Aktiva

PRIPREME ZA SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZETNIKA ZA 2020.

Obveznici primjene Zakona o računovodstvu dužni su voditi poslovne knjige prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva i sastavljati financijske izvještaje tako da iz njih budu vidljivi poslovni događaji u svezi s imovinom, obvezama i kapitalom te informacije o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja.

Realnost i objektivnost podataka u poslovnim knjigama ispituje se:

• kontrolom fizičkog postojanja imovine koja je evidentirana u poslovnim knjigama (popisom imovine i obveza, tj. inventurom),
• usklađivanjem podataka iskazanih u poslovnim knjigama s trećim osobama (dužnicima, vjerovnicima, kreditorima i dr.),
• provjerom početnog stanja,
• uvidom u izvornu dokumentaciju (račune, izvatke s računa, primke, ugovore i dr.),
• kontrolom sastavljenih obračuna (amortizacije, revalorizacije, rezerviranja, vrijednosnih usklađenja, kamata, plaća, kalkulacija i dr.),
• kontrolom i usklađenjem analitičkih evidencija s glavnom knjigom, te dr. postupcima.

U financijskim izvještajima i poreznim prijavama za 2020., kao i prethodnih godina, posebno će se izvještavati o transakcijama s povezanim poduzetnicima, tj. poduzetnicima unutar grupe, društvima povezanim sudjelujućim interesom te ostalim povezanim osobama. Stoga, pri kontrolama iskazanih stanja odnosno poslovnih promjena i pripremama za sastavljanje financijskih izvještaja i porezne prijave pažnju, uz ostalo, treba obratiti na razvrstavanje transakcija s ovim osobama. Dobro pripremljeni podaci u poslovnim knjigama, iskazani na analitičkim kontima otvorenim u skladu s pozicijama bilance i računa dobiti i gubitka, kao i potrebama izvještavanja o povezanim osobama u Obrascu PD-IPO, omogućiti će točno, brzo i jednostavno sastavljanje ovih izvještaja.

Kontrola bilančnih pozicija

Pripreme za sastavljanje financijskih izvještaja najpraktičnije je započeti i provesti kontrolom stanja i prometa svakog konta bruto bilance.

U razredu 0 evidentira se dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina, financijska imovina, dugoročna potraživanja, ulaganja u nekretnine, potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital, te odgođena porezna imovina.

Za ulaganja na tuđoj imovini na kraju godine svakako je potrebno provjeriti:

• postoji li evidentirano ulaganje za koje je istekao (ili je prekinut) ugovor o zakupu;
• tko prema ugovoru snosi troškove uređenja poslovnog prostora, zakupoprimac (zakupnik) ili zakupodavac;
• jesu li troškovi ulaganja na tuđoj imovini pravilno raspoređeni:
• troškovi rušenja i podizanja pregradnih zidova, ugradnje klimatizacijskog sustava, uvođenje telefonskih priključaka, izgradnja ograda, uređenje ili asfaltiranje prilaznih cesta, parkirališta i dr. klasificiraju se kao nematerijalna imovina;
• troškovi bojanja zidova, uređenja podova, zamjene rasvjetnih tijela, popravaka i dr. troškovi tekućeg održavanja poslovnog prostora klasificiraju se kao trošak razdoblja;
• je li amortizacija obračunana proporcionalno korisnom vijeku uporabe u razdoblju zakupa;
• amortizacijsko razdoblje i metodu amortizacije, te ukoliko se očekivani vijek uporabe (zakupa) imovine razlikuje od prijašnjih procjena treba promijeniti razdoblje amortizacije/amortizacijske stope. Amortizacija se mora promijeniti ukoliko je bilo promjena ekonomskih koristi imovine.

Za DMI potrebno je provjeriti:

• jesu li u trošak nabave (nabavnu vrijednost) imovine uključeni: kupovna cijena, carina, nepovratni porez, troškovi prijevoza, istovara, montaže i svi drugi troškovi koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu, početno procijenjeni troškovi demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena ako za isto postoji obveza poduzetnika;
• je li oprema nabavljena na financijski leasing evidentirana kao DMI
• primjenjuje li se za mjerenje DMI metoda koja je određena računovodstvenim politikama (metoda troška odnosno metoda revalorizacije);
• je li u poslovnim knjigama iskazana imovina koja je u cijelosti amortizirana a i dalje se nalazi kod poduzetnika;
• je li imovina za koju je donesena odluka o prodaji, a za koju su ispunjeni uvjeti da bude klasificirana kao dugotrajna imovina namijenjena prodaji, preknjižena na kratkotrajnu imovinu (kontnu skupinu 68);
• investicije u tijeku, te ako je neka investicija završena prenijeti je s konta investicija na imovinu u uporabi te obračunati amortizaciju. Ukoliko neka investicija neće biti nikad završena istu treba otpisati na teret rashoda;
• nije li po danom predujmu primljena imovina, treba li tražiti povrat uplaćenog predujma, obračunati kamate, provesti usklađenje s primateljem predujma;
• usklađenost knjige DMI (knjige inventara), analitičkog knjigovodstva DMI i glavne knjige;
• koristi li se za obračun amortizacije metoda i stope utvrđene računovodstvenim politikama poduzetnika;
• jesu li primijenjene stope za obračun amortizacije u okviru porezno dopustivih stopa, te obračunava li se amortizacija linearnom metodom. Ako se amortizacija obračunava degresivnom ili funkcionalnom metodom ili po višim stopama, za potrebe priznavanja troška amortizacije, amortizaciju treba obračunati i linearnom metodom, te po porezno dopustivim stopama. Za iznos amortizacije obračunat drugim metodama koji je viši od iznosa amortizacije dobivenog linearnom metodom ili po stopama višim od dopuštenih, uvećava se porezna osnovica u obrascu PD;
• je li ispravno obračunana amortizacija, posebice za imovinu nabavljenu/stavljenu u uporabu i otuđenu u toku godine.
• nije li greškom obračunata amortizacija na imovinu koja je u potpunosti amortizirana,
• ako se za imovina revalorizira, evidentira li rezultat revalorizacije u korist kapitala odnosno revalorizacijske rezerve (ne u prihode);
• ako društvo provodi revalorizaciju imovine tada treba revalorizirati svu imovinu iste grupe (npr. sve građevinske objekte), a ne samo jednu imovinsku stavku;
• provodi li se za imovinu koja se mjeri metodom revalorizacije na svaki datum bilance (prema potrebi i češće) procjena fer vrijednosti, te ako se fer vrijednost revalorizirane imovine znatno razlikuje od njezine knjigovodstvene vrijednosti potrebna je daljnja revalorizacija kako bi knjigovodstvena vrijednost bila što bliže fer vrijednosti imovine na dan bilance;
• je li za revaloriziranu imovinu obračunata amortizacija
• postoji li pokazatelj da neka DMI može biti umanjena. Ako takav pokazatelj postoji, poduzetnik treba procijeniti nadoknadivi iznos imovine i provesti vrijednosno usklađenje
• je li prodana, darovana ili na drugi način otuđena imovina isknjižena iz poslovnih knjiga i je li prilikom evidentiranja prodaje/otuđenja primijenjeno neto-načelo iskazivanja prihoda odnosno rashoda (toč. 15.42. HSFI-a 15 odnosno toč. 71. MRS-a 16);
• je li rashodovana DMI koja se još uvijek nalazi kod poduzetnika evidentirana u poslovnim knjigama, odnosno kada je uništena ili na dr. način otuđena isknjižena (otpisana) iz polovnih knjiga;
• postoji li za isknjiženu rashodovanu imovinu vjerodostojna dokumentacija (odluka uprave o rashodovanju i daljnjem postupanju s ovom imovinom, zahtjev za očevid Porezne uprave, zapisnik Porezne uprave, potvrda društva za zbrinjavanje otpada o preuzimanju imovine i sl.).

Obveznici MSFI-a kao stavku DMI obvezni su priznati i imovinu nabavljenu na operativni leasing ili uzetu u dugoročni najam.

Zemljišta i dr. prirodna bogatstva koja se ne troše ne podliježu amortizaciji. To znači da se prilikom nabave nekretnine, koju čini zemljište i građevinski dio, zemljište treba odvojiti od ostalog dijela nekretnine te evidentirati odvojeno. U slučaju kad se zemljište nabavlja radi izgradnje (građevinsko zemljište), troškovi koji nastaju u vezi s pripremom gradilišta, geodetski troškovi, iskopi i odvoz zemlje, izvedene instalacije, uređenje okoliša, projektiranje, nadzor i tehnički pregled i dr. troškovi ulaze u trošak nabave građevine, a ne zemljišta.

Ako poduzetnik nabavlja rabljeni osobni automobil od osobe koja nije u sustavu PDV-a obvezan je platiti upravnu pristojbu. Neodbijeni pretporez (50%), odnosno plaćena upravna pristojba u slučaju nabave rabljenog osobnog automobila, te plaćen posebni porez na motorna vozila uračunava se u trošak nabave nabavljenog osobnog automobila. Porezna osnovica u obrascu PD za 2020., sukladno čl. 7. st. 1. toč. 4. Zakona o PD-u, povećava se za 50% troškova amortizacije i drugih troškova nastalih u svezi s korištenjem osobnih automobila, plovila, helikoptera, zrakoplova i drugih sredstava za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća.

Biološka imovina obuhvaća živuće životinje i biljke (drveće na plantažama, višegodišnje nasade, temeljno stado i ostalo). Troškovi održavanja nasada i temeljnog stada priznaju se u trošak nabave (kapitaliziraju) samo do prvog roda. U razdoblju kada nasad daje rod, troškovi gnojidbe, rezidbe, okopavanja, košnje trave, prskanja i dr. evidentiraju se kao troškovi proizvodnje.

