Novosti iz područja računovodstva

NOVOSTI

OBRAČUN PLAĆE ZA 2022. GODINU

U NN 117/21 objavljena je “Uredba o visini minimalne plaće”.

Minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 4.687,50 KN (bruto).

Novi iznos minimalne plaće će pri obračunu rezultirati s neto iznosom plaće od 3.750 KN. Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2022.godine. Novi iznos minimalne plaće prvi puta se primjenjuje prilikom obračuna plaća za 01. mjesec 2022. godine (dakle u drugom mjesecu 2022. godine). 

Najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za 2022. godinu iznosi 3.624,06 KN. Najniža mjesečna osnovica, prema članku 200. stavak 3. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. (»Narodne novine«, broj 118/21) iznosi 9.537,00 kuna.

Najviša mjesečna osnovica, prema članku 205. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te iznosi 57.222,00 KN.

Najviša godišnja osnovica, prema članku 208. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 686.664,00 KN.

Mjesečna osnovica, prema članku 21. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 6.199,05 kuna.

Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2022. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje,ne može biti niži od 101,73 kuna.

PROMJENE STOPA PRIREZA OD 01.01.2022.

Grad Varaždin (šifra 4723). Stopa prireza 7,5% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022
Općina Perušić (šifra 3239). Stopa prireza 2% (do sada 4%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Mihovljan (šifra 2658). Stopa prireza 8% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022. 
Grad Rijeka (šifra 3735). Stopa prireza 14% (do sada 15%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Otočac (šifra 3131). Stopa prireza 7% (do sada 9%). Primjena od 01.01.2022. 
Grad Karlovac (šifra 1791). Stopa prireza 9% (do sada 12%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Pićan (šifra 3301). Stopa prireza 0% (do sada 2%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Kutjevo (šifra 2216). Stopa prireza 10% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Vidovec (šifra 4847). Stopa prireza 7% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022

 

 

DONOŠENJE FINANCIJSKOG PLANA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Prema odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neproftinih organizacija financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od :

  • plana prihoda i rashoda
  • plana zaduživanja i otplata
  • obrazloženja financijskog plana.

Financijski plan može sadržavati i plan novčanih tijekova.

Najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno, ima obvezu donijeti financijski plan za 2022. godinu najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija predviđa novčane kazne u iznosu od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna za neprofitnu organizaciju koja ne izrađuje i/ili ne usvaja financijske planove sukladno odredbama tog Zakona.

 

OVRHA NA PLAĆI U 2022. GODINI

Sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) izuzeta su od ovrhe temeljem  odredbe čl. 172. Ovršnog zakona. 

Ovrha na stalnim novčanim primanjima ovisi o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086 kune.

Ako je neto plaća radnika koja seisplaćuje u siječnju 2022. i nadalje do 31. prosinca 2022. jednaka ili veća od 7.086 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.724,00(2/3 od 7.086). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 10.000 kn, njemu se isplaćuje 4.724,00 kn na zaštićeni račun, dok je iznos od 5.276,00 kn raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086 kn od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 neto plaće, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj odnosno 4.724,00 kn.
Ako je iznos 3/4 neto plaće veći od iznosa 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4.724,00 kn) na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće (4.724,00 kn), a razlika na redovan račun.
Ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće u RH (4.724,00 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.
Primjerice ako pak radnik ima neto plaću u iznosu od 6.298,67 kn do 7.086,00 kn na zaštićeni se račun isplaćuje iznos 4.724,00 kn (2/3 prosječne neto plaće), dok je ostatak raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Sukladno čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona moguće je ograničenje ovrhe na naknadama koje nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja. Dakle, moguće je ograničenje ovrhe i na naknadama koje se smatraju drugim dohotkom ako se isplatitelju dostavi javna isprava kojom se dokazuje da je to primanje jedino stalno novčano primanje. To može biti npr. potvrda Porezne uprave iz koje može biti vidljivo da je drugi dohodak (autorski honorar, naknada po ugovoru o djelu i sl.) jedini primitak. Nezaštićeni dio npr. tog drugog dohotka treba isplatiti na žiro račun primatelja.

Navedena ograničenja se ne odnose na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja djeteta, kao niti na naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Radi naplate tih tražbina primjenjuju se drugačija ograničenja, a od ovrhe je izuzeto:
– 1/2 neto plaće ako se ovrha provodi zbog naknade štete nastale radi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
– 1/4 neto plaće ako se ovrha provodi zbog zakonskog uzdržavanja djeteta.

 

PLAĆANJE ČLANARINE HGK ZA 2022. GODINU I DALJE

Novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori objavljen je u Narodnim novinama br. 144/21., stupa na snagu 3. siječnja 2022. godine.

Ovim Zakonom je propisano da se ovisno o gospodarskoj snazi, članovi Komore razvrstavaju u tri skupine.

Prva skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
− ukupna aktiva: 7.500.000,00 kuna
− ukupni prihodi: 15.000.000,00 kuna i
− broj zaposlenih: 50.
Članovi Komore iz prve skupine više nemaju obvezu plaćanja članarine HGK za 2022. godinu i dalje, a koja se određuje odlukom Skupštine Komore.

Druga skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
− ukupna aktiva: 30.000.000,00 kuna
− ukupni prihodi: 60.000.000,00 kuna i
− broj zaposlenih: 250.

Treća skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija za drugu skupinu.

Članovi Komore razvrstavaju se svake godine u ove skupine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.
Visinu članarine određuje svake godine Skupština Komore odlukom.

 

 

RENT-A-CAR USLUGE

Usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) smatraju se uslugama u turizmu i uređene su čl. 95. Zakona o pružanju usluga u turizmu.

Rent-a-car je usluga iznajmljivanja osobnih vozila bez vozača, a mogu ih pružati:

  • trgovačka društva,
  • zadruge,
  • trgovci pojedinci i
  • obrtnici,

sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji koji su registrirani za pružanje usluga u turizmu i koji ispunjavaju uvjete za pružanje tih usluga u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Rent-a-car usluge ne mogu pružati ustanove, udruge, poljoprivrednici, fizičke osobe – građani, te državljani države koja nije ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Pružatelji rent-a-car usluga dužni su prije početka pružanja usluga dostaviti Ministarstvu turizma obavijest o početku pružanja usluga koja sadrži podatke o tvrtki i sjedištu, njezinu osobnom identifikacijskom broju, adresi svakog prostora u kojem se pružaju usluge. Svaku promjenu podataka u registru pružatelj rent-a-car usluga dužan je prijaviti u roku od osam dana od nastale promjene. Temeljem obavijesti pružatelj usluga odnosno svaki prostor u kojem posluje upisuje se u Središnji registar.

Pružatelj rent-a-car usluga dužan je:

  • imati registriranu djelatnost najma vozila (rent-a-car);
  • sva vozila registrirati i osigurati sukladno posebnim propisima kojima se regulira registracija i osiguranje, uključujući osiguranje vozača i putnika od posljedica nesretnog slučaja prilikom iznajmljivanja vozila bez vozača;
  • imati najmanje jedan poslovni prostor koji može biti: poslovnica uređena za prijam putnika, kiosk u kojem se ili iz kojeg se pružaju usluge ili poslovni prostor iz kojeg se pružaju usluge (šalter) odnosno pult ako se isti nalaze u objektima namijenjenim trgovačkim aktivnostima, u hotelima, u sajamskim prostorijama, na kolodvorima ili terminalima za javne usluge kopnenog, pomorskog ili zračnog prijevoza i slično;
  • imati osigurana parkirališna mjesta za primopredaju vozila;
  • upoznati putnika s općim uvjetima najma vozila te ih staviti na raspolaganje putniku u pisanom obliku na hrvatskom i/ili engleskom jeziku
  • sklopiti s putnikom ugovor o najmu vozila, te
  • voditi evidenciju o sklopljenim ugovorima i podacima putem sustava Središnjeg registra.

