Novosti iz područja računovodstva

NOVOSTI

NAKNADA TROŠKOVA SMJEŠTAJA RADNIKA

Poslodavac može svojim radnicima bez plaćaja poreza na dohodak podmiriti troškove smještaja nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije. Troškovi smještaja mogu se podmiriti svim radnicima s kojima poslodavac ima zasnovan radni odnos neovisno je li radni odnos zasnovan na puno ili nepuno radno vrijeme, na određeno ili neodređeno (uključujući i stalne sezonske poslove), te neovisno o tome imaju li radnici prebivalište odnosno uobičajeno boravište u sjedištu poslodavca ili mjestu izdvojene poslovne jedinice u mjestu rada ili u nekom drugom mjestu, neovisno o činjenici koliko je mjesto rada udaljeno od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta radnika.

Visina naknade troškova smještaja radnika nije ograničena iznosom, pa se može neoporezivo nadoknaditi trošak do visine stvarnih izdataka. Naknadu troškova smještaja radnika nije moguće isplatiti u gotovini već isključivo bezgotovinskim putem, odnosno radniku na njegov tekući račun. Za podmirnje troškova smještaja radniku, poslodavac donosi odluku, a neoporezivi primitak radnika priznaje se za mjesec u kojemu je pružena usluga smještaja.

Troškovi smještaja koje poslodavac osigurava svojim radnicima za vrijeme rada na terenu ili na službenom putu ne smatraju se troškovi smještaja radnika iz odredbe čl. 7 . st. 2. toč. 36. Pravilnika o porezu na dohodak.

Poslodavac može radniku osigurati neoporezivi primitak po osnovi nadoknade troškova smještaja na jedan od slijedećih načina:

  • trošak smještaja poslodavac uplaćuje na račun radnika
  • trošak smještaja poslodavac izravno podmiruje pružatelju usluga
  • poslodavac organizira smještaj u vlastitim objektima.

Ako radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge, a poslodavac donese odluku o refundaciji troška smještaja radniku, radnik poslodavcu treba dostaviti kopiju sklopljenog ugovora ili računa (koji glasi na radnika) temeljem kojeg će poslodavac izvršiti refundaciju sredstava, uplatom na radnikov račun. U tom slučaju smatra se da je primitak ostvaren onda kada je radniku isplaćena naknada za podmirivanje troškova smještaja. U slučaju kada radnik više nema izdataka za smještaj, obvezan je o istom obavijestiti poslodavca.

Bitno je napomenuti da se troškom smještaja smatra ukupan iznos iskazan na ugovoru ili računu uz uvijet da u isti nisu uključene stavke koje se uobičajeno ne pripisuju teošku smještaja kao npr. Korištenje garaže, posebno plaćeni izdaci za korištenje telefona i interneta, posebna naplata utroška struje, vode, grijanja i slično.

Ako se trošak smještaja isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavca prije isplate naknade troška smještaja radnik je dužan dostaviti izjavu da su navedeni primici već isplaćeni za isto razdoblje, te da se neoporezivo može isplatiti samo razlika do visine stvarnih izdataka. Radnik nije obvezan dostaviti izjavu ako su poslodavci dostupni podaci o ostvarenim neoporezivim primicima u sustavu ePorezna. Ovi se primici iskazuju na JOPPD obrascu, na stranici B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 68 – troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koje se podmiruju na račun radnika. JOPPD se predaje na dan isplate ili do 15. dana tekućeg mjeseca za primitke koji su isplaćeni u prethodnom mjesecu.

Drugi način na koji se radniku može nadoknaditi trošak smještaja je kad poslodavac izravno podmiruje trošak smještaja pružatelju usluge, osobi koja iznajmljuje prostor za stanovanje radniku. I u ovom slučaju bitno je da su zadovoljeni propisani uvjeti, tj. da se naknada troška smještaja plaća na temelju računa ili ugovora, da trošak smještaja ne uključuje režijske troškove, te da je plaćen bezgotovinskim putem, što znači: doznakom na žiroračun najmodavca ili karticom koja glasi na poslodavca ili obračunskim plaćanjem ( cesijom, prijebojem i sl.). Neoporezivi primitak radnika iskazuje se na JOPPD obrascu, na str. B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 67 – troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem. JOPPD se predaje do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja ostvarene u prethodnom mjesecu, bez obzira na datum plaćanja usluge smještaja.