Dugotrajna financijska imovina u financijskim izvještajima iskazuje se na zasebnim pozicijama ovisno radi li se o financijskoj imovini iz odnosa s poduzetnicima unutar grupe, društvima povezanim sudjelujućim interesom ili nepovezanim poduzetnicima i ostalim osobama.

Kod provjere podataka iskazanih na kontima dionica i udjela treba poći prije svega od pitanja:

• je li imovina evidentirana na ovoj kontnoj skupini dugoročna (dionice koje je društvo nabavilo s namjerom da u budućnosti sudjeluje u poslovnom rezultatu društva čije dionice drži);
• jesu li pri nabavi financijske imovine (osim kod imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka) u trošak nabave uključeni svi transakcijski troškovi (provizija brokera, pristojbe, usluge odvjetnika, bankarske usluge i dr.);
• jesu li iz poslovnih knjiga isknjižene dionice koje su prodane u toku godine uz istodobno priznavanje dobitka ili gubitka od prodaje;
• odgovara li saldo dionica u poslovnim knjigama izvodu Središnje depozitarne agencije.

Za dane, zajmove depozite i kaucije treba provjeriti:

• postoje li ugovori o zajmovima;
• da ugovori o depozitima i kaucijama nisu istekli, a ako jesu treba tražiti povrat istih;
• jesu li obračunane kamate po dugoročnim zajmovima prema ugovorenim rokovima;
• jesu li za zajmove dane fizičkim osobama (građanima, vlasnicima, zaposlenicima i sl.), beskamatno ili uz kamatu ispod 2% godišnje, obračunati i plaćeni doprinosi, porez i pripadajući prirez, budući se korištenje kredita (zajmova) pod tim uvjetima smatra dohotkom;
• stanja s poslovnim partnerima, tj. provesti u skladu salda s bankama, leasing društvima i dr. financijskim institucijama;
• je li vrijednosno usklađenje financijske imovine provedeno preko konta 049 – Vrijednosno usklađenje dugotrajne financijske imovine.

Potraživanja se početno mjere po fer vrijednosti. Na svaki sljedeći datum bilance, potraživanja čija se naplata očekuje u razdoblju dužem od godine dana treba mjeriti po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope umanjeno za gubitak od umanjenja vrijednosti. Ako se naplata potraživanja odgađa za razdoblje dulje od 1 godine, a nisu ugovorene kamate, ili su ugovorene po stopi koja je niža od tržišne, potraživanje treba diskontirati.

Na kraju poslovne godine potrebno je provjeriti:

• postoje li za potraživanja iskazana na skupini 05 ugovori;
• mjere li se potraživanja u skladu sa zahtjevima računovodstvenih standarda;
• jesu li potraživanja za koja je rok plaćanja dulji od 1 godine evidentirana kao dugoročna na kontnoj skupini 05;
• jesu li dugoročna potraživanja koja dospijevaju u idućih godinu dana preknjižena na kratkoročna potraživanja;
• jesu li redovno mjesečno obračunavane kamate, te jesu li po dospjelim kamatama iskazani prihodi (051/760 ili 761).
• jesu li sporna potraživanja vrijednosno usklađena, tj. ispravljena na teret rashoda društva (706/058) te jesu li preknjižena na konto 054 – Potraživanja u sporu i rizična potraživanja (054/050, 051, 052, 053).

Prema toč. 14.23. HSFI-a 14 odnosno toč. 24. MRS-a 12, zahtijeva se računovodstveno priznavanje odgođene porezne imovine za sve privremene razlike, ali samo u visini za koju je vjerojatno da će oporeziva dobit biti raspoloživa i za koju se preneseni porezni gubitak, neiskorištene porezne olakšice i odbitne privremene razlike mogu iskoristiti.

U svrhu iskazivanja OPI na kraju razdoblja potrebno je provjeriti:

• ima li društvo u 2020. na rashodima iskazana privremeno nepriznata vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca koja uvećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit u PD obrascu (npr. potraživanja od kupaca kod kojih od dana dospijeća do kraja poslovne godine nije prošlo više od 60 dana);
• je li društvo provelo vrijednosno usklađenje zaliha, a da iste nisu prodane te će u prijavi poreza na dobit za 2020. po toj osnovi povećati poreznu osnovicu;
• ima li društvo neiskorištenih poreznih gubitaka

Nekretnine koje se ne koriste za vlastite potrebe (uredski prostor, skladište, pogon i dr.), već se drže radi zarade prihoda od najma i/ili povećanja kapitalne vrijednosti imovine evidentiraju se na kontnoj skupini 06. Na kraju godine potrebno je provjeriti:

• primjenjuje li poduzetnik za mjerenje ulaganja u nekretnine model izabran računovodstvenim politikama i propisanim standardima;
• nije li za nekretninu koja se davala u najam promijenila namjena, te se koristi u poslovne svrhe (ili obrnuto).
• ako se dio nekretnine koristi u poslovne svrhe, a dio se iznajmljuje, da li se dio te nekretnine koji se daje u najam vrednuje sukladno HSFI-u 7, a dio koji se koristi za obavljanje djelatnosti sukladno HSFI-u 6, te je li pritom zadovoljena mogućnost odvojene prodaje tih dijelova, tj. provedeno etažiranje;
• je li u trošak nabave nekretnine koja se iznajmljuje za potrebe stanovanja uračunat PDV (najam stambenih prostorija oslobođen je PDV-a13, te se pri nabavi nekretnine za tu namjenu ne može priznati pretporez).