Ugovor o najmu vozila obvezno mora sadržavati podatke o:

  • pružatelju usluge i korisniku usluge – ime i prezime, datum rođenja i broj identifikacijske isprave,
  • iznajmljenom vozilu – registarska oznaka vozila,
  • predviđenom trajanju najma.

Pružatelji rent-a-car usluga dužni su:

  • objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge na hrvatskom jeziku, a može ih istodobno objaviti i na nekom drugom putniku jasnom i razumljivom jeziku, i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena;
  • za svaku izvršenu uslugu korisniku izdati račun, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje izdavanje i čuvanje računa;
  • omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrditi njegov primitak te omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte, u pisanom obliku odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, u poslovnim prostorijama i na mrežnim stranicama vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora te voditi i čuvati pisanu evidenciju prigovora najmanje godinu dana od dana primitka pisanog prigovora (čl. 6. Zakona).

NABAVA I KORIŠTENJE IMOVINE

Dugotrajna materijalna imovina početno se mjeri po trošku nabave u koji treba uključiti:

  • kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,
  • sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu,
  • početno procijenjene troškove demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena, za koje obveza poduzetnika nastaje kada je imovina nabavljena ili kao posljedica korištenja imovine tijekom razdoblja za namjene različite od proizvodnje zaliha tijekom razdoblja.

Imovina uzeta u zakup i nabavljena putem operativnog leasinga ne iskazuje se kao stavka imovine (osim kod obveznika MSFI-a), već se iznos mjesečne najamnine odnosno rate leasinga priznaje kao trošak.

Nabavlja li pružatelj rent-a-car usluga osobno vozilo za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja, PDV koji je obvezan platiti ili ga je platio dobavljaču – tuzemnom poreznom obvezniku, odnosno pri uvozu, ili PDV koji treba platiti na stjecanje dobara unutar EU-a može odbiti kao pretporez u cijelosti pod uvjetom da je registriran kao porezni obveznik u sustavu PDV-a, te da su zadovoljeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani čl. 60. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Naime, na osobne automobile nabavljene za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja ne primjenjuje se ograničenje odbitka pretporeza od 50 %.

Troškovi tehničkog pregleda i registracije, te troškovi osiguranja ne ulaze u trošak nabave, već se iskazuju kao trošak razdoblja.

Budući se premija osiguranja plaća unaprijed (za godinu dana), trošak iste treba razgraničiti prema razdoblju – mjesecima koje premija pokriva, od dana početka važenja police osiguranja do kraja osiguranja.

TROŠKOVI KORIŠTENJA VOZILA

Prilikom obavljanja djelatnosti iznajmljivanja vozila pružatelju usluga nastaju troškovi korištenja osobnog vozila (trošak amortizacije odnosno najma vozila, troškovi goriva, održavanja, tehničkog pregleda, registracije, osiguranja i drugi).

U skladu s čl. 61. st. 3. Zakona o PDV-u, pružatelj rent-a-car usluga upisan u registar obveznika PDV-a može u cijelosti odbiti pretporez obračunan na nabavu, najam te nabavu svih dobara i usluga u vezi s vozilima kojima se obavlja djelatnost.

Troškovi amortizacije, troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, te troškovi najma sredstava za osobni prijevoz koja služe isključivo za djelatnost iznajmljivanja vozila smatraju se porezno priznatim rashodom u 100%-tnom iznosu.

