Novosti iz područja računovodstva

NOVOSTI

27 ruj 2023
Sticky Post By Posted in Nekategorizirano, PLAĆE Permalink

Sezonski obrt

Sezonski obrti obavljaju se tijekom kalendarske godine najduže devet mjeseci. Djelatnosti koje se obavljaju sezonski određene su Pravilnikom o djelatnostima.

Popis djelatnosti obuhvaća:

  • poljoprivredu, ribolov, šmarstvo
  • građevinu
  • proizvodnju hrane i pića,
  • vodeni prijevoz,
  • pružanje usluga smještaja,
  • iznajmljivanje i davanje u zakup raznih predmeta i prometnih sredstava,
  • fitness centre, 
  • frizerske i kozmetičke salone

Za razliku od klasičnog obrta, vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje se u obrtnicu.
Obrtnik ne smije sezonski obavljati obrt izvan upisanog razdoblja, prilikom upisa, sam obrtnik definira u kojem periodu će raditi.  Jednom prijavljen period rada vrijedi i za svaku narednu godinu, osim ako se ne podnese zahtjev za izmjenu.

Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Sezonski posao smatra se poslom čiji se opseg i intenzitet privremeno povećava, a u drugim razdobljima se smanjuje ili potpuno prestaje.

Ugovor o radu za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno.

Ako se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme:

  • zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije u obvezi isplate plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa
  • za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa sezonca, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

Ugovor o radu na određeno vrijeme sadrži podatke o:

  • uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje
  • roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni
  • roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o navedenoj ponudi, koji nije kraći od osam dana
  • podmirivanju troškova smještaja

 

Radno vrijeme sezonskih radnika

Radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati tjedno.

Iznimno, preraspodjeljeno radno vrijeme može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 60 sati tjedno, pod uvjetom da je uređeno kolektivnim ugovorom i da radnik potpiše pisanu izjavu o pristanku na takav rad.

Radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 8 sati neprekidno.

U slučaju privremene nesposobnosti za rad radnici imaju pravo na naknadu za bolovanje, pod istim uvjetima kao i ostali radnici u radnom odnosu.

 

Neoporezivi primici sezonskih radnika

  • Novčane paušalne naknade troškova prehrane radnika do 796,44 eura godišnje
  • Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije (do 1.592,76 eura godišnje, pod uvjetom da računi o prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem)
  • Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije (do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem)

 

Potpora HZZ– mjera stalni sezonac

Pravo na mjeru mogu ostvariti osobe koje su neprekidno radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu.

Visina subvencije za poslodavca iznosi: 100% troška produženog mirovinskog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeće razdoblje od 3 mjeseca 50% troška produženog mirovinskog osiguranja

Radniku se novčana pomoć isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.

Rok za podnošenje zahtjeva do 31.12.2023.

27 ruj 2023
Sticky Post By Posted in Nekategorizirano, PLAĆE Permalink

Dnevnice, putni troškovi i prijevoz

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu 26,55 EUR
Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno 13,28 EUR
Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu Do iznosa prema propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna
Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno Do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna
Pomorski dodatak 33,19 EUR dnevno
Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe 53,09 EUR dnevno
Naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju U visini stvarnih izdataka
Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom U visini stvarnih izdataka
Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom U visini stvarnih izdataka
Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe 0,40 EUR po prijeđenom kilometru
Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika 331,81 EUR godišnje

Kako se računa naknada za prijevoz?

Poduzeće može donijeti odluku o isplati naknade za prijevoz, tada ima obvezu naknadu isplatiti svim zaposlenicima koji na nju ostvaruju pravo.
Pravo na naknadu za prijevoz imaju zaposlenici čija je boravište udaljeno od radnog mjesta minimalno dvije stanice javnog prijevoza.
Visinu naknade za prijevoz poduzetnik određuje na temelju cijena za gradski i prigradski javni prijevoz.

 

Troškovi prehrane i smještaja

Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika Do 796,44 EUR godišnje
Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije Do 1.592,76 EUR godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.
Troškovi prehrane i smještaja sezonskih radnika Do visine stvarnih izdataka koji glase na poslodavca i podmireni su bezgotovinski ili iz internog obračuna poslodavca
Voda, topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol) koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena U visini stvarnih troškova (bez odbitka PDV-a osim za vodu)
Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije. Do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga smještaja obavljena.
Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju na račun radnika. Do visine stvarnih izdataka.

Kako isplatiti troškove prehrane?

Poduzetnik može sam donijeti odluku o tome u kojim će intervalima i iznosima zaposlenicima isplaćivati naknade za troškove prehrane. Jedina obvezna je da isplaćeni iznos ne prelazi ukupno 796,44 EUR godišnje.
Troškovi prehrane mogu se isplatiti isključivo na tekući ili zaštićeni račun radnika, dok se božićnice, naknade troškova loko vožnje i putnih troškova mogu zaposlenicima isplatiti u gotovini.

Nagrade

Prigodne nagrade – božićnica, naknada za godišnji odmor i sl. Do 663,62 EUR godišnje
Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika Do 995,43 EUR godišnje
Nagrade za navršenih 10 godina radnog staža Do 199,09 EUR
Nagrade za navršenih 15 godina radnog staža Do 265,45 EUR
Nagrade za navršenih 20 godina radnog staža Do 331,81 EUR
Nagrade za navršenih 25 godina radnog staža Do 398,17 EUR
Nagrade za navršenih 30 godina radnog staža Do 464,53 EUR
Nagrade za navršenih 35 godina radnog staža Do 530,90 EUR
Nagrade za navršenih 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža Do 663,62 EUR

Otpremnine

Otpremnine zbog odlaska u mirovinu Do 1.327,24 EUR
Otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza Do 862,71 EUR za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca
Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti Do 1.061,79 EUR za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

Darovi

Dar djetetu do 15 godina starosti Do 132,73 EUR godišnje
Darovi u naravi Do 132,73 EUR godišnje

Naknade za obrazovanje, zdravstvo i ostalo

Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi Do visine stvarnih izdataka
Potpore za novorođenče Do 1.327,24 EUR
Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja Do 66,36 EUR mjesečno
Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije Do 331,81 EUR godišnje podmirene bezgotovinskim putem
Darovanja u novcu za zdravstvene potrebe ako liječenje nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe U visini stvarnih troškova na žiro-račun fizičke osobe ili zdravstvene ustanove, na temelju vjerodostojnih isprava o liječenju
Sistematski kontrolni liječnički pregledi u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca ako su omogućeni svim radnicima Do visine stvarnih izdataka
Primitci po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada RH Prema odluci poslodavca pod uvjetom da je omogućeno svim radnicima koji su pretrpjeli štetu
Troškovi obrazovanja i izobrazbe koje su u svezi s djelatnosti poslodavca Do visine stvarnih izdataka
Naknade za odvojeni život od obitelji Do 232,27 EUR

Stipendije, nagrade i ostale naknade za učenike, studente i sportaše

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja Do 232,27 EUR mjesečno
Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga Do 3.185,38 EUR godišnje
Stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima. Do 232,27 EUR mjesečno
Stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Do 530,90 EUR mjesečno
Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje Do 232,27 EUR mjesečno
Nagrade za športska ostvarenja Do 2.654,48 EUR godišnje
Naknade koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima Do 232,27 EUR mjesečno

Koliki može biti iznos stipendije bez da se dijete mora odjaviti s porezne kartice roditelja?

Ukoliko iznos zarade studenta ili učenika prijeđe limit od 3.185,38 EUR, roditelj gubi pravo na osobni odbitak tj. poreznu olakšicu. Međutim, stipendija nije vrsta novčanog primitka koja ulazi u obračun zarade od studentskog rada.
Bez obzira na studentski posao i limit od 3.185,38 EUR, student može dodatno primati mjesečnu stipendiju koja je neoporeziva do 232,27 EUR.

Potpore u slučaju bolovanja ili smrti

Potpore zbog invalidnosti radnika Do 331,81 EUR godišnje
Potpore za slučaj smrti radnika Do 995,43 EUR
Jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika Do 398,17 EUR
Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti Do 232,27 EUR mjesečno
Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana Do 331,81 EUR godišnje
20 ruj 2023
Sticky Post By Posted in Nekategorizirano, PLAĆE, Tvrtke, Za klijente Permalink

Tko i kada ostvaruje pravo na godišnji odmor

Radnici koji imaju ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme imaju pravo na godišnji odmor.
Problematika samih godišnjih odmora je regulirana pravilnicima o radu, kolektivnim ugovorima i ugovorima u radu.

Ustav RH propisuje da svi zaposlenici imaju pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor.
U korist zaposlenika pravo na godišnji odmor može se izmjenjivati.

Trajanje godišnjeg odmora

Za svaku kalendarsku godinu, prema ZOR, zaposlenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Brojem radnih dana radnicima se utvrđuje godišnji odmor.
Ako radnik radi prema tjednom rasporedu pet dana u tjednu (od ponedjeljka do petka), radnik onda ima pravo na 20 dana godišnjeg odmora.
Ako radi šest dana u tjednu, pripada mu 24 dana godišnjeg odmora.

Koji dani se ne uračunavaju u godišnji odmor

Neradni dani i blagdani, razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) i dani plaćenog dopusta ne računaju se pod godišnji odmor.

Ako radnik na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, prema rasporedu radnog vremena, a treba raditi na dan blagana ili neradnog dana onda mu se prema ZOR-u tajanje godišnjeg odmora uračunava taj dan.

Kada se ostvaruje prvo na godišnji odmor u tekućoj kalendarskoj godini

  • Radnik koji se zaposli prvi put
  • Radnik koji cijelu godinu radi kod istog poslodavca
  • Radnik koju je kod istog poslodavca više od šest mjeseci kontinuiranog rada
  • Radnik koji je u tekućoj godini imao prethodno zasnovan radni odnos, s prekidom od osam dana između ta dva radna odnosa.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Ako radnik nije ispunio sve uvjete nema pravo na puni godišnji odmor, tada ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Pravo na razmjerni godišnji odmor ima radnik:

  • Koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana
  • Kojem prestaje radni odnos jer ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za kalendarsku godinu u kojoj mu prestaje radni odnos.

Razmjerni dio se računa na način da se utvrđuje pravo radnika na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.

Dinamika i raspored korištenja godišnjeg odmora

Ovisno o tjednom rasporedu radnog vremena, radniku se utvrđuje godišnji odmor brojem radnih dana.

Ako se poslodavac i radnik dogovore da radnik koristi i manje od dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, u tom će slučaju neiskorišteni dio prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.

Poslodavac ima obvezu za utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i prema odredbama Zakona o radu.

Radnik ima pravo uz obvezu da obavijesti poslodavca pravo na jedan dan godišnjeg odmora. Najmanje tri dana prije korištenja mora obavijestiti poslodavca.
Ako poslodacac ima posebnih opravdanih razloga koji stoje na njegovoj strani onda je radniku godišnji onemogućen.

Svakog radnika poslodavac je dužan obavijestiti o trajanju i rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.
Radnik je obvezan neiskorišteni dio iz prethodne godine u potpunosti iskoristiti do 30. Lipnja sljedeće godine.

Ako poslodavac ne utvrdi raspored korištenja godišnjeg odmora ili ne obavijesti radnika o trajanju korištenja godišnjeg odmora 15 dana prije neće odmah dobiti novčanu kaznu, nego će se provesti inspekcijski nadzor i morati će ispuniti tu obvezu.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

U slučaju prestanka ugovora o radu jedino se isplaćuje naknada za neiskorišteni godišnji odmor.

Poslodavac ima za obvezu voditi računa da svaki radnik iskoristi pravo na godišnji odmor.