Treći način na koji se radniku može osigurati naknada troškova smještaja je kada je smještaj organiziran kod samog poslodavca. To znači da poslodavac može imati svoje nekretnine koje daje na uporabu zaposlenicima za potrebe stanovanja. Pritom je poslodavac dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju, evidenciju ili obračun troškova nekretnine dane na korištenje, kako bi se mogla utvrditi vrijednost neoporezivog primitka. Trošak, odnosno cijena koštanja smještaja zaposlenika može npr. obuhvatiti trošak amortizacije zgrade, trošak amortizacije opreme i inventara i ostale mjesečne troškove.

Obzirom da se režijski troškovi ne mogu priznati kao neoporezivi primitak radnika, treba ih podmiriti sam radnik, no ukoliko bi poslodavac ipak odlučio radniku nadoknaditi i te troškove, u tom bi slučaju za utvrđenu vrijednost režijskih troškova trebao obračunati plaću u naravi.

 

PLAĆANJE I NAPLATA GOTOVIM NOVCEM

Plaćanje i naplata u gotovom novcu u RH temeljno je uređena Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Prema ovom zakonu, trgovačka društva, ustanove, neprofitne organizacije i druge pravne osobe, kao i obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u RH ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj. Dakle, plaćanje i naplata u gotovu novcu između osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i drugih fizičkih i pravnih osoba moguća je samo u iznosu manjem od 75.000,00 kn. Navedeno se ne primjenjuje na međusobna plaćanja između građana.

Read more

DARIVANJE POSLOVNIH PARTNERA

Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Prigodno darivanje ili ugošćenje poslovnih patrnera uobičajena je praksa u poslovanju poduzetnika. Iako se radi o izdacima učinjenim u poslovne svrhe, ovi izdaci nisu u cjelosti poslovno priznati, nego se smatraju reprezentacijom.

Read more

NABAVA I KORIŠTENJE OSOBNIH AUTOMOBILA KOD TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

Računovodstveni postupci u svezi priznavanja, mjerenja i objavljivanja dugotrajne materijalne imovine, samim time i osobnih automobila koje poduzetnici koriste u obavljanju svoje djelatnosti, određeni su zahtjevima HSFI-a i MSFI-a, koje su sukladno Zakonu o računovodstvu, dužni primjenjivati svi poduzetnici pri evidentiranju poslovnih događaja te sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.

Sukladno zahtjevima HSFI-a 6– Dugotrajna materijalna imovina i MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, osobna vozila (i ostala dugotrajna materijalna imovina) se prilikom početnog priznavanja mjere po trošku nabave koji uključuje:

  • kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,
  • sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i radno stanje za namjeravanu upotrebu,
  • početno procijenjene troškove demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena, za koje obveza poduzetnika nastaje kad je imovina nabavljena ili kao posljedica korištenja imovine tijekom razdoblja za namjene različite od proizvodnje zaliha tijekom razdoblja.

Prilikom nabave/stjecanja/uvoza osobnog automobila, ovisno o svakom pojedinom slučaju, javljaju se dva poreza: porez na dodanu vrijednost (pretporez) koji u određenim situacijama postaje nepovratan porez i poseban porez na motorna vozila koji je uvijek nepovratan porez.

1. Odbitak pretporeza kod nabave osobnih automobila

Porezni obveznik ima pravo na odbitak 50% pretporeza prilikom nabave osobnih automobila neovisno o visini njegove nabavne vrijednosti.

Iznimno, porezni obveznik ima pravo na 100% odbitka pretporeza prilikom nabave i korištenja osobnih automobila koji se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te motornim vozilima kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom propisu o posebnom porezu na motorna vozila.

Porezni obveznici dužni su u nabavnu vrijednost osobnih automobila, uz ostale ovisne troškove nabave, uključiti i pretporez koji se ne može odbiti.

2. Oporezivanje posebnim porezom na motorna vozila

Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila uređuje se plaćanje posebnog poreza na motorna vozila namijenjena za uporabu na cestama u RH.

Motorna vozila koja se pokreću isključivo na električni pogon, motorna vozila čija je emisija ugljičnog dioksida (CO2 ) 0 grama po kilometru te motorna vozila proizvedena prije 30 i više godina koja su sukladno posebnim propisima razvrstana u kategoriju starodobnih (oldtimer) vozila, nisu predmet oporezivanja.

Obveznik plaćanja PPMV-a je, između ostaloga, svaka fizička i pravna osoba koja, radi uporabe na cestama RH, stječe motorno vozilo koje je predmetom oporezivanja PPMV-om u RH ili koja takvo motorno vozilo na koje nije obračunat i plaćen PPMV uvozi (treće zemlje) ili unosi (države članice EU) u RH.

Način na koji će se PPMV obračunavati ovisi o tome radi li se o novom ili rabljenom motornom vozilu (prema klasifikaciji iz Zakona o PPMV-u), kao i o tome je li vozilo kupljeno u tuzemstvu ili inozemstvu.

Novo motorno vozilo je Zakonom o PPMV-u definirano kao motorno vozilo koje u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u RH nije bilo registrirano, dok se rabljenim motornim vozilom smatra svako motorno vozilo osim novog motornog vozila.

Kada proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima prodaje motorno vozilo namijenjeno za uporabu na cestama RH, tada je obvezan u ime i za račun stjecatelja motornog vozila prije izdavanja računa obračunati PPMV te obračunati iznos uplatiti najkasnije do 15. dana tekućeg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec. Račun koji izdaje proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima obvezno mora sadržavati naznaku da je PPMV obračunat u skladu s odredbama Zakona o PPMV-u (čl. 9. st. 1. Zakona o PPMV-u).

Kada tuzemna pravna ili fizička osoba te trgovac rabljenim motornim vozilima unese ili uveze motorno vozilo namijenjeno za uporabu na cestama u RH, trgovac rabljenim motornim vozilima i stjecatelj motornog vozila je dužan carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu ili prebivalištu podnijeti poreznu prijavu radi obračuna i plaćanja PPMV-a u roku od 15 dana od dana unosa, uvoza ili nabave motornog vozila. Neprijavljivanje motornog vozila nadležnom carinskom uredu u navedenim rokovima i svako raspolaganje motornim vozilom u RH prije plaćanja PPMV-a smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području RH.

Način izračuna i visine sastavnica za izračun PPMV-a utvrđeni su Uredbom o načinu izračuna i visinama sastavnicama za izračun posebnog poreza na motorna vozila.

Kada se stječu rabljena motorna vozila koja su u RH već bila registrirana, odnosno na koja je već u RH plaćen PPMV, tada je stjecatelj (kupac) dužan platiti upravnu pristojbu na stjecanje rabljenih motornih vozila u RH. Upravna pristojba plaća se prema propisanom iznosu upravne pristojbe u kunama po kilovatu (kw), ovisno o godini starosti rabljenog motornog vozila, a propisuje se posebnim propisom kojim se uređuje plaćanje upravnih pristojbi za pojedina pismena i radnje te iznose tih pristojbi.

Obračun i kontrolu naplate upravne pristojbe na stjecanje rabljenih motornih vozila izvršava tijelo nadležno za registraciju motornih vozila, odnosno stanica za tehnički pregled vozila. Stjecatelj može upravnu pristojbu platiti neposredno u stanici za tehnički pregled vozila ili izvan nje.

3. Nabava osobnog automobila na financijski leasing

Najam je sporazum na temelju kojeg najmodavac prenosi na najmoprimca, kao zamjenu za plaćanje ili niz plaćanja, pravo uporabe neke imovine u dogovorenom razdoblju. Budući se financijskim leasingom na najmoprimca prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom, na početku razdoblja financijski leasing treba priznati u bilanci najmoprimca kao imovinu i obvezu po iznosima jednakim fer vrijednosti iznajmljene nekretnine ili, ako je niže, po sadašnjoj vrijednosti minimalnih plaćanja najma, određenih na početku najma.

Za razliku od financijskog leasinga, operativnim leasingom se ne prenose gotovo svi rizici i koristi povezani s vlasništvom, te najmoprimac iznos najamnine kod operativnog leasinga priznaje kao rashod razdoblja za svaki mjesec na koji se najam odnosi, osim ako nema druge sustavne osnove koja bolje predstavlja vremenski okvir najmoprimčeve koristi.

Što se tiče ostvarivanja prava na odbitak pretporeza prilikom nabave osobnog automobila putem financijskog leasinga, za razliku od poreznih obveznika koji PDV obračunavaju i plaćaju prema obavljenim isporukama, Uputom PU navedeno je da porezni obveznik – primatelj financijskog leasinga koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza ako je plaćen, što u slučaju otplate u ratama znači odbitak pretporeza prema dinamici plaćanja te ne postoji mogućnost da se odjednom izvrši odbitak pretporeza kao u slučaju poreznih obveznika koji PDV obračunavaju prema obavljenim isporukama.

4. Porezno priznavanje troškova korištenja osobnih automobila

Prema odredbama čl. 7. st. 1. toč. 4. ZPDOB-a, porezno nepriznatim troškovima koji uvećavaju osnovicu poreza na dobit smatra se 50% troškova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

Porezna osnovica se ne uvećava za sljedeće troškove:

  • osiguranje sredstava za osobni prijevoz,
  • kamate povezane s nabavom sredstava za osobni prijevoz,
  • plaćeni porez na cestovna motorna vozila te
  • naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstava za osobni prijevoz.

Navedeni troškovi se porezno priznaju u cijelosti, pod uvjetom da su u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika.

Također, porezno se priznaju svi troškovi korištenja (amortizacija, gorivo, održavanje, najam i dr.) osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti kao što su: autoškole, taksi službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i vodi, djelatnost izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

Osobni automobili čija nabavna vrijednost prelazi 400.000,00 kn imaju dodatna porezna ograničenja u svezi priznavanja troškova amortizacije. Trošak amortizacije onog dijela nabavne vrijednosti koja prelazi 400.000,00 kn povećava osnovicu poreza na dobit odnosno ne smatra se porezno priznatim troškom, osim ako se osobni automobil koristi isključivo za registriranu djelatnost najma i prijevoza.

5. Korištenje osobnih automobila isključivo u službene svrhe

Vijek uporabe osobnog automobila, prema zahtjevima računovodstvenih standarda, trebao bi biti određen vremenom u kojem poduzetnik očekuje koristiti taj automobil. Prema tome, odabir stope amortizacije trebao bi ovisiti isključivo o poduzetnikovoj procjeni vremena u kojem će se neka dugotrajna imovina koristiti. Godišnja stopa amortizacije za službene automobile je propisana u iznosu od 20% (5 godina). Navedena godišnja stopa amortizacije može se i podvostručiti, što znači da za osobne automobile maksimalno porezno dopustiva godišnja stopa amortizacije iznosi 40%, odnosno poduzetniku se porezno dopušta amortizirati službeni automobil u roku od 2,5 godine primjenom udvostručene amortizacijske stope. Korištenje stopa amortizacije koje su više od onih propisanih ZPDOB-om rezultira privremeno porezno nepriznatim rashodima koji će se porezno priznavati u onim (budućim) poreznim razdobljima kada za to budu ispunjeni uvjeti.

Kada se po osnovi korištenja službenog osobnog automobila ne utvrđuje plaća (dohodak), porezna ograničenja primjenjuju se i kod ostalih troškova korištenja. S druge strane, kada se po osnovi korištenja službenog osobnog automobila utvrđuje plaća, porezni tretman troškova korištenja je bitno drugačiji.

U navedene troškove spadaju troškovi s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, prema statusu pojedinog sredstva (čl. 7. st. 3. ZPDOB-a):

  1. za sredstva u vlasništvu poreznog obveznika troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije i amortizacije,
  2. za rent-a-car usluge zaračunana naknada uvećana za troškove goriva,
  3. za vozila u najmu trošak naknade po ugovoru, trošak goriva i održavanja te svi drugi troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma, a kod financijskog najma trošak amortizacije.

U troškove za koje se povećava porezna osnovica ne ulaze troškovi osiguranja, kamata povezanih s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni porez na cestovna motorna vozila, te naknade i pristojbe koje se obvezno prema posebnim propisima plaćaju pri registraciji sredstva za osobni prijevoz.