OBAVLJANJE RENT-A-CAR USLUGA

Za obavljene rent-a-car usluge pružatelj usluga obvezan je izdati račun. Račun izdan građaninu mora sadržavati najmanje podatke propisane čl. 63. Općeg poreznog zakona, a račun izdan poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik mora sadržavati sve podatke propisane čl. 79. Zakona o PDV-u. Osim ovih podataka propisanih poreznim propisima, račun mora sadržavati podatke propisane čl. 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, te biti potpisan odnosno sadržavati ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje (odnosno gotovinski račun oznaku operatera na naplatnom uređaju) kako je propisano čl. 5. ZOR-a. Porezni tretman usluga iznajmljivanja vozila ovisi o tome tko je primatelj usluge, je li riječ o kratkotrajnom ili dugotrajnom iznajmljivanju, te gdje je vozilo stavljeno na raspolaganje korisniku.

Kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posjedovanje ili korištenje prijevoznog sredstva tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana (čl. 23. st. 4. Zakona o PDV-u). To znači da se u smislu propisa o PDV-u iznajmljivanje vozila koje traje više od 30 dana smatra dugotrajnim iznajmljivanjem.

MLADA OSOBA – ISPLATA PLAĆE I OSTALIH PRIMITAKA

 

Mlada osoba je fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, ista do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, te do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.

Poslove svog radnog mjesta radnik – mlada osoba može obavljati ili u punom radnom vremenu (40 sati tjedno) ili u nepunom radnom vremenu (svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena). Ovisno o vremenu obavljanja posla od strane radnika (puno ili nepuno) utvrditi će se i iznos plaće radnika sukladno izvoru radnog prava koji primjenjuje konkretni poslodavac.

  1. Prijava na obvezna osiguranja

Prijava za vođenje matične evidencije podnosi se na Prijavi o početku osiguranja – tiskanici M-1P (u papirnatom obliku) ili eM-1P (u elektroničkom obliku) u kojoj se, između ostalih, pod rednim brojem 7 popunjava osnova osiguranja (radni odnos osobe mlađe od 30 godina prema Zakonu o doprinosima), pod rednim brojem 9 popunjava se podatak o stvarnom dnevnom radnom vremenu osiguranika te pod rednim brojem 18 podatak o tome da li je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme (s punim ili s nepunim radnim vremenom). Za vođenje matične evidencije podatke o početku osiguranja poslodavac dostavlja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a HZMO je dužan te podatke provjeriti i unijeti u matičnu evidenciju u roku od 3 radna dana od dana nastupa okolnosti.

  1. Isplata plaće i obračun javnih davanja

Iznos plaće radniku – mladoj osobi poslodavac može utvrditi ili ugovorom o radu ili pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, a ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.

Najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu ne može biti niži od iznosa minimalne plaće (4.250,00 kn) za 2021. godinu.

Obračunata plaća treba se isplatiti najkasnije do 15-og dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Pri isplati plaće radniku – mladoj osobi poslodavac obračunava samo doprinose ‘’iz’’ plaće (doprinos za MO I. stup po stopi od 15% i doprinos za MO II. stup po stopi od 5%), a ne obračunava doprinos ‘’na’’ plaću (za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi od 16,5%).

Neobračunavanje doprinosa ‘’na’’ plaću moguće je za razdoblje do pet godina (čl. 20. st. 5. Zakona o doprinosima). Početak roka od 5 godina računa se od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Za mladu osobu kojoj se 5 godina od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno: i to za razdoblje u kojemu ima status mlade osobe (obračunavaju se samo doprinosi za MO I. i II. stup, a ne i doprinos za ZO) te za razdoblje u kojem nema status mlade osobe (obračunavaju se doprinosi za MO I. i II. stup te za ZO).

Neobračunavanje doprinosa za ZO, po čl. 36. st. 5. Zakona, na razdoblje od 5 godina odnosi se i na izaslanog radnika – mladu osobu.

Ukoliko poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti (čl. 93. st. 2. ZR-a). Ako poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću, dužan je radniku uručiti dva obračuna, od kojih jedan u kojem će biti iskazan ukupan obračun plaće, i drugi u kojem će biti iskazan iznos neisplaćene plaće (ili njenog dijela), u propisanom sadržaju (Obrazac NP 1), s oznakom imena i prezimena i vlastoručnog potpisa ovlaštene osobe poslodavca, ili potpisan od te osobe sukladno propisima koji uređuju napredni elektronički potpis ako je obračun sastavljen i izdan kao elektronički zapis, a koji ima snagu ovršne isprave. Poslodavac je dužan najmanje 6 godina čuvati obračunske isprave, a u slučaju pokrenutog radnog spora čuva ih do pravomoćnog okončanja toga spora.

Kada poslodavac isplaćuje radniku – mladoj osobi ostali primitak iz čl. 22. st. 3. Zakona (npr. nagradu, naknadu iznad neoporezivog iznosa kako je propisano čl. 7. st. 2. PpDOH, bonus za postignute rezultate, itd.), tada kod isplate tog primitka mora obračunati doprinos za ZO po stopi od 16,5%..

O isplaćenim primicima (plaći, ostalom primitku, neoporezivoj naknadi) poslodavac dostavlja Poreznoj upravi podatke na Obrascu JOPPD kojeg podnosi na dan isplate plaće ili najkasnije sljedeći radni dan.

Kada mlada osoba prestane raditi zbog provedenog spajanja, pripajanja ili drugih oblika reorganizacije kod dosadašnjeg poslodavca te nastavi raditi kod novog poslodavca, ona zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Isto se odnosi u slučaju premještaja službenika odnosno namještenika.

  1. Produženje statusa radnika – mlade osobe

Status radnika – mlade osobe može se produžiti uz uvjete i na način uređen čl. 16.a te čl. 26.a Pravilnika. Tako se razdoblje od 5 godina zaposlenja kod istog poslodavca produžuje za radnika – mladu osobu koja za vrijeme trajanja 5 godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu zu na dobit, nastavlja obračunavati doprinose za MO I. i II. stup (ne i doprinos za ZO) do isteka razdoblja od 5 godina, pri čemu se u to razdoblje računa i razdoblje za koje je prethodni poslodavac obračunavao doprinose za MO I. i II. stup kako je propisano čl. 20. st. 4. odnosno čl. 36. st. 4. Zakona.

 

 

EVIDENTIRANJE PRIMITAKA OD POTPORA, POTICAJA, SUBVENCIJE I POMOĆI KOD OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 29. Zakona o porezu na dohodak (samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, djelatnost slobodnih zanimanja i djelatnost poljoprivrede i šumarstva) mogu primiti, na temelju određenih uvjeta koje trebaju zadovoljiti u ovisnosti o vrsti djelatnosti kojom se bave, potpore, poticaje, subvencije, pomoći i dotacije (namjenske ili nenamjenske) iz različitih izvora.

Načelno, primljene potpore se kod obavljanja samostalne djelatnosti smatraju poslovnim primicima.

  Read more

DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD STRANACA

 U skladu s čl. 88. Zakona o strancima, državljani trećih zemalja mogu u RH raditi na temelju izda­ne dozvole za boravak i rad (radna dozvola) ili potvrde o prijavi rada. Pritom je čl. 88. Zakona o strancima izričito određeno da državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovi­ma za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslo­davca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim je zasno­vao radni odnos. Jednako tako, poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada.

Read more

POTPORE ZA USAVRŠAVANJE

Mjera usavršavanje zaposlenih ima obilježje državne potpore za usavršavanje te je usklađena sa Zakonom o državnim potporama i
Uredbom Komisije GBER br 651/2014 i 1084/2017.
Budući da je riječ o držanim potporama za usavršavanje, mjera se može primijeniti pod određenim uvjetima i to isključivo za zaposlene
osobe, i isključivo u programu sufinanciranja što znači da dio troškova osposobljavanja snosi poslodavac, a dio HZZ.
Usavršavanje zaposlenih provodi se prema unaprijed definiranom trajanju i programu te je obveza na kraju usavršavanja svakom
polazniku izdati potvrdu o stečenim kompetencijama.

