E-USLUGA: KALENDAR PLAĆANJA OBVEZNIH NAKNADA
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja razvilo je novu e-uslugu pod nazivom Kalendar plaćanja obveznih naknada.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja razvilo je novu e-uslugu pod nazivom Kalendar plaćanja obveznih naknada.
Na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavljen je Poziv za subvencioniranje dijela krajnje cijene opskrbe plinom za mikro, male i srednje poduzetnike s godišnjom potrošnjom plina do 10 GWh na osnovu kojeg poduzetnici mogu ostvariti potporu za subvencioniranje troškova plina koji se odnose na razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. godine. Zahtjev za dodjelu potpore podnosi se putem web aplikacije kojoj se može pristupiti preko mrežnih stranica Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (plin.hamagbicro.hr), a isti će se zaprimati do 31. ožujka 2023. godine. Po odobrenju potpore, poduzetnicima se elektroničkim putem dostavlja Odluka o dodjeli potpore u kojoj se iskazuje ukupno odobreni iznos subvencije. Odluka predstavlja trenutak dodjele potpore i datum kada je korisnik ostvario pravo na primanje potpore.
Potpora se ne može dodijeliti:
Subvencija se utvrđuje u fiksnom iznosu od 0,15 kn/ kWh, a na osnovu podataka o potrošnji plina u referentnom razdoblju. Kao standardno referentno razdoblje utvrđeno je razdoblje od 1. kolovoza 2021. do 31. siječnja 2022. godine. Potrošnja plina (u kWh) u tom razdoblju množi se sa dva (2), kako bi se svela na godišnju razinu te množi sa 0,15 kn, kako bi se utvrdio iznos potpore (isporučena količina plina u kWh za 8/21 – 1/22 x 2 x 0,15 kn).
Prvim izmjenama Poziva, izuzetno, utvrđena je mogućnost utvrđivanja i nestandardnog referentnog razdoblja, koje se može koristiti samo u dva slučaja:
1) ako prijavitelj nije bio u mogućnosti koristiti uslugu opskrbe plinom zbog neke prirodne katastrofe (npr. potres), te
2) ako prijavitelj glavninu potrošnje ostvaruje izvan standardnog referentnog razdoblja (zahtjev i obrazloženje da se kao referentna potrošnja uzme potrošnja u cijeloj 2021.).
Najviši iznos potpore koja se može ostvariti ograničen je na 1.500.000,00 kn. Potpora se ostvaruje na temelju vaučera koji nadležno tijelo izdaje opskrbljivaču plinom i na osnovu kojega će se isti od nadležnog tijela naplatiti za subvencionirani iznos odobren korisniku potpore. Korisniku se, pak, s računa opskrbljivača odbija razmjerni subvencionirani iznos sve dok se ne iskoristi cijeli iznos potpore. Odnosno, na računu za utrošeni plin, pored ostalog, biti će iskazan iznos koji stvarno treba platiti korisnik potpore, te subvencionirani iznos koji će pružatelj usluge na temelju vaučera naplatiti izravno od nadležnog tijela.
Ova potpora je namijenjena subvencioniranju operativnih troškova poduzetnika, te se primjenjuje toč. 15.37. HSFI-a 15 prema kojoj se državne potpore treba priznati kao prihod tijekom više razdoblja kako bi se sučelili s odgovarajućim rashodima. Razdoblje korištenja potpore obuhvaća dvije poslovne godine (dio 2022. i dio 2023.), stoga se odobreni iznos potpore prema Odluci o dodjeli potpore iskazuje kao potraživanje za odobrenu potporu i kao odgođeni prihod od državnih potpora. Tijekom razdoblja korištenja potpore, iskorišteni iznosi će se zatim prenositi s odgođenih prihoda na prihode odgovarajućeg razdoblja. Primljeni račun od dobavljača evidentira se na uobičajeni način (trošak, pretporez i obveza), a istovremeno treba provesti i knjiženje za zatvaranje dijela obveze prema dobavljaču u visini iskorištenog dijela potpore na teret potraživanja za državnu potporu, s obzirom da se dobavljač temeljem vaučera izravno naplaćuje od države. Dodatno, provodi se i knjiženje prijenosa iskorištenog dijela potpore s odgođenih prihoda na prihode razdoblja.
Opći porezni zakon propisuje da su porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine dužni sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama (Obrazac OPZ-STAT-1) u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak ili poreza na dobit.
Obrazac se sastavlja za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine i uz uvjet da na dan sastavljanja izvješća nisu starija od 6 godina.
Prema Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima smatraju se kako slijedi:
1. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama zakona kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost,
2. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.
Obrazac OPZ-STAT-1 (link) dostavlja se Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna.
Spomeničku rentu koja se plaća po stopi na ukupni prihod plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju:
46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,
46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,
47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama,
61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa),
64.1 Novčarsko posredovanje,
66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova,
92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.
Spomenička renta se plaća po stopi od 0,05%, a osnovica za obračun spomeničke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem navedenih djelatnosti.
Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak Obrazac SR (link) podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave zajedno s Prijavom poreza na dohodak, a pravne osobe (i fizičke osobe obveznici poreza na dobit) koje su obveznici plaćanja spomeničke rente podnose Obrazac SR nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, zajedno s Prijavom poreza na dobit.
Prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupni prihod uplaćuju se u korist računa grada/općine na području na kojemu se renta uplaćuje.
Na nalozima za plaćanje u polje »model« upisuje se broj modela »HR67«, a u polje »poziv na broj primatelja« OIB dodijeljen od Ministarstva financija – Porezne uprave.
Spomenička renta koja se plaća po stopi na ukupni prihod uplaćuju se u korist računa grada/općine.
Obveznici plaćanja članarine turističkoj zajednici, podnose obrasce TZ 1 i TZ 2 sukladno Pravilniku o godišnjem paušalnom iznosu članarine za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i o obrascima TZ za plaćanje članarine turističkoj zajednici.
Pravne i fizičke koje obavljaju gospodarsku djelatnost i čija obveza plaćanja članarine počinje tijekom godine, članarinu plaćaju u mjesečnim predujmovima, s time da se konačni obračun članarine za tu godinu obavlja u rokovima i na način propisan Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama i navedenim Pravilnikom.
Obveznik plaćanja članarine turističkoj zajednici je:
Pravna osoba koja se s više od 50% financira iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnog proračuna ne plaća članarinu turističkoj zajednici.
Članarinu turističkoj zajednici dužna je plaćati pravna i fizička osoba koja obavlja sljedeće djelatnosti, odnosno pruža sljedeće usluge razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti:
PRVA SKUPINA
49.31 Gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika
49.32 Taksi-služba
49.39 Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n.
50.1 Pomorski i obalni prijevoz putnika
51.10 Zračni prijevoz putnika
52.23 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom
55 Smještaj
56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića
65.12 Ostalo osiguranje, i to: osiguranje djece i školske mladeži od posljedica nezgode i posebna osiguranja mladeži od posljedica nezgode; osiguranje gostiju, posjetitelja priredbi, izletnika i turista od posljedica nezgode; putno zdravstveno osiguranje; turističko osiguranje; osiguranje pomoći (asistencije) za vrijeme puta, izvan mjesta boravka ili prebivališta; ostala osiguranja turističkih rizika; osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika marine; osiguranje jamstva (osiguranje jamčevine za paket-aranžmane); osiguranje od otkaza turističkih putovanja
66.12 Djelatnosti posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima (djelatnosti mjenjačnica)
68 Poslovanje nekretninama
73.11 Agencije za promidžbu, i to: kreiranje promidžbenih kampanja (kreiranje reklama u novinama, časopisima i ostalim medijima, kreiranje reklama na otvorenom prostoru, reklamiranje iz zraka, uređenje štandova i ostalih objekata i prostora) i vođenje marketinških kampanja i ostale usluge oglašavanja koje su usmjerene na privlačenje i zadržavanje kupaca (marketing na mjestu prodaje, oglašavanje izravnom poštom i marketinško savjetovanje)
77.21 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) opreme za rekreaciju i sport
79 Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
82.3 Organizacija sastanaka i poslovnih sajmova
92 Djelatnosti kockanja i klađenja
93.12 Djelatnosti sportskih klubova
93.21 Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova
93.29 Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti
DRUGA SKUPINA
50.3 Prijevoz putnika unutrašnjim vodenim putovima
52.29 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu
61 Elektroničke komunikacije
77.11 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije
77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava
77.35 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) zračnih prijevoznih sredstava
TREĆA SKUPINA
45.20 Održavanje i popravak motornih vozila
53 Poštanske i kurirske djelatnosti
59.11 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa
59.14 Djelatnosti prikazivanja filmova
81.30 Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika
90.01 Izvođačka umjetnost
90.04 Rad umjetničkih objekata
ČETVRTA SKUPINA
45.1 Trgovina motornim vozilima
45.32 Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila
45.40 Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za motocikle te održavanje i popravak motocikala