Porezni tretman nepriznatog pretporeza kod ostalih troškova korištenja osobnih automobila ovisi o tome obračunava li se za korištenje osobnog automobila plaća (dohodak) ili ne. Kada se radi o korištenju osobnog automobila za osobni prijevoz temeljem kojeg se korisniku automobila ne obračunava plaća (dohodak), iznos nepriznatog pretporeza u cijelosti se smatra porezno nepriznatim troškom.

S druge strane, kada poduzetnici po osnovi korištenja osobnog automobila korisniku automobila obračunavaju plaću (dohodak), tada su svi troškovi korištenja porezno priznati, uključujući i iznos nepriznatog pretporeza.

6. Korištenje osobnih automobila u službene i privatne svrhe

Korištenje službenih osobnih automobila u privatne svrhe smatra se primitkom u naravi. Primici u naravi koje po toj osnovi poslodavac omogućuje svojim radnicima smatraju se plaćom te podliježu plaćanju poreza i doprinosa na isti način kao i plaća u novcu za redovan rad. Ako se predmetni primici u naravi omogućuju fizičkim osobama koje nisu radnici, smatraju se drugim dohotkom, a ako se omogućuju vlasnicima (udjeličarima, dioničarima) koji nisu zaposleni u društvu, smatraju se dohotkom od kapitala.

Kada porezni obveznik po osnovi korištenja službenog osobnog automobila korisniku tog osobnog automobila obračunava primitak (plaću/dohodak) u naravi, svi troškovi korištenja, osim troškova amortizacije na nabavnu vrijednost preko 400.000,00 kn, smatraju se porezno priznatim troškovima.

Napominjemo da se primitak u naravi po osnovi korištenja službenog osobnog automobila utvrđuje za svaki mjesec u kojem ga radnik koristi.

Primitak u naravi po osnovi korištenja službenih osobnih automobila u privatne svrhe može se utvrđivati na nekoliko načina ovisno o tome je li automobil kupljen (uključujući i financijski leasing) ili unajmljen na operativni leasing ili dugotrajni najam te vodi li se ili ne vodi evidencija o prijeđenim kilometrima i vremenu korištenja u privatne svrhe.

PROŠIRENA PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA GRADITELJSTVO OD 01.11.2020.

Primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo sa svim izmjenama i dopunama proširuje se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. (»Narodne novine«, broj 58/2007 i 72/2007).

TARIFNI STAVOVI

 

Grupa složenosti

Poslovi – radna mjesta

Koeficijent

        u kunama

po satu

mjesečno

I. grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne zahtjeva posebno obrazovanje

Transportni radnik, pomoćni radnik, čistač, domar, čuvar – zaštitar, dostavljač

1,00

24,14

4.200,00

II. grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove i zadaće,odnosno rad za koji su dovoljna pismena uputstva

PKV građevinski radnici, pomoćni priučeni radnici svih struka, pomoćnik strojarskog montera, poslužitelj strojeva i uređaja na proizvodnji građevinskih elemenata, pomoćnik geobušača, figurant, pomoćni kuhar, sobarica, telefonist na telefonskoj centrali

1,15

27,76

4.830,00

III. grupa poslova podrazumijeva srednje složene poslove i zadatke na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova

KV građevinski radnik početnik (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramičar, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, električar, soboslikar, bravar, automehaničar), KV radnik ostalih struka – početnik, geobušač, strojar lakšeg građevinskog stroja, vozač traktora, monter metalnih konstrukcija, tehnički crtač, laborant, administrator, pomoćni knjigovođa, skladištar, kuhar, konobar

1,30

31,38

5.460,00

IV. a – grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije su obavljanje su potrebne konzultacije u njihovu izvršavanju

KV građevinski radnici svih struka (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramičar, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, elekričar, soboslikar, bravar, automehaničar i dr.), vozač teretnog motornog vozila, vozač autobusa, univerzalni strojarski monter, monter plino-energetskih postrojenja, strojar građevinskih strojeva, rukovatelj toranjskom dizalicom, rukovatelj betonare, građevinski laborant, pomoćni kalkulant, tehničar na gradilištu, blagajnik, glavni kuhar, komercijalista

1,45

35,00

6.090,00

IV. b – grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove i zadatke za čije obavljanje je potrebna samostalnost u njihovu izvršavanju

KV građevinski radnik svih struka (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramičar, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, električar, soboslikar, bravar, automehaničar i dr.), tehničar gradilišta, rukovatelj toranjskom dizalicom, majstor za sanaciju A-B konstrukcija, tehničar geobušenja, geometar, tehničar prerade drva, knjigovođa, računalni operater, referent platnog prometa, referent nabave, prodaje, referent kalkulacija, referent kadrovskih poslova i drugi administrativni referenti i sl.