U razredu 1 evidentira se kratkoročna i kratkotrajna imovina (novac, financijska imovina, potraživanja, plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda).

Poslovne promjene u svezi s novcem tijekom godine evidentirale su se u poslovnim knjigama na osnovu izvatka s računa društva otvorenih u poslovnim bankama te na temelju blagajničkih izvještaja. Stanja deviznog računa, devizne blagajne i deviznog akreditiva na dan 31.12. iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti primjenom srednjeg tečaja HNB-a i to analitički po svakoj valuti. Tečajne razlike koje se pritom javljaju knjiže se na financijske prihode (pozitivna tečajna razlika) odnosno financijske rashode (negativna tečajna razlika).

Za primljene mjenice na kraju godine treba provesti sljedeće postupke i provjere:

• za mjenice koje su na kraju godine (2020.) poslane na naplatu te će izvadak sa žiro računa o njihovoj naplati stići tek sljedeće godine (2021.) provesti preknjiženje na konto – Mjenice poslane na naplatu;
• za indosirane mjenice tijekom godine (prenijete na vjerovnika) treba provjeriti je li indosament proknjižen;
• provjeriti jesu li naplaćene mjenice odnosno mjenice vraćene vjerovnicima (npr. mjenice koje su služile kao instrument osiguranja plaćanja, mjenice primljene kao jamstvo temeljem sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i dr.) isknjižene iz poslovnih knjiga.

Iste postupke i provjere treba provesti za zadužnice i druge vrijednosne papire.

Potraživanja od kupaca početno se mjere po fer vrijednosti. Nakon početnog priznavanja kratkoročna potraživanja mjere se po početno priznatom iznosu umanjenom za naplaćene iznose i umanjenja vrijednosti. Za potraživanja od kupaca potrebno je:

• uskladiti analitičko knjigovodstvo kupaca s glavnom knjigom.
• provesti usklađenja stanja s kupcima putem izvatka otvorenih stavaka (IOS-a).
• ispitati stanja sumnjivih, spornih i nenaplativih potraživanja te provesti vrijednosna usklađenja istih.
• za potraživanja koja su vrijednosno usklađena u ranijim razdobljima treba provjeriti je li možda nastupila zastara ili su ista naplaćena u toku godine a nisu priznati prihodi;
• potraživanja od kupaca u inozemstvu iskazuju se na dan 31.12. u kunskoj protuvrijednosti primjenom srednjeg tečaja HNB-a.
• za negativna (potražna) salda na kontima kupaca provjeriti temeljem čega su nastala.
• ispitati i analizirati starosnu strukturu potraživanja

Ako u poslovnim knjigama za nekog poslovnog partnera istovremeno stoji potraživanje od kupca i obveza prema njemu kao dobavljaču, te ako su obje tražbine dospjele, primjereno je izvršiti međusobni prijeboj potraživanja i obveza.

Za dane predujmove potrebno je provjeriti:

• je li za dani predujam primljen račun za predujam
• je li po danim predujmovima primljena usluga, odnosno imovina i račun, a da predujam nije proknjižen na zatvaranje obveze prema dobavljaču i nije ispravljeno knjiženje za iskorišten pretporez po danom predujmu. U tom slučaju potrebno je provesti potrebna knjiženja (ispravak knjiženja);
• je li po danim predujmovima možda primljena usluga/imovina a da nije primljen račun za istu. U tom slučaju potrebno je od dobavljača tražiti račun;
• nije li se možda odustalo od nabavke za koju je ranije dan predujam. Ako je, treba tražiti povrat predujma od dobavljača;
• nema li na kontima dobavljača dugovnih salda koji se odnose na predujmove za usluga/imovine;
• postoje li pretpostavke za vrijednosno usklađenje/ otpis danih predujmova.

Kod ulaganja u udjele (dionice) nepovezanih poduzetnika treba provjeriti:

• jesu li prema odluci uprave iste razvrstavane u financijsku imovinu čija se promjena fer vrijednosti priznaje u računu dobiti i gubitka ili u financijsku imovinu raspoloživu za prodaju;
• jesu li transakcijski troškovi, povezani sa stjecanjem (kupnjom) dionica tijekom godine, koje su klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, priznati kao rashodi razdoblja.
• fer vrijednost dionica (udjela) na dan bilance (31.12.).