 

 

 

 

20 ruj 2023
Sticky Post By Posted in Nekategorizirano, Tvrtke, Za klijente Permalink

PRESTANAK DRUŠTVA PO SKRAĆENOM POSTUPKU BEZ LIKVIDACIJE

Uz ispunjenje propisanih uvjeta društvo može prestati po skraćenom postupku bez da se provodi postupak likvidacije. Uprava društva dužna je sastaviti financijske izvještaje i poreznu prijavu za razdoblje od početka poslovne godine do prestanka poslovanja, utvrditi i platiti poreznu obvezu te zaključiti poslovne knjige.
Društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi članovi društva suglasno donesu odluku o takvom prestanku trgovačkog društva.

ODLUKA I IZJAVA O PRESTANKU DRUŠTVA

Odluka o prestanku društva bez likvidacije mora sadržavati navod da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije i mora sadržavati sljedeće podatke:

  • tvrtka, sjedište, OIB i MB društva koje prestaje
  • sve članove društva, imena i prezimena, prebivališta i OIB svakog člana kao i plan raspodjele imovine

Svi članovi društva dužni su dati izjavu:

  • društvo nema nepodmirenih obveza prema bivšim radnicima i radnicima niti drugih nepodmirenih obveza
  • društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih i ne dospjelih obveza prema vjerovnicima
  • pokaže li se naknadno da obveze društva postoje svaki član se obvezuje podmoriti iste.

Odluka i izjava donose se javnom bilježniku na ovjerenje, te se prijavljuje registarskom sudu koji donosi rješenje o prestanku rada društva bez likvidacije.

ČUVANJE POSLOVNIH KNJIGA

S obzirom da društvo koje prestaje po skraćenom postupku nema likvidatora, obveza čuvanja poslovnih knjiga i druge dokumentacije za koju nisu istekli rokovi i koje se čuvaju trajno po prestanku društva, članovi društva su dužni čuvati poslovne knjige ili ih predati na čuvanje. O tome gdje se čuva dokumentacija članovi društva su dužni izvijestiti registarski sud.

 

14 ruj 2023
Sticky Post By Posted in PLAĆE, Za klijente Permalink

PRAVILNIK O IZMJENI ISPLATNIH LISTA

Novim Zakonom o radu donešene su promjene u iskazivanju podataka na isplatnoj listi, plaći, naknadi za neiskorišteni godišnji odmor i otpremnini.

Novim Pravilnikom propisuje se sadržaj obračuna naknade plaće i isplaćenih primitaka (otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor).
Poslodavci su obvezni najkasnije do 1. listopada 2023. godine uskladiti svoje obrasce, prekršaji će se kažnjavati novčanim kaznama.

OBRAZAC IP 1 isplatna lista ukupno obračunane plaće i javnih davanja zajedno s obustavama.
OBRAZAC NP1 isplatna lista neisplaćene plaće i neisplaćena javnih davanja zajedno s obustavama, ujedno je i ovršna isprava koja radniku i FINA-i daje informaciju o plaće i javnim davanjima koje nisu podmirene.

IP1- NOVE ISPLATNE LISTE -SADRŽAJ

Ako radnik ne obavlja određeni oblik rada (rad noću, rad na blagdan, prekovremeni rad i sl.), poslodavac ga ne treba iskazivati u Obrascu IP1 pa obračun isplaćene plaće sadržava:

  • podatke o poslodavcu
  • podatke o radniku
  • razdoblje za koji se plaća
  • podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi svota plaće te svotu plaće po tim osnovama, odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i svotu te naknade
  • podatke o vrstama, svotama i datumu određenom za isplatu ostalih primitaka koji se smatraju plaćom i koje poslodavac isplaćuje radniku u novcu ili u naravi

Ako u slučaju prestanka radnog odnosa radnik koji nije iskoristio pripadajuće dane godišnjeg odmora, ima pravo na isplatu neiskorištenih dana godišnjeg.
Obvezni podaci koja isplatna lista (Obrasc IO1) o neiskorištenom godišnjem mora sadržavati:

  • ukupan broj dana godišnjeg odmora koje radnik ostvaruje ugovora o radu
  • broj dana godišnjeg odmora koje radnik nije iskoristio
  • iznos naknade
  • podatak o kalendarskoj godini za koju godišnji odmor nije iskorišten
  • podatak o iznosu obračunatih javnih davanja za neiskorišteni godišnji odmor
  • datum isplate