1,52

36,69

6.384,00

V. a – grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka

VKV građevinski radnik svih struka (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramirač, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, električar, soboslikar, bravar, automehaničar i dr.), strojar teških građevinskih strojeva – (bagera, gredera, valjaka, utovarivača, finišera, freza za iskope u tunelima) vozač teških teretnih vozila, vozač autobusa, poslovođa jednostavnih objekata, ili postrojenja ili radiona, kalkulant, glavni knjigovođa

1,64

39,59

6.888,00

V. b – grupa poslova podrazumijeva složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka

VKV građevinski radnik svih struka (zidar, tesar, monter oplatnih sustava, armirač, betonirac, krovopokrivač, monter za montažu skela, zavarivač, asfalter, monter suhe gradnje, izolater, fasader, keramirač, stolar, klesar, limar, vodoinstalater, plinoinstalater, elektroinstalater, električar, soboslikar, bravar, automehaničar i dr.), miner specijalist, vodeći monter, vozač autobusa, rukovatelj građevinskim strojem – specijalist, vozač teškog teretnog vozila – specijalist, pećar, predradnik / brigadir, poslovođa gradilišta početnik, poslovođa montaže, poslovođa završnih radova, poslovođa održavanja, informatičar, samostalni kalkulant, samostalni referenti..

1,71

41,28

7.182,00

VI. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovu izvršavanju

VKV građevinski radnik – majstor svih zanimanja, poslovođa gradilišta, poslovođa, pomoćnik rukovoditelja gradilišta, voditelj manje složenih radova, rukovoditelj gradilišta manjeg objekta, voditelj radova, voditelj tima kalkulanata, stručnjak zaštite na radu

1,82

43,93

7.644,00

VII. grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz samostalnost i kreativnost u izvršavanju poslova tih područja

Voditelj građenja, rukovoditelj pogona, rukovoditelj mehanizacije i transporta, projektant, voditelj odsjeka u pratećim službama, geodeta, pravnik i dr. stručnjaci

1,90

45,86

7.980,00

VIII. grupa poslova prodrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, projektiranje poslova i zadataka

Voditelj građenja, rukovoditelj složenog pogona, programer, strojarski konstruktor, operativni konstruktor metalnih konstrukcija, voditelj odjela; kalkulacija, knjigovodstva, komercijale, financija, pravnih poslova, pripreme rada i sl.

2,20

53,10

9.240,00

IX. grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost radnika, te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova

Voditelj građenja vrlo složenog gradilišta, glavni inženjer gradilišta, samostalni projektant

2,35

56,72

9.870,00

X. grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove i zadatke s najvećim značajem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove zadatke, istraživački rad, itd.

Voditelj projekata, odgovorni rukovoditelj poslovanja – sektora

2,65

63,97

11.130,0

TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA

Pravo radnika na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla nije pravo koje je utvrđeno Zakonom o radu, već je nadoknada materijalnih prava radnika troškova prijevoza uređena kolektivnim ugovorom (ako se primjenjuje), pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca.

Read more

DNEVNICE ZA TERENSKI RAD

Zakonom o radu nije uređeno pravo radnika na terenski dodatak već se isto utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca o isplati. U slučaju da pravo radnika na terenski dodatak nije utvrđeno nekim od izvora radnih prava, radnik to pravo niti ne ostvaruje odnosno isto ovisi o odluci samog poslodavca.

U slučaju da poslodavca ne obvezuje niti jedan izvor radnog prava, poslodavac može sam donijeti odluku o isplati dnevnice za rad na terenu.

Važno je istaknuti da ako je pravo na isplatu dnevnica za rad na terenu radnicima u izvorima radnog prava uređeno u iznosu koji je veći od neoporezivog iznosa (uređenog propisima o porezu na dohodak), tada je poslodavac radniku dužan omogućiti korištenje toga prava u punom iznosu, a razlika iznosa između iznosa iskorištenog prava u odnosu na propisane neoporezive iznose smatra se primitkom od nesamostalnog rada radnika i podliježe obvezi obračuna i uplate propisanih obveza za javna davanja.

1. Prava radnika na terenski dodatak prema nekim kolektivnim ugovorima

U različitim kolektivnom ugovorima različito je uređeno pravo na isplatu terenskog dodatka, pa je tako Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike propisano da za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio.

Terenski dodatak se isplaćuje službeniku i namješteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za idući mjesec. Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 200,00 kn, odnosno prema sporazumu s Vladom, a ako je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana, isplatit će se 50% iznosa propisanog iznosa (100,00 kn). Također, ako je službeniku i namješteniku za vrijeme rada izvan sjedišta državnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osiguran adekvatan smještaj (u čvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Što se tiče gospodarstva, jedini Kolektivni ugovor koji je u ovom trenutku, Odlukom ministra nadležnog za rad, proširen na cijelu djelatnost – Kolektivni ugovor za graditeljstvo u svojim II izmjenama i dopunama od 7. srpnja 2020. koje su objavljene u Narodnim novinama, broj 93/208 mijenja i čl. 54. kojim je uređeno pravo na terenski dodatak (dnevnicu za rad na terenu). Sukladno navedenoj izmjeni, za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik ima pravo na dnevnicu za rad na terenu u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i ostalih troškova na terenu.

Dnevnica za rad na terenu iznosi od 120,00 kn do 200,00 kn ako radnik boravi na terenu (ne putuje svaki dan kući), a ako putuje svaki dan kući, dnevnica za rad na terenu iznosi od 70,00 do 120,00 kn dnevno, a iznosi unutar propisanog raspona mogu se odrediti odlukom poslodavca ili kolektivnim ugovorom na razini poslodavca. Poslodavac utvrđuje pripadajući iznos dnevnice za rad na terenu razmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim gradilištima.

Radom na terenu u tuzemstvu smatra se boravak radnika izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 km), a u skladu s poreznim propisima i pod uvjetom da je ta isplata neoporeziva.

Predujam za dnevnicu za rad na terenu isplaćuje se radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec, odnosno prilikom upućivanja na terenski rad. Ako su radniku od strane poslodavca osigurani smještaj i prehrana uz odgodu plaćanja do isplate dnevnica za rad na terenu, dnevnica za rad na terenu može se obračunati i isplatiti zajedno s isplatom plaće za mjesec u kojem su usluge smještaja i prehrane korištene. Također je navedeno da se dnevnice za službeno putovanje, dnevnica za rad na terenu i trošak prehrane međusobno isključuju.

2. Dnevnica za rad na terenu – prema poreznim propisima

Zakonom i Pravilnikom propisana je visina dnevnica za rad na terenu koje se mogu fizičkim osobama isplatiti bez obveze obračuna i uplate poreza na dohodak kao i uvjeti za isplatu istih.

Temeljem tabelarnog prikaza neoporezivih iznosa dnevnica za rad na terenu, vidljivo je kako se neoporezivi iznosi dnevnica za rad na terenu u inozemstvu utvrđuju propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna odnosno Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Neoporezivi iznosi se utvrđuju u stranim valutama (dolarima i eurima), a visina neoporezivih iznosa razlikuje se ovisno o državi.

Neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se ako je na radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran obrok (ručak i/ili večera). Međutim, dnevnica za rad na terenu se ne umanjuje ako je radniku uz troškove smještaja podmiren doručak. Ovdje je bitno napomenuti da doručak mora biti dio računa za noćenje.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz čl. 29. Zakona (obrt, djelatnosti slobodnih zanimanja i dr.) mogu sebi osobno u slučaju rada na terenu isplatiti neoporezivi iznos dnevnice za rad na terenu uz ispunjenje uvjeta propisanih Pravilnikom.

3. Svrha i uvjeti pod kojima se mogu isplatiti neoporezivo

Sukladno članku 7. stavku 12. Pravilnika, Dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu jesu naknade na ime pokriće troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji i inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika.

Dnevnica za rad na terenu se može isplatiti i:

  • u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu te,
  • za dane provedene u odlasku i povratku s terenskog rada ako su zadovoljeni ostali uvjeti vezani za rad na terenu propisani Pravilnikom.

Neoporezivi iznos dnevnice nije potrebno dokumentirati vjerodostojnim ispravama odnosno stvarnim računima prehrane, pića i dr. na terenu.

Za razliku od isplate dnevnica za službeno putovanje (kod kojih je poreznim propisima propisano da se puni iznos neoporezive dnevnice može isplatiti nakon više od 12 sati provedenih na službenom putu tj. pola iznosa ako službeno putovanje traje više od 8, a manje od 12 sati), poreznim propisima nije propisan uvjet odnosno minimalno razdoblje boravka (sati) na terenu za neoporezivu isplatu terenskog dodatka. Tako poslodavci radniku mogu primjerice isplatiti neoporezivo dnevnicu i za rad na terenu koji dnevno traje 8 sati i manje od 8 sati. Međutim, važno je istaknuti kako isto može biti uređeno izvorom radnog prava.

Ako je radnik upućen na rad u mjesto svog prebivališta ili uobičajenog boravišta kao i mjesto koje je manje od 30 kilometara udaljeno od njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta nema pravo na neoporezivu dnevnicu za rad na terenu.

Dnevnica na terenu (u tuzemstvu) se može isplatiti (neoporezivo) samo radniku koji radi kod poslodavca koji obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu. Navedeno znači poslodavci koji obavljaju djelatnost koja je po svojoj prirodi nije vezana za rad na terenu, ne mogu neoporezivo isplaćivati navedenu naknadu, već ako se radi o službenom putu, mogu neoporezivo isplatiti samo dnevnicu za službeni put.

Poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo isplatiti dnevnicu za rad na terenu koji je trajao manje od 8 sati uz uvjete da je:

  • mjesto rada različito od mjesta sjedišta poslodavca (isplatitelja) ili njegove poslovne jedinice,
  • mjesto rada različito u odnosu na mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika,
  • mjesto rada udaljeno od mjesta sjedišta poslodavca (isplatitelja) ili njegove poslovne jedinice i od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika (druge fizičke osobe) najmanje 30 kilometara,
  • da je djelatnost poslodavca vezana za rad na terenu.

4. Način isplate i izvješćivanje na Obrascu JOPPD

Dnevnica za rad na terenu se radnicima do propisanog neoporezivog iznosa može isplatiti u gotovini (iz blagajne) ili na račun radnika (tekući ili žiro). Ako se radi o oporezivom iznosu dnevnice isti se obvezno isplaćuje na tekući ili žiro račun radnika.

U slučaju da se radi o fizičkoj osobi koja nije u radnom odnosu s isplatiteljem (npr. kada dnevnicu fizičkoj osobi isplaćuje neprofitna organizacija), ista se obvezno isplaćuje na žiroračun stjecatelja drugog dohotka.

O isplaćenoj neoporezivoj dnevnici za rad na terenu izvješćuje se na Obrascu JOPPD najkasnije do 15. tog u tekućem mjesecu za isplatu u prethodnom mjesecu (za sve isplate izvršene tijekom prethodnog mjeseca po pojedinom radniku).

PROMJENA NAČINA OPOREZIVANJA S POREZA NA DOHODAK NA POREZ NA DOBIT KOD OBRTNIKA

Fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost i utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti mogu po vlastitom izboru plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Jedan od odlučujućih elemenata za promjenu poreznog statusa svakako je visina porezne stope. Međutim, po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti obrtnici mogu postati obveznici poreza na dobit i po sili zakona, ako zadovolje uvjet propisan Zakonom o porezu na dobit.

Read more

PRESTANAK DRUŠTVA PO SKRAĆENOM POSTUPKU

Odlukom članova društva, uz ispunjenje propisanih uvjeta, društvo može prestati po skraćenom postupku bez da se provodi postupak likvidacije. Uprava društva koje prestaje po skraćenom postupku dužna je za razdoblje od početka poslovne godine do okončanja poslovanja sastaviti financijske izvještaje i porezne prijave i dostaviti ih nadležnim institucijama.

Read more

POTPORE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA RUJAN-PROSINAC-2020

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na sjednici održanoj u ponedjeljak, 07. rujna 2020. donijelo je odluku o izmjenama i dopunama uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini.

Read more

Kontakt/Lokacija