47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima
58.11 Izdavanje knjiga
58.13 Izdavanje novina
58.14 Izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
58.19 Ostala izdavačka djelatnost
59.13 Distribucija filmova, videofilmova i televizijskog programa
59.2 Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa
60 Emitiranje programa
74.1 Specijalizirane dizajnerske djelatnosti
PETA SKUPINA
45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala
45.31 Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila
46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živom stokom
46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanom
46.4 Trgovina na veliko proizvodima za kućanstvo
46.5 Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom
46.6 Trgovina na veliko ostalim strojevima, opremom i priborom
46.7 Ostala specijalizirana trgovina na veliko
46.9 Nespecijalizirana trgovina na veliko.
Članarinu turističkoj zajednici dužne su plaćati i banke koje imaju odobrenje za rad Hrvatske narodne banke za prihode u bilanci iz skupine »Prihod od provizija i naknada«, a prema stopi za obračun i plaćanje članarine propisana za drugu skupinu obveznika plaćanja članarine.
Obveznici plaćanja članarine plaćaju članarinu po sljedećim stopama:
Prva skupina |
0,14212 |
Druga skupina |
0,11367 |
Treća skupina |
0,08527 |
Četvrta skupina |
0,02842 |
Peta skupina |
0,01705 |
Osnovicu za obračun članarine za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit čine svi prihodi koje te osobe ostvaruju pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti u poslovnim jedinicama koje posluju na području lokalne turističke zajednice. Iznimno, za obveznike poreza na dobit koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu, osnovicu za obračun članarine čine ukupni prihodi od obavljanja gospodarske djelatnosti po osnovi koje je obveznik poreza na dobit.
Osnovicu za obračun članarine za fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dohodak čine svi primici koje te osobe ostvaruju pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti u poslovnim jedinicama koje posluju na području lokalne turističke zajednice. Iznimno, za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu, osnovicu za obračun članarine čine ukupno ostvareni naplaćeni primici.
Za svaku poslovnu jedinicu izvan sjedišta pravne i fizičke osobe posebno se utvrđuje ukupni prihod odnosno ukupni primitak za osnovicu za obračun članarine. Ovoj pravnoj i fizičkoj osobi, osnovica za obračun članarine smanjuje se za dio njezinih prihoda ili primitaka ostvarenih u poslovnim jedinicama.
Pravna osoba i fizička osoba obrtnik plaća mjesečni predujam članarine u svoti koja se dobije kada se obračunana svota članarine za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja. Ove osobe mjesečni predujam članarine plaćaju do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
Iznimno, ukupni godišnji predujam članarine može se platiti jednokratno, u roku za plaćanje predujma za mjesec u kojem je predan Obrazac TZ-a odnosno najkasnije do kraja veljače tekuće godine (obveznici poreza na dohodak) ili do kraja travnja tekuće godine (obveznici poreza na dobit).
Konačni obračun (Obrazac TZ 1) obavlja se u rokovima i na način propisan za obračun i naplatu poreza na dobit odnosno poreza na dohodak.
Obveznici uplate članarine turističkim zajednicama, koji uplaćuju na nalozima za plaćanje u polje »model« upisuju broj modela »HR67«, a u polje »poziv na broj primatelja« kao podatak prvi OIB dodijeljen od Ministarstva financija – Porezne uprave.
U Narodnim novinama br. 1/22. objavljena je prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima. Za referentno razdoblje kamatna stopa iznosi 2,49%.
Prema navedenoj kamatnoj stopi izračunavaju se stope zateznih kamata u skladu s čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 35/05. – 126/21. te u skladu s čl. 3. i 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12. – 78/15.).
Visina godišnjih stopa zateznih kamata za razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine navedena je u tablici u nastavku.
Izvješćivanje o ostvarenom inozemnom primitku obavlja se na Obrascu INO-DOH. Obrazac INO-DOH treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu tuzemnog poslodavca i/ili poslodavca izaslanog radnika i/ili isplatitelja i/ili prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika u slučaju ostvarivanja primitka izravno iz ili u inozemstvu bez posredstva tuzemnog isplatitelja do 31. siječnja 2022. godine za 2021. godinu.
