NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA I NEOPOREZIVI PRIMITCI

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac je obvezan isplaćivati radniku naknadu plaće.

 

  1. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA

 Za svaku kalendarsku godinu radnik ima, prema čl. 81. Zakona o radu pravo na plaćeni godišnji odmor, što znači da radnik bez obzira na činjenicu što za vrijeme godišnjeg odmora ne odlazi na posao, dobiva naknadu plaće.

Naknada plaće utvrđuje se na temelju:

  • kolektivnog ugovora,
  • pravilnikom o radu ili
  • ugovorom o radu

 PLAĆE I NADOKNADE

 Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu.

Imajući u vidu navedeno, plaćom se prema odredbama propisa o radu smatra bruto-plaća, pa se tako i prosjek isplaćenih plaća u posljednja tri mjeseca treba utvrditi od bruto-plaće isplaćene radniku za redovan rad, odnosno, pod plaćom se, u smislu čl. 91. st. 3. Zakona o radu, podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

Pri utvrđivanju nadoknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora uračunavaju se sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju plaćanje za rad, a to mogu biti:

  • osnovna plaća utvrđena ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i sličnim aktima (određena prema složenosti poslova i sl.) isplaćena u novcu ili naravi (plaća u naravi s osnove uporabe službenog vozila u privatne svrhe, kamate na kredit ispod 3 % i sl.)
  • dodatci na plaću (za prekovremeni rad, za rad nedjeljom i blagdanom, za rad noću i sl.)
  • možebitno povećanje plaće za otežane uvjete rada
  • postotak povećanja plaće za godine staža (minuli rad)
  • stimulativni dio plaće ako je utvrđen kao nagrada za ostvarivanje većih rezultata rada s čijim kriterijima za utvrđivanje je zaposlenik unaprijed upoznat (premašena norma i sl.).

Sve ostale isplate koje ne predstavljaju plaću za rad, neovisno o tome jesu li neoporezive ili oporezive kao što su nadoknade, potpore, darovi (npr. dnevnice, prijevoz s posla i na posao, jubilarne nagrade, božićnica, uskrsnica, regres, potpore za bolovanje i sl.), materijalna su prava radnika i ne čine sastavni dio plaće radnika odnosno nadoknade za rad te stoga smatramo da ne mogu biti ni dio prosjeka na temelju kojeg se utvrđuje naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora.

Prema čl. 79. st. 2. Zakona o radu, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se:

  • blagdani i neradni dani određeni zakonom
  • razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik (bolovanje odnosno dani za koje se isplaćuje naknada plaće na teret poslodavca ili naknada plaće na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
  • dani plaćenog dopusta.

U dan kada radnik koristi tjedni odmor ne ostvaruje pravo na naknadu plaće jer prema tjednom rasporedu radnog vremena ne bi niti radio.

  1. UTVRĐIVANJE VISINE NAKNADE PLAĆE ZA VRIJEME GODIŠNJEG ODMORA

 Da bi se utvrdila naknada plaće za godišnji odmor, poslodavac prvo treba utvrditi broj dana godišnjeg odmora koji radnik ima pravo koristiti. Broj radnih dana koji se uračunavanju u godišnji odmor radnika te općenito trajanje godišnjeg odmora od najkraće propisanog (4 tjedna), utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pri izračunavanju godišnjeg odmora tjedan treba pretvoriti u dane, ovisno o tome radi li radnik pet ili šest dana u tjednu. U skladu s time, zakonski minimum godišnjeg odmora od četiri tjedna kod radnika koji radi pet dana tjedno, iznosit će 20 dana godišnjeg odmora, a radnika koji radi šest dana tjedno, 24 dana godišnjeg odmora.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora nije neoporezivi primitak te se radniku ne može isplatiti bez obveze obračunavanja doprinosa i poreza na dohodak!