Da bi se mogle provesti kontrole potraživanja od države, iskazana u poslovnim knjigama, potrebno je od Porezne uprave tražiti podatke o zaduženju i uplatama radi usklađenja (kartice PU), tj. u e-porezna u modulu „pregled podataka“ preuzeti pregled knjigovodstvene kartice (PKK). Za PDV (pretporez) treba provjeriti:

• odgovaraju li stanja iskazana u poslovnim knjigama stanjima na karticama PU,
• provjeriti knjiženja u glavnoj knjizi i knjizi U-RA,
• jesu li knjiženi svi povrati više uplaćenog pretporeza u toku godine,
• odgovaraju li prometi iskazani na dugovnoj strani konta zbrojnim prometima u knjizi U-RA za cijelu godinu,
• odgovaraju li stanja na kontima pretporeza za redovne isporuke i predujmove pretporezu iskazanom u PDV obrascu za 12/2020.

Porezni obveznik, u 2020., ne može:

• odbiti pretporez obračunan pri nabavi dobara i usluga za reprezentaciju,
• odbiti 50% pretporeza za nabavu i najam osobnih automobila, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima (goriva, ulja, održavanja i sl.).

U razredu 2 evidentiraju se kratkoročne obveze.  Za obveze prema dobavljačima potrebno je:

• uskladiti analitičko knjigovodstvo dobavljača s glavnom knjigom,
• provesti usklađenja stanja s dobavljačima putem IOS-a,
• ispitati stanja sumnjivih i neplaćenih obveza, te otpisati (oprihodovati) zastarjele obveze i obveze po kojima dobavljači ne iskazuju potraživanja,
• obveze prema dobavljačima u inozemstvu iskazati na dan 31.12. u kunskoj protuvrijednosti primjenom srednjeg tečaja HNB-a. Tečajne razlike koje se pritom javljaju knjiže se na financijske prihode (pozitivna tečajna razlika) odnosno financijske rashode (negativna tečajna razlika);
• za pozitivna (dugovna) salda na kontima dobavljača provjeriti temeljem čega su nastala,

Za primljene predujmove potrebno je provjeriti:

• jesu li za primljene predujmove ispostavljeni računi te obračunan i plaćen PDV;
• ukoliko na kontima potraživanja od kupaca (skupina 12) postoji potražni saldo isti treba preknjižiti na konto obveza za primljene predujmove (konto 230);
• ako za primljene predujmove kupci više ne postoje, a nastupila je opća zastara (5 godina), isti se mogu oprihodovati;
• primljene predujmove koji se prenose više godina i za koje neće biti isporuke treba vratiti kupcu (uplatitelju). U suprotnom, ova salda mogu poprimiti obilježje pozajmice, a tada se postavlja pitanje obračuna kamata.

Za zajmove, kredite, leasinge i dr. financijske obveze na kraju godine treba provjeriti:

• postoje li potpisani ugovori i odgovaraju li iskazane obveze u poslovnim knjigama obvezama koje su preuzete po tim ugovorima;
• uskladiti stanja s bankama, leasing društvima i dr. financijskim institucijama;
• jesu li obveze po dugoročnim zajmovima i kreditima koje dospijevaju u roku 12 mjeseci nakon datuma bilance (u 2021.) preknjižene na ovu skupinu;
• jesu li proknjižene sve obveze za kamate koje se odnose na 2020. i jesu li priznate u rashode;
• postoje li za zajmove primljene od fizičkih osoba ugovori te je li po tim ugovorima isplaćivana kamata i ako je, je li na istu prilikom isplate obračunan i plaćen porez na dohodak od kapitala i pripadajući prirez.

Za obveze za dividende i udjele u dobiti na kraju godine treba provjeriti:

• postoji li za iskazane obveze odluka skupštine (dioničara odnosno udjeličara);
• jesu li proknjižene sve isplate u toku godine;
• ako je društvo u toku 2020. isplaćivalo zadržanu dobiti je li takva isplata oporeziva i ako je, je li obračunan i plaćen porez na dohodak od kapitala i ev. prirez;
• ako je društvo u toku 2020. isplaćivalo predujam dobiti za 2020. je li obračunan i plaćen porez na dohodak od kapitala i ev. prirez, kao i je li ostvarena dobit dostatna za pokriće tog predujma.

Za porez na dodanu vrijednost treba provjeriti:

• jesu li za sve izvršene isporuke i obavljene usluge u 2020. ispostavljeni računi, te obračunan i plaćen PDV
• je li obračunan PDV na vlastitu potrošnju
• je li po računima za primljene usluge na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu obračunan i plaćen PDV;
• je li za obavljeno stjecanje dobra i primljene usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica EU obračunan i plaćen PDV;
• je li plaćen PDV po računima za primljene usluge od poduzetnika izvan EU, a koje se oporezuju u tuzemstvu;
• odgovaraju li prometi iskazani na potražnoj strani konta zbroju poreza u knjigama IRA za cijelu godinu;
• jesu li u toku godine, prema mjesečnim obračunima (PDV obrascima), zatvorena salda obveza za PDV sa stanjima na kontima pretporeza i iskazane mjesečne obveze za PDV na kontu 2608 odnosno potraživanja za više uplaćen porez na kontu 1608;
• jesu li proknjižene sve uplate PDV-a u toku godine kao i povrati više uplaćenog pretporeza u toku godine;
• jesu li provedena knjiženja za povrate PDV-a u putničkom prometu na osnovi ovjerenog PDV-P obrasca od strane carinarnice;
• odgovaraju li stanja iskazana u poslovnim knjigama stanjima na karticama Porezne uprave.