Read more

POTPORA ZA ZAPOŠLJAVANJE

CILJANE SKUPINE

Ciljane skupine potpore za zapošljavanje su osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih:

  • koje nisu primale redovitu plaću tijekom prethodnih 6 mjeseci (rodiljne i roditeljske potpore)
  • bez završenog srednjoškolskog obrazovanja
  • između 15 i 24 godina
  • starije od 50 godina
  • osobe s invaliditetom
  • romske nacionalne manjine

Trajanje potpore je 12 mjeseci.

VISINA SUBVENCIJE

Ukoliko poslodavac ima pravilnikom o plaći ili kolektivnim ugovorom definiran iznos plaće za radno mjesto za koje traži potporu, visina godišnje subvencije iznosi 50% bruto II plaće ili 75% bruto II plaće za osobe s invaliditetom bez gornjeg ograničenja, a izrčunava se prema plaći tog radnog mjesta poslodavca.

Ako poslodavac nema pravilnik o plaći ili kolektivni ugovor, visina godišnje subvencije određuje se prema niže navedenim mjesečnim bruto iznosima, a u skladu s obrazovnom razinom osobe, te mogućnosti korištenja olakšice pri obračunu doprinosa na plaću.

Za osobe za koje poslodavac nema prava koristiti olakšicu za obračun doprinosa na plaću, godišnji iznos subvencije utvrđuje se uvećanjem mjesečnog bruto iznosa za iznos doprinosa na plaću.

Najmanji mjesečni iznosi bruto 1 plaće temeljem ugovora o radu:

  • Osoba bez završene osnovne škole i stečene kvalifikacije – 4.250,00 kn
  • Osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem – 5.508,60 kn
  • Osoba sa zvanjima stečenim po programima visokoškolskog obrazovanja – 6.885,75 kn

POSLODAVCI KOJIMA SE MOŽE DODIJELITI POTPORA

Poslodavci kojima se može dodijeliti potpora moraju imati zaposlenog najmanje jednog radnika unazad 6 mjeseci. Izuzeće od navedenog uvjeta odnosi se na obrte, samostalne djelatnosti i OPG-ove koji nemaju zaposlenih. Oni mogu koristiti potpore za zapošljavanje za jednu osobu uz uvjet da je vlasnik prijavljen na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u svojstvu obrtnika/vlasnika OPG-a/samostalne djelatnosti i da nije prijavljen kod drugog poslodavca u radnom odnosu.

Potpora se može dodijeliti:

  • poslodavcima kod kojih će zapošljavanje uz potporu dovesti do neto povećanja broja zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci.
  • poslodavcima koji imaju smanjenje broja zaposlenih u posljednjih 12 mjeseci ukoliko je do smanjenja došlo iz opravdanih razloga. Opravdano upražnjena radna mjesta trebaju biti rezultat dobrovoljnog odlaska na zahtjev radnika, invalidnosti, nesposobnosti za rad, umirovljenja zbog dobi, dobrovoljnog smanjenja radnog vremena ili zakonskog odlaska zbog povrede radne obveze, a ne kao posljedica viška radne snage.

Broj osoba za koje se može dodijeliti potpora za zapošljavanje ne može biti veći od 50% prosječnog broja zaposlenih unazad 12 mjeseci.

INTENZITET POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE

Intenzitet potpore za zapošljavanje, odnosno udio u sufinanciranju troška plaće od strane Zavoda, ne smije iznositi više od 50% ukupnog godišnjeg troška plaće (bruto II). Za osobe s invaliditetom intenzitet potpore ne smije iznositi više od 75% ukupnog godišnjeg troška plaće (bruto II) osobe koja se zapošljava uz potporu za sve skupine poslodavaca.

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI POTPORE ZA ZAPOŠLJAVANJE

Prihvatljivi troškovi su troškovi plaće radnika za razdoblje od najviše 12 mjeseci nakon zapošljavanja uz potporu.

Osobama koje se zapošljavaju uz potporu, Zavod sufinancira osnovnu plaću za puno radno vrijeme i normalan učinak, uvećanu za zakonom propisane obvezne doprinose na plaću.
Potporom za zapošljavanje ne mogu se sufinancirati posebni dodaci na plaću kao što su: prekovremeni rad, dodaci za otežane uvjete rada, za rad u smjenama, za rad nedjeljom i praznikom te dodaci za noćni rad. Također, potporom se ne može sufinancirati stimulativni dio plaće.

DOKUMENTACIJA

  • Potvrda o stanju nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa, ne starija od 30 dana na dan podnošenja zahtjeva ili upravni ugovor sklopljen s Poreznom upravom ukoliko poslodavac ima nepodmirenih obveza po osnovi poreza i doprinosa,
  • Izjava poslodavca o broju zaposlenih, o obavljenim inspekcijskim i drugim nadzorima unatrag 12 mjeseci te eventualno izrečenim kaznenim mjerama i o kretanju broja zaposlenih unazad 12 mjeseci
  • Obrazloženje/odluka o poslovno uvjetovanim otkazima unazad 6 mjeseci radi utvrđivanja točnog datuma donošenja odluke ukoliko je u HZMO evidentiran poslovno uvjetovani otkaz unazad 6 mjeseci,
  • Pravilnik o plaći ili kolektivni ugovor
  • GFI-POD obrazac za obveznike poreza na dobit
  • Prijava poreza na dohodak s Pregledom poslovnih primitaka i izdataka za obveznike poreza na dohodak
  • PO-SD obrazac za paušaliste
  • Financijsku dokumentaciju za utvrđivanje uvjeta (prosječan broj zaposlenih i iznos isplaćenih bruto plaća)
  • JOPPD obrasce – zadnji i prvi za 12 – mjesečno razdoblje koje prethodi predaji zahtjeva – izvješće o primicima, porezu na
    dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja.

Zahtjev se predaje putem online aplikacije na web adresi www.mjere.hr.  Poslodavac mora imati aktivan korisnički račun na web portalu burzarada.hzz.hr

POSLODAVCI KOJIMA SE NE MOŽE DODIJELITI POTPORA

Poslodavci u poteškoćama.
– Poslodavci koji sredstva za rad i plaće radnika osiguravaju iz Državnog proračuna i/ili Državnog proračuna po posebnim ugovorima s tijelima državne i javne uprave (primjerice ugovorne zdravstvene ustanove), ili proračuna jedinica lokalne uprave i samouprave (primjerice dječji vrtići u privatnom vlasništvu, obiteljski domovi za skrb o starijim i nemoćnim osobama.
– Potpora za zapošljavanje ne može se odobriti za zapošljavanje vlasnika, suvlasnika, osnivača, člana uprave, direktora, prokurista kao ni za osobe koje poslodavac mora zaposliti zbog ispunjavanja zakonskih uvjeta (primjerice stručne osobe, poslovođe ili ovlašteni projektanti).
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu poreza na dobit ili dohodak.
– Poslodavci koji nemaju zaposlenog radnika. Potpore su usmjerene na osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada te im je neophodno uvođenje u posao i praćenje tijekom procesa rada.
– Poslodavci koji imaju isključivo zaposlene radnike na nepuno radno vrijeme.
– Poslodavci koji zapošljavaju radnika za kojeg su već koristili potporu za zapošljavanje, bez obzira na godinu provedbe.
– Poslodavci koji zapošljavaju radnika čije je zapošljavanje već bilo sufinancirano u 2020. godini.
– Poslodavci koji zapošljavaju osobe koje su kod njih radile unazad 12 mjeseci od dana podnošenja Zahtjeva.
– Poslodavci koji su donijeli odluku o poslovno uvjetovanom otkazu najmanje jednom radniku unazad 6 mjeseci od dana
podnošenja Zahtjeva. Radno mjesto za koje je donesena navedena odluka o otkazu ne mora biti povezano s radnim mjestom za koje se traži potpora.
– Poslovni subjekti/poslodavci koji su u vlasništvu druge pravne osobe kod koje je utvrđen poslovno uvjetovani otkaz najmanje jednom radniku unazad 6 mjeseci od dana podnošenja Zahtjeva. Radno mjesto za koje je donesena navedena odluka o otkazu ne mora biti povezano s radnim mjestom za koje se traži potpora.
– Poslodavci koji imaju nepodmirene obveze po osnovi javnih davanja iskazane na Potvrdi Porezne uprave odnosno nemaju Upravni ugovor sklopljen s Poreznom upravom.                                                                                 
– Poslodavci koji bi radnike zaposlene uz potporu ustupili drugim poslodavcima te za radnike izaslane u inozemstvo.
– Trgovačka društva i obrti čiji su vlasnici i/ili osnivači pravne osobe, a za zapošljavanje nezaposlenih osoba koje su ranije radile u drugim trgovačkim društvima i obrtima vlasnika i/ili osnivača koji traži potporu.
– Poslovni subjekti/poslodavci koji su u vlasništvu druge pravne osobe, a koja je prethodno zapošljavala osobu za koju se traži potpora
– Poslodavci kod kojih je utvrđena nepravilnost od strane inspekcije ili drugog nadzornog tijela u odnosu na zakonske propise o radnim odnosima i obračunatim i isplaćenim obvezama na ime javnih davanja.
– Poslodavca kod koji postoji utvrđena nepravilnost od strane inspekcije ili drugog nadzora u odnosu na zakonske propise o radnim odnosima i obračunatim i isplaćenim obvezama na ime javnih davanja.
– Korisnici potpore za samozapošljavanje.