U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu INO-DOH za više od 3 porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, izvješće se obvezno podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.
Postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe
Članak 47. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona određuje da se u postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba popunjavaju upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik TI« i »Upitnik TU«.
Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.
U NN 117/21 objavljena je “Uredba o visini minimalne plaće”.
Minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 4.687,50 KN (bruto).
Novi iznos minimalne plaće će pri obračunu rezultirati s neto iznosom plaće od 3.750 KN. Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2022.godine. Novi iznos minimalne plaće prvi puta se primjenjuje prilikom obračuna plaća za 01. mjesec 2022. godine (dakle u drugom mjesecu 2022. godine).
Najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za 2022. godinu iznosi 3.624,06 KN. Najniža mjesečna osnovica, prema članku 200. stavak 3. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. (»Narodne novine«, broj 118/21) iznosi 9.537,00 kuna.
Najviša mjesečna osnovica, prema članku 205. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te iznosi 57.222,00 KN.
Najviša godišnja osnovica, prema članku 208. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 686.664,00 KN.
Mjesečna osnovica, prema članku 21. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 6.199,05 kuna.
Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2022. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje,ne može biti niži od 101,73 kuna.
PROMJENE STOPA PRIREZA OD 01.01.2022.
Grad Varaždin (šifra 4723). Stopa prireza 7,5% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022
Općina Perušić (šifra 3239). Stopa prireza 2% (do sada 4%). Primjena od 01.01.2022.
Općina Mihovljan (šifra 2658). Stopa prireza 8% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Rijeka (šifra 3735). Stopa prireza 14% (do sada 15%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Otočac (šifra 3131). Stopa prireza 7% (do sada 9%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Karlovac (šifra 1791). Stopa prireza 9% (do sada 12%). Primjena od 01.01.2022.
Općina Pićan (šifra 3301). Stopa prireza 0% (do sada 2%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Kutjevo (šifra 2216). Stopa prireza 10% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022.
Općina Vidovec (šifra 4847). Stopa prireza 7% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022
Prema odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neproftinih organizacija financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od :
Financijski plan može sadržavati i plan novčanih tijekova.
Najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno, ima obvezu donijeti financijski plan za 2022. godinu najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija predviđa novčane kazne u iznosu od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna za neprofitnu organizaciju koja ne izrađuje i/ili ne usvaja financijske planove sukladno odredbama tog Zakona.
Sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) izuzeta su od ovrhe temeljem odredbe čl. 172. Ovršnog zakona.
Ovrha na stalnim novčanim primanjima ovisi o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086 kune.
Ako je neto plaća radnika koja seisplaćuje u siječnju 2022. i nadalje do 31. prosinca 2022. jednaka ili veća od 7.086 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.724,00(2/3 od 7.086). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 10.000 kn, njemu se isplaćuje 4.724,00 kn na zaštićeni račun, dok je iznos od 5.276,00 kn raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.
Ako je neto plaća radnika manja od 7.086 kn od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 neto plaće, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj odnosno 4.724,00 kn.
Ako je iznos 3/4 neto plaće veći od iznosa 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4.724,00 kn) na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće (4.724,00 kn), a razlika na redovan račun.
Ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće u RH (4.724,00 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.
Primjerice ako pak radnik ima neto plaću u iznosu od 6.298,67 kn do 7.086,00 kn na zaštićeni se račun isplaćuje iznos 4.724,00 kn (2/3 prosječne neto plaće), dok je ostatak raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.
Sukladno čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona moguće je ograničenje ovrhe na naknadama koje nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja. Dakle, moguće je ograničenje ovrhe i na naknadama koje se smatraju drugim dohotkom ako se isplatitelju dostavi javna isprava kojom se dokazuje da je to primanje jedino stalno novčano primanje. To može biti npr. potvrda Porezne uprave iz koje može biti vidljivo da je drugi dohodak (autorski honorar, naknada po ugovoru o djelu i sl.) jedini primitak. Nezaštićeni dio npr. tog drugog dohotka treba isplatiti na žiro račun primatelja.
Navedena ograničenja se ne odnose na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja djeteta, kao niti na naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Radi naplate tih tražbina primjenjuju se drugačija ograničenja, a od ovrhe je izuzeto:
– 1/2 neto plaće ako se ovrha provodi zbog naknade štete nastale radi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
– 1/4 neto plaće ako se ovrha provodi zbog zakonskog uzdržavanja djeteta.