  1. ISPLATA NEOPOREZIVOG I OPOREZIVOG REGRESA

 Regres kao prigodnu nagradu  poslodavac može isplatiti neoporezivo ali možebitno i oporezivo. S obzirom na to da Pravilnikom o porezu na dohodak nije precizno određeno, ta prigoda za neoporezivu isplatu može biti bilo koja prigoda s osnove koje prema izvoru prava radnika pripada, a u pravilu je to korištenje godišnjeg odmora, prigoda božićnih ili uskrsnih blagdana i sl.

  • NEOPOREZIVA ISPLATA REGRESA

 Prema čl. 7. st. 2. Pravilniku o porezu na dohodak propisano je da se regres može isplatiti neoporezivo ako su kumulativno zadovoljeni sljedeći uvjeti:

  • poslodavac isplaćuje regres fizičkoj osobi – zaposleniku, s kojim ima zasnovani radni odnos na temelju ugovora o radu
  • isplaćena svota ne prelazi svotu od 3.000,00 kn (godišnje), pod uvjetom da radnik u tijeku istog poreznog razdoblja (godine) od istog ili drugih isplatitelja nije primio ni jednu drugu prigodnu nagradu (božićnicu, uskrsnicu i dr.) koja bi prelazila svotu od 3.000,00 kn.

Nadalje, često se postavlja pitanje ostvaruju li pravo na regres i radnici koji nisu cijelu godinu zaposleni kod poslodavaca. Na taj način uvjetovano pravo radnika uobičajeno se određuje izvorima prava radnika, dok porezni propis tako ne ograničava isplatu. Dakle, regres se neoporezivo može dodijeliti radniku neovisno o tome u kojem je dijelu godine s poslodavcem započeo radni odnos, ovisno o tome koristi li godišnji odmor kod poslodavca koji ga isplaćuje, vodeći računa da je ukupno isplaćena svota prigodnih nagrada isplaćena do 3.000,00 godišnje po određenom odnosno konkretnom radniku.

Nadalje, poslodavci trebaju voditi računa o tome da prigodnu nagradu regresa ne mogu isplatiti radnicima na rodiljnom, roditeljskom dopusti ili bolovanju. Navedeno ne mogu učiniti zbog toga što radnici koriste prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te ne koriste godišnji odmor u navedenom razdoblju isplate.

O neoporezivoj isplati poslodavac je obvezan ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac JOPPD najkasnije do 15. u mjesecu za isplate obavljene u prethodnom mjesecu.

  • ISPLATA OPOREZIVOG REGRESA

Poslodavac na ime prigodnih nagrada može isplatiti ukupno godišnje 3.000,00 kn. Pod pojmom prigodnih nagrada od 3.000,00 kn podrazumijeva se i isplata božićnice, uskrsnice i dr.

Ako poslodavac isplaćuje radniku regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada.

U praksi se isplata oporezive svote regresa može obaviti na nekoliko načina tako da se oporeziva svota regresa u određenom mjesecu isplaćuje:

  • prije plaće
  • isti dan kada se isplaćuje i plaća
  • nakon isplate plaće.
  1. HRVATSKA TURISTIČKA KARTICA

 Prema čl. 7. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak, naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam mogu se omogućiti radniku, obrtniku i ostalim nositeljima samostalnih djelatnosti u svoti od 2.500,00 kn neoporezivo.

Navedena naknada radnicima podmiruje se putem Hrvatske turističke kartice u skladu s odlukama poslodavca, odredbama propisanim ugovorima o radu, kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu i sl.

Svaki obrtnik i samozaposlena osoba može isplatiti navedenu naknadu sebi i korisniku. To

znači da obrtnici, osobe koje obavljaju slobodna zanimanja i poljoprivrednici mogu isplatiti navedenu naknadu za sebe, ali i za svoje radnike. Na temelju čl. 4. Odluke, pravo na isplatu naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih i turističkih usluga namijenjenih odmoru imaju sljedeće fizičke osobe zaposlene u Republici Hrvatskoj:

  1. radnici koji u radnom odnosu obavljaju određene poslove za poslodavca na temelju zaključenog ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme (nepuno, puno radno vrijeme), u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju radni odnosi
  2. obrtnici koji obavljaju djelatnost registriranu u skladu sa Zakonom o obrtu (Nar. nov. br., 143/13.– 41/20.) kojim se uređuje obavljanje obrta
  3. djelatnici slobodnih zanimanja koji su po toj osnovi obvezno osigurani prema propisima kojima se uređuju obvezna osiguranja, a kojima su to osnovne djelatnosti i koji su po toj osnovi upisani u registar obveznika poreza na dohodak ili obveznika poreza na dobitak
  4. poljoprivrednici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva

Poslodavac samostalno određuje dinamiku i svotu koju će isplatiti svojim radnicima, odnosno svotu koju će za tu namjeru rezervirati porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost ili se navedeno propisuje nekim od akata koji predstavljaju izvor prava radnika. Ako bi poslodavac isplaćivao više u odnosu na utvrđenu neoporezivu svotu, trebao bi bruto-primitak oporezivati na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada.

Hrvatska turistička kartica predstavlja oblik elektroničkog vaučera koja ima funkciju platežne kartica(debitna), na temelju koje se omogućava plaćanje usluga putem fizičkoga prodajnog mjesta (pružatelja usluge) koji mogu prihvatiti karticu kao platni instrument za bezgotovinsko plaćanje robe i/ili usluga.

Karticu za plaćanje navedenih usluga (platni instrument) izdaje poslovna banka na ime fizičke osobe(radnika, obrtnika, građana ili dr.) s rokom valjanosti od minimalno četiri godine, a transakcije koje se njome obavljaju autorizirat će se tajnim brojem ili PIN brojem u svrhu autentifikacije korisnika kartice, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje platni promet.

  • NAČIN ISPLATE NAKNADE TROŠKOVA ZA GODIŠNJI ODMOR

Kada poslodavac donese odluku o isplati nadoknade troškova za odmor u svoti od 2.500,00 kn, radnik odabire banku i otvara poseban račun, koji je za tu namjenu, u skladu sa svojim poslovnim pravilima odredila banka te dostavlja broj računa poslodavcu.

Nakon otvaranja računa banka izdaje radniku Hrvatsku turističku karticu.

  • KOJE ĆE SE USLUGE MOĆI PODMIRIVATI HRVATSKOM TURISTIČKOM KARTICOM?

Prema čl. 6. Odluke platnim instrumentom smatra se platežna kartica, komercijalnog naziva Hrvatska turistička kartica, koja njezinu korisniku omogućava plaćanje roba i/ili usluga putem prodajnog mjesta poslovnih subjekata koji mogu prihvatiti karticu kao platni instrument za bezgotovinsko plaćanje robe i/ili usluga.

Tako je i platni instrument isključivo namijenjen za plaćanje usluga utvrđenih prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (Nar. nov., br. 58/07 i 72/07 – ispravak) u razredima:

55  Smještaj

56   Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića.

77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava,

79.1  Djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora) na području Republike Hrvatske.

Ugostitelji i drugi pružatelji turističkih usluga, utvrđeni u Odluci Vlade Republike Hrvatske, koji prihvaćaju plaćanje putem uobičajenih bankovnih kartica, kao što su Visa i Mastercard, moći će primiti uplatu i putem Hrvatske turističke kartice na prodajnom mjestu putem terminala POS (ne online). Imajući u vidu sve prethodno navedeno, podmirivanje usluga Hrvatskom turističkom karticom bit će omogućeno u svim ugostiteljskim objektima koji pružaju usluge pripremanja hrane i točenja pića (restorani, kafići, fast food itd.) te u svim objektima koji pružaju uslugu smještaja (hoteli, kampovi, pansioni, privatni iznajmljivači itd.) koji prihvaćaju plaćanje putem bankovnih kartica. Jednako tako, Hrvatskom turističkom karticom omogućeno je plaćanje usluga chartera (iznajmljivanje brodova) te podmirivanje ostalih turističkih usluga na području Republike Hrvatske putem turističkih agencija.

Kontakt/Lokacija