FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ZA 2020. GODINU

Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon), koji je na snazi od siječnja 2015. godine, propisano je da sve neprofitne organizacije sastavljaju godišnje financijske izvještaje, ali u skladu s vrijednosti imovine i visinom prihoda. Navedeno znači da neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo i primjenjuju obračunsko računovodstveno načelo ne predaju jednake izvještaje kao i neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo i primjenjuju novčano računovodstveno načelo. Dvojno knjigovodstvo obvezne su voditi neprofitne organizacije osnovane u 2020. godini, neprofitne organizacije od čijeg je osnivanja prošlo tri ili manje godina, neprofitna organizacija kojoj je vrijednost imovine i/ili ukupni godišnji prihod u prethodnoj poslovnoj godini bio veći od 230.000,00 kuna te neprofitna organizacija koja udovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali se odlučila voditi dvojno knjigovodstvo. Jednostavno knjigovodstvo može voditi neprofitna organizacija kojoj je vrijednost imovine i ukupni godišnji prihod u posljednje tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna, koja posluje najmanje tri godine i koja je donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanoga računovodstvenog načela i o tome obavijestila Ministarstvo financija na Obrascu RNO-P.

Sve neprofitