PREKOVREMENI RAD

Kako bismo mogli odrediti vrijeme prekovremenog rada, potrebno je poći od pojma punog i nepunog radnog vremena. Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od 40 sati tjedno. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno (čl. 61. st. 1. i 2. ZR-a). Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme koje je kraće od punog radnog vremena, s tim da radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od 40 sati tjedno. (čl.62. st. 1. i 2. ZR.-a).

GODIŠNJI ODMORI

Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava iz radnog odnosa koje je utemeljeno čl. 56. st. 3. Ustava Republike Hrvatske prema kome svaki zaposleni ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći. Osnovom navedene ustavne odredbe Zakon o radu je, uređujući ovo pitanje, propisao da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. Kada određuje godišnji odmor ZR propisuje samo minimalne zahtjeve i pravila kojih su se obvezni pridržavati poslodavci kod određivanja prava radnika na godišnji odmor. Tako je ZR propisao:

RAD STRANACA U RH I OBRAČUN PLAĆE IZ RADNOG ODNOSA

Strance koji dolazi raditi u RH, prijavljuje se u mirovinsko i zdravstveno osiguranje jednako kao hrvatskog državljanina, ali prilikom obračuna plaća ipak treba uzeti u obzir neke specifičnosti.

Troškovi sezonskih radnika

Poslodavac koji posluje sezonski može s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove. Troškovi smještaja i prehrane ovih radnika, ako su ispunjeni propisani uvjeti, smatraju se neoporezivim primicima, no po ulaznim računima za ove troškove porezni obveznik nema pravo odbiti pretporez. Osim radnika, za poslove u sezoni nerijetko se angažiraju i studenti.

Plaće u ugostiteljstvu – novine od 01.travnja 2019 godine

Prijava umirovljenika u radni odnos

Od 01.01.2019. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 115/18) proširen je krug umirovljenika koji mogu biti u radnom odnosu uz istovremeno primanje mirovine (do sada je to bilo moguće isključivo za umirovljenike u starosnoj mirovini). Poslodavci mjeru koriste u značajnoj mjeri pa se često pojavljuju pitanja vezana uz specifičnost prijave umirovljenika u radni odnos.