Za ostale poreze (porez po odbitku, porez na dohodak po osnovi ugovora o djelu, autorske honorare i dr.), doprinose po drugim dohocima, carinu, članarinu i doprinos HGK, članarine turističkoj zajednici i dr. obveze prema državi također je potrebno provjeriti stanja iskazana u poslovnim knjigama te ista usporediti sa stanjima prema evidencijama Porezne uprave. Za zakašnjela plaćanja poreznih i dr. obveza porezni obveznik je dužan obračunati i platiti zatezne kamate te ih proknjižiti u svojim poslovnim knjigama.

Poslodavci koji su koristili/koriste potporu za skraćivanje radnog vremena dužni su obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore. HZZ prema odobrenoj potpori obavlja povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu temeljem podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD.

U razredu 3 evidentiraju se zalihe sirovine i materijala, rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalaže, auto-guma te predujmovi za nabavu istih.

Zalihe se mjere po trošku nabave ili neto utrživoj vrijednosti, ovisno o tome što je niže (toč. 10.16. HSFI-a 10 i toč. 9. MRS-a 2).

Standardima dopuštene metode za mjerenje zaliha su:

• metoda FIFO i
• metoda prosječnog ponderiranog troš

Za zalihe u razredu 3 potrebno je prije svega provjeriti:

• mjere li se zalihe u skladu s HSFI-om 10 odnosno MRS-om 2, odnosno je li trošak nabave utvrđen sukladno ovim standardima,
• pridržava li se društvo utvrđenih računovodstvenih politika za zalihe,
• evidentiraju li se promjene na zalihama u propisanim evidencijama: materijalnom knjigovodstvu i glavnoj knjizi, a zalihe sitnog inventara u knjizi inventara i analitičkom knjigovodstvu sitnog inventara,
• jesu li podaci u navedenim evidencijama međusobno usklađeni,
• jesu li ispravno prenesena početna stanja u analitičkom knjigovodstvu i glavnoj knjizi,
• jesu li proknjižene popisne razlike,
• jesu li isknjižene zalihe materijala, sitnog inventara i dr. koje su uništene (predane na otpad).

Konta skupine 30 obavezno se zatvaraju na kraju obračunskog razdoblja (309/300, 301, 302, 303, 308) te u pravilu na dan 31.12. nemaju saldo.

U razredu 4, u toku godine, evidentiraju se po prirodnim vrstama troškovi: ▶ sirovina i materijala ▶ troškovi vanjskih usluga ▶ troškovi osoblja ▶ dugoročna rezerviranja troškova i rizika ▶ amortizacija ▶ ostali troškovi poslovanja.

Obveznici primjene MSFI-a imovinu u najmu/ nabavljenu na operativni leasing, u skladu s MSFIom 16 – Najmovi iskazuju kao imovinu s pravom korištenja te amortiziraju tijekom trajanja ugovora.

Na kraju obračunskog razdoblja:

• troškovi koji se mogu izravno pripisati proizvodnji proizvoda i usluga prenose se preko konta 490 na razred 6,
• troškovi koji se ne mogu izravno pripisati proizvodima i uslugama i svi troškovi onih društva koji nemaju zalihe na skupinama 60 – Proizvodnja i 63 – Gotovi proizvodi, prenose se preko konta 491 na razred 7 (konto 700 – Troškovi koji neposredno terete prihode obračunskog razdoblja). Na kraju obračunskog razdoblja (31.12.) razred 4 nema saldo, što znači da se salda konta razreda 4 ne prenose u iduću poslovnu godinu. Dakle, razred 4 na početku godine ne sadrži stanja iz prethodnih godina.