Podaci o otpremnini koje isplatna lista mora sadržavati:

  • mjerila za utvrđivanje otpremnine
  • ukupni iznos bruto otpremnine (neoporezivi i oporezivi iznos)
  • osnovica za obračun doprinosa
  • vrste iznosa doprinosa za obvezna osiguranja (MIO I. i MIO II.)
  • podatak o dohotku
  • iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak
  • iznos otpremnine za isplatu
  • vrste i iznosi doprinosa za obvezna osiguranja koja se utvrđuju na osnovicu
  • datum isplate otpremnine

NP1- SADRŽAJ – OVRŠNA ISPRAVA

U slučaju neisplaćenih primitaka poslodavac radniku treba predati obrazac za neisplaćene ili djelomično neisplaćenoga ostalog primitka (Obrazac NO1), ali treba zadužiti doprinose i porez za oporezivi primitak za neisplaćeno. Obrazac je ujedno i ovršna isprava.

Obračun neisplaćenog dijela naknade za plaće sadrži podatke o:

  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za doprinose MIO I. i MIO II.
  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za predujam poreza i prireza
  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za druge obustave iz plaće

Obračun neisplaćenog dijela za otpremninu ili neisplaćeni neiskorišteni godišnji odmor sadrži:

  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za doprinose MIO I. i MIO II.
  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za predujam poreza i prireza

POTVDRA O PREDAJI ISPLATNE LISTE RADNIKU

Poslodavac radniku mora uručiti obrazac obračuna isplaćene plaće i naknade plaće, u pravilniku nije točno određen način uručivanja obrazaca zaposlenicima.


Poslodavac može odabrati način dostavljanja obrasca:

  • izravnom predajom (osobno)
  • slanje poštom
  • slanje elektroničkom poštom (obavezan elektronički potpis)
14 ruj 2023
Sticky Post By Posted in PLAĆE, Za klijente Permalink

TKO IMA PRAVO IZASLATI RADNIKE I UVJETI IZASLANJA

Izaslani radnik je osoba osigurana po osnovi radnog odnosa u RH koju je poslodavac uputio u inozemstvo radi obavljanja posla za poslodavca na period duži od 30 dana. Ako je kraće od 30 dana smatra se terenskim radom.

Dokaz plaćanju doprinosa u RH je potvrda A1 koji vrijedi na čitavom području EU, sukladno tome nije potrebno plaćati doprinose u zemlji izaslanja unutar EU.

Uvjeti koje poslodavac mora zadovoljavati:

  • izaslanje ne traje duže od 24 mjeseca
  • radnik nije izaslan da zamijeni već izaslanu osobu
  • na osobu se primjenjivalo zakonodavstvo RH najmanje mjesec dana neposredno prije izaslanja
  • poslodavac mora dokazati da redovito obavlja svoju djelatnost u RH odnosno da ostvaruje barem 25% ukupnih prihoda u RH
  • da ima i drugih radnika osim izaslanog
  • postoji neposredna veza radnika i poslodavcem za vrijeme izaslanja

UGOVOR O RADU ZA IZASLANE RADNIKE

Prije izaslanja, poslodavac i radnik sklapaju ugovor o radu koji precizira sve uvjete rada, uključujući plaću, radno vrijeme, trajanje izaslanog posla i uvjete povratka u domovinu. Izaslan radnik zadržava određena prava u Hrvatskoj, uključujući socijalna i zdravstvena, ali također je obvezan pridržavati se zakona i regulativa u zemlji u koju je izaslan.

Ugovor mora sadržavati sljedeće podatke:

  • duljina rada u izaslanjuraspored radnog vremena u inozemstvu
  • neradni dani i blagdani tijekom kojih radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće
  • novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati izaslanikova plaća
  • drugim primanjima u novcu i u naravi na koja radnik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu
  • uvjetima povratka u domovinu

 

 

PLAĆANJE DOPRINOSA ZA IZASLANE RADNIKE

Plaćanje doprinosa za izaslane radnike ovisi o bilateralnim ugovorima između RH i zemlje u koju je radnik izaslan.

