. Također, poslovanje trebaju urediti sukladno obvezama koje proizlaze iz poreznih propisa. Primjerice, ako je neprofitna organizacija obveznica poreza na dobit, a time i obveznica fiskalizacije, mora fiskalizirati račune koje ispostavlja za obavljanje gospodarske djelatnosti, mora odrediti i poštivati blagajnički maksimum te ne smije drugom obvezniku fiskalizacije, ako drugačije nije propisano posebnim poreznim propisom, plaćati za nabavu roba i usluga u gotovini u iznosu većem od 5.000,00 kn, itd.