Prije prijenosa ovih troškova na razred 6 odnosno 7 potrebno je provjeriti:

• jesu li troškovi knjiženi na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava;
• jesu li s konta aktivnih vremenskih razgraničenja (skupine 19 – Unaprijed plaćeni troškovi) preneseni troškovi koji se odnose na 2020.;
• dijele li se troškovi osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz članova uprave i ostalih zaposlenika, a po kojoj osnovi se ne obračunava plaća u naravi, na dio koji je porezno nepriznat – 50% i dio koji je porezno priznat – 50%;
• dijele li se troškovi reprezentacije na 50% porezno priznatih i 50% porezno nepriznatih troškova;
• jesu li pravilno razvrstani troškovi reklame, reprezentacije, sponzorstva, donacije i sl.;
• je li na vlastite proizvode i robu uporabljene za darovanje, reprezentaciju i sl. obračunan PDV;
• jesu li troškovi sitnog inventara i auto-guma priznati sukladno usvojenim računovodstvenim politikama (npr. jednokratni otpis prilikom stavljanja u uporabu);
• jesu li troškovi za prijevoz radnika na posao i s posla, kada društvo ove troškove izravno plaća prijevoznicima (npr. ZET, Autotrolej, HŽ i sl.) temeljem računa proknjiženi u bruto iznosu (s pripadajućim PDV-om);
• postoji li za evidentirane troškove službenog putovanja vjerodostojna dokumentacija (ispravno popunjeni putni nalozi, izvješće s puta, računi za noćenje, cestarine, gorivo i dr.);
• postoji li za iskazane troškove korištenja privatnog automobila u službene svrhe vjerodostojna dokumentacija;
• jesu li na troškove proknjiženi obračuni plaće za siječanj – prosinac 2019. Salda na kontima troškova neto plaća, poreza i prireza, doprinosa iz i na plaće moraju odgovarati zbroju isplatnih listi (mjesečnih obračuna plaća);
• jesu li troškovi materijalnih prava radnika (nagrade, darovi, otpremnine, darovi djetetu do 15 godina) iskazani na kontu 441 isplaćeni do propisanih neoporezivih iznosa.

Po primljenim računima za troškove prehrane poslodavac nema pravo odbiti pretporez, kao ni po računima za smještaj radnika i skrb djece u ustanovama predškolskog odgoja, ako je isporučitelj ovih usluga zaračunao PDV. Ukupni iznos računa s PDV-om knjiži se prema vrsti neoporezivog primitka na odgovarajućem analitičkom kontu 4407 – Troškovi prehrane i smještaja radnika, te skrbi djeteta u predškolskim ustanovama.

U razredu 6 iskazuju se zalihe proizvodnje, proizvoda i robe, te dugotrajna imovina namijenjena prodaji. Za zalihe proizvodnje, gotovih proizvoda i robe potrebno je provjeriti:

• mjere li se zalihe u skladu s HSFI-om 10 odnosno MRS-om 2,
• pridržava li se društvo utvrđenih računovodstvenih politika za zalihe,
• evidentiraju li se promjene na ovim zalihama u propisanim evidencijama: robnom knjigovodstvu i glavnoj knjizi,
• jesu li usklađeni podaci u analitičkom knjigovodstvu i glavnoj knjizi, te u propisanim evidencijama za trgovinu na malo,
• jesu li ispravno prenesena početna stanja u analitičkom knjigovodstvu i glavnoj knjizi,
• jesu li proknjižene popisne razlike,
• je li potrebno provesti vrijednosno usklađenje zaliha,
• jesu li isknjižene zalihe gotovih proizvoda i robe koja je uništena (predana na otpad).

Troškovi koji se odnose na dovršene proizvode tijekom razdoblja prenose se s konta proizvodnje u tijeku (konta skupine 60) na konta gotovih proizvoda (konta skupine 63). Prema HSFI-u 10 i MRS-u 2, u trošak zaliha gotovih proizvoda treba uključiti troškove izravnog materijala, troškove izravnog rada, te sustavno raspoređene fiksne i varijabilne opće troškove proizvodnje koji su nastali konverzijom materijala u gotove proizvode. Neuobičajeni troškovi otpadnog materijala, rada ili sl. proizvodni troškovi, troškovi skladištenja gotovih proizvoda i troškovi prodaje ne uključuju se u troškove proizvoda već predstavljaju rashode razdoblja u kojem su nastali.

Trošak nabave robe uključuje: kupovnu cijenu, uvozne carine, nepovratne poreze, troškove prijevoza, rukovanje zalihama i druge troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju robe.

Rashodi se priznaju u računu dobiti i gubitka:

• kada smanjenje budućih ekonomskih koristi proizlazi iz smanjenja imovine ili povećanja obveza i koje se može pouzdano izmjeriti,
• na temelju izravne povezanosti između nastalih troškova i određene stavke prihoda, što nazivamo sučeljavanje rashoda s prihodima,
• kada neki izdatak ne stvara buduće ekonomske koristi,
• u slučaju kada je obveza nastala bez priznavanja imovine, primjerice kada se pojavi obveza po garanciji za proizvod.

Rashodi se iskazuju prema načelu nastanka u razdoblju na koje se odnose, neovisno jesu li ili ne plaćeni.

Na konto 700 prenose se svi troškovi iz razreda 4 koji nisu mogli biti pripisani troškovima proizvodnje proizvoda i usluga (troškovi koji se ne prenose na razred 6). Ovi troškovi prenose se preko konta 491 – Raspored troškova neposredno na teret ukupnog prihoda, na konto 700. Kod proizvodnih društva važno je provjeriti da li su troškovi razdoblja ispravno utvrđeni.