OBVEZE POSLODAVCA

Zadržati sufinancirane osobe u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci.
Obračunavati i isplaćivati plaću sufinanciranim osobama sa svim propisanim davanjima do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, sukladno važećim propisima
– U sufinanciranom razdoblju zadržati broj radnika naveden u Izjavi o broju zaposlenih uvećan za sufinancirane osobe
– U roku od 15 dana pisanim putem izvijestiti Zavod o smanjenju broja radnika naveden u Izjavi o broju zaposlenih uvećan za
sufinancirane osobe. Ne smatra se da je došlo do smanjenja broja radnika zbog smrti radnika, stjecanja prava na mirovinu ili trajne nesposobnosti za rad, otkaza ugovora o radu krivnjom radnika ili jednostranog raskida ugovora o radu od strane radnika.
– U roku 60 dana od dana smanjenja broja radnika, s kojima ima sklopljen ugovor o radu, zaključiti novi ugovor o radu kako bi zadržao broj radnika sukladno Izjavi o broju zaposlenih uvećan za sufinanciranu osobu
– Sukladno ugovoru Zavodu dostaviti sljedeću dokumentaciju:
      1. JOPPD obrasce s obračunom obveznih doprinosa za svaki mjesec sufinanciranja
      2. dokaz o uplati obveznih doprinosa odnosno Potvrdu o stanju duga po osnovi javnih davanja
      3. obračunske liste plaće za sufinancirane osobe
      4. dokaz o isplati neto plaće sufinanciranim osobama (za svaki mjesec za koji se podnosi dokumentacija).
– uplaćivati neto plaće uvećane za zakonom propisane obvezne doprinose na plaću sufinanciranim osobama putem računa
poslovnog subjekta.
– U roku 15 dana od dana raskida ugovora o radu sa sufinanciranom osobom pisanim putem obavijestiti Zavod te izvršiti povrat
sredstava sukladno ugovoru.

ISPLATA SREDSTAVA

50% iznosa potpore najkasnije u roku 30 dana od dana potpisa ugovora, a preostalih 50% iznosa potpore najkasnije u roku 30 dana od dana dostave dokaza o isplaćenim plaćama i uplaćenim doprinosima na obračunate i isplaćene plaće za prvih 6 mjeseci sufinanciranog zapošljavanja.

 

 

 

 

 

 

 

Kontakt/Lokacija