Bilateralni ugovori o socijalnom osiguranju i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja često reguliraju prava i obveze izaslih radnika ali i poslodavaca, ti ugovori određuju koja zemlja ima nadležnost za plaćanje doprinosa i kako će se porezi obračunavati.

1.Države članice EU, Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska
Bruto plaća uvećana za 20%, MIO I. stup 15%, MIO II. stup 5%, ZO 16,5%


2.Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska
Bruto plaća uvećana za 20%, MIO I. stup 15%, MIO II. Stup 5%, ZO 16,5%


3.Sve države koje nisu pod 1. i 2., a poslodavac ima rješenje HZZO o oslobođenju od plaćanja posebnog doprinosa
Bruto plaća (bez uvećanja za 20%), MIO I. stup 15%, MIO II. stup 5%, ZO 16,5% i privatno osiguranje u zemlji izaslanja


4.Sve države koje nisu pod 1. i 2., a poslodavac nema rješenje HZZO o oslobođenju od plaćanja posebnog doprinosa
Bruto plaća (bez uvećanja za 20%) Mio I. stup 15%, Mio II. stup 5%, ZO 16,5% i posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite 10%

IZASLANJEU EU I TREĆE ZEMLJE

Upućeni na rad u članicu EU-a, u zemlju s kojom RH primjenjuje A1, poslodavac u tuzemstvu je obvezan obračunavati i plaćati doprinose.

U trećim zemlja poslodavac je osim obveznih doprinosa u skladu s propisima RH, obvezan plaćati doprinos po stopi od 10 % za slučaj bolesti iili nezgode za vrijeme rada u zemlji izaslanja.

Ako se radniku dogodi nezgoda ili bolest u zemlji izaslanja sam snosi troškove liječenja koje mu HZZO refundira, uz predočenje dokumentacije i računa.

Poslodavac može zatražiti od HZZO-a oslobađanje od plaćanja doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu ako je izaslanog radnika osigurao kod drugog osiguravatelja, tada troškove liječenja u zemlji izaslanja snosi sam radnik.

PLAĆANJE POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALONG RADA

Plaćanje poreza na dohodak ovisi o odredbama biletaralnih odnosa sa zemljom u koju je izaslan. Upravilu vrijedi pravilo ako je radnik izaslan manje od 183 dana porez na dohodak plaća u RH, ako je izaslan na dulje od 183 dana porez na dohodak plaća u zemlji izaslanja. Ako prilikom sklapanja ugovora o radu postoji saznanje da će izaslani radnik biti na terenu dulje od 183 rada onda je u obvezi da odmah plaća porez na dohodak u zemlji izaslanja.

Izaslani djelatnik je obvezan prijaviti boravište u zemlji izaslanja , a sukladno Općem poreznom zakonu prebivalište se definira na način:
Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. U smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Kontakt/Lokacija

učitavam kartu - molimo pričekajte ...

Lokacija 45.791947, 15.943597

  • 10000 ZAGREB, Vrlička 24 ,
    (Knežija)
    HRVATSKA - C R O A T I A
  • OIB: 71473913762
    Zagrebačka banka
    IBAN: HR9323600001101304977
  • Info broj za konzultacije iz područja knjigovodstva, poreznog savjetovanja, obrta i slobodnih zanimanja:
    060 500-300
  • + 385 (1) 61 95 583
    + 385 (1) 61 95 607
    + 385 (1) 61 95 963
  • Fax:
    + 385 (1) 61 95 584

  • m.j.aktiva@aktiva.hr
    aktiva@aktiva.hr 
    uprava@aktiva.hr
    place@aktiva.hr
    analiza@aktiva.hr
    racunovodstvo@aktiva.hr
    obrtnici@aktiva.hr

KONTAKTIRAJTE NAS

    Tvoje ime (obvezno)

    Tvoj email (obvezno)

    Predmet

    Tvoja poruka