Na kontu 701 evidentiraju se troškovi proizvodnje prodanih proizvoda i usluga u toku poslovne godine (701/630), neovisno o tome kada su proizvedeni (u ovoj ili prethodnoj godini). Troškovi proizvodnje nedovršenih proizvoda i gotovih proizvoda koji nisu prodani predstavljaju trošak zaliha i bilanciraju se u okviru razreda 6.

Na svaki datum bilance treba se preispitati knjigovodstvena vrijednost imovine te ako postoji pokazatelj da neka dugotrajna imovina može biti umanjena poduzetnik treba procijeniti nadoknadivi iznos imovine i provesti vrijednosno usklađenje na nadoknadivu svotu.

Za iznos gubitka od vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine za koju se amortizacija priznaje kao rashod povećava se porezna osnovica poreza na dobit.

Na kontu 704 knjiže se vrijednosna usklađenja i/ili otpis zaliha sirovina i materijala (konto 317), pričuvnih dijelova (konto 327), ambalaže, auto guma, sitnog inventara (konto 357), proizvodnje (konto 607), gotovih proizvoda (konto 637) i robe (668). Obaveza vrijednosnog usklađenja/otpisa zaliha na kraju razdoblja proizlazi iz toč. 10.36. – 10.38. HSFI-a 10, te toč. 28. do 33. MRS-a 2. Poduzetnici su dužni najmanje jednom godišnje, na kraju obračunskog razdoblja, provjeriti vrijednost zaliha, te utvrde li da je neto utrživa vrijednost zaliha niža od knjigovodstvene vrijednosti provesti vrijednosno usklađenje.

Ukoliko se utvrdi, da postoje zalihe koje su oštećene ili zastarjele i koje se neće moći prodati ili pokloniti jer su neupotrebljive iste je potrebno uništiti i otpisati.

Rashodi smanjenja vrijednosti zaliha priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena.

Kada je riječ o naknadno utvrđenim rashodima iz proteklih godina potrebno je prije svega razlučiti: da li su naknadno utvrđeni rashodi značajni ili je riječ o manjim iznosima? Ako se radi o relativno manjim iznosima, knjiže se na teret rashoda razdoblja. No, ako se radi o značajnom iznosu tada se ispravak provodi na teret zadržane dobiti (u korist prenesenih gubitaka) iz prethodnih godina.

Na kontnoj skupini 71 evidentiraju se zatezne i redovne kamate, negativne tečajne razlike, troškovi diskonta, rashodi od vrijednosnog usklađenja i otuđenja financijske imovine, te ostali financijski rashodi, i to na zasebnim analitičkim kontima ovisno jesi li nastali iz transakcija s: ▶ poduzetnicima unutar grupe ▶ društvima povezanim sudjelujućim interesom ▶ ostalim povezanim poduzetnicima i osobama ili nepovezanim poduzetnicima i ostalim osobama.

Na kontnoj skupini 73 iskazuju se rashodi od prestanka priznavanja materijalne i nematerijalne imovine, financijske imovine, ulaganja u nekretnine, dugotrajne imovine namijenjene otuđenju te ostali nespomenuti rashodi, i to na zasebnim analitičkim kontima ovisno iz transakcija s kojim poduzetnicima (s obzirom na povezanost) su nastali. Ovi rashodi se iskazuju po neto načelu, tako da se od neto zaračunatog iznosa (prodajne cijene bez PDV-a) oduzme knjigovodstvena vrijednost ove imovine.

Prihod je bruto povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza, kada ti priljevi imaju za posljedicu povećanje kapitala, osim povećanja kapitala koje se odnosi na unose od strane sudionika u kapitalu. Prihodi se priznaju:

• kada je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi pritjecati poduzetniku i kada se te koristi mogu pouzdano izmjeriti,
• kada su proizvodi, roba ili usluge isporučeni i fakturirani kupcu, a mjere se prema iznosu iskazanom na računu koji je dogovoren s kupcem, bez zaračunatog poreza.

Prihodi se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja. Fakturirani kao niti naplaćeni porez se ne uključuje u prihode već se iskazuje kao obveza prema državi. Prihodi se iskazuju prema načelu nastanka, u razdoblju na koje se odnose. Prihodi se dijele se na: poslovne prihode, financijske prihode i nerealiziranu dobit.

U razredu 9 evidentira se temeljni ili upisani kapital, kapitalne rezerve, rezerve iz dobiti, revalorizacijske rezerve, zadržana dobit ili preneseni gubitak, dugoročna rezerviranja za rizike i troškove, dugoročne obveze te izvanbilančni zapisi.

Izvanbilančni zapisi u pravilu sadrže podatke o tuđoj imovini za koju postoji obveza čuvanja ili uporabe, vrijednosnim papirima koji služe kao osiguranje naplate, imovini danoj ili primljenoj u zalog i dr. te o obvezama za ovu imovinu.