OVRHA NA PLAĆI U 2022. GODINI

Sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) izuzeta su od ovrhe temeljem  odredbe čl. 172. Ovršnog zakona. 

Ovrha na stalnim novčanim primanjima ovisi o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086 kune.

Ako je neto plaća radnika koja seisplaćuje u siječnju 2022. i nadalje do 31. prosinca 2022. jednaka ili veća od 7.086 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.724,00(2/3 od 7.086). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 10.000 kn, njemu se isplaćuje 4.724,00 kn na zaštićeni račun, dok je iznos od 5.276,00 kn raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086 kn od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 neto plaće, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj odnosno 4.724,00 kn.
Ako je iznos 3/4 neto plaće veći od iznosa 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4.724,00 kn) na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće (4.724,00 kn), a razlika na redovan račun.
Ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće u RH (4.724,00 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.
Primjerice ako pak radnik ima neto plaću u iznosu od 6.298,67 kn do 7.086,00 kn na zaštićeni se račun isplaćuje iznos 4.724,00 kn (2/3 prosječne neto plaće), dok je ostatak raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Sukladno čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona moguće je ograničenje ovrhe na naknadama koje nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja. Dakle, moguće je ograničenje ovrhe i na naknadama koje se smatraju drugim dohotkom ako se isplatitelju dostavi javna isprava kojom se dokazuje da je to primanje jedino stalno novčano primanje. To može biti npr. potvrda Porezne uprave iz koje može biti vidljivo da je drugi dohodak (autorski honorar, naknada po ugovoru o djelu i sl.) jedini primitak. Nezaštićeni dio npr. tog drugog dohotka treba isplatiti na žiro račun primatelja.

Navedena ograničenja se ne odnose na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja djeteta, kao niti na naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Radi naplate tih tražbina primjenjuju se drugačija ograničenja, a od ovrhe je izuzeto:
– 1/2 neto plaće ako se ovrha provodi zbog naknade štete nastale radi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
– 1/4 neto plaće ako se ovrha provodi zbog zakonskog uzdržavanja djeteta.

 

Kontakt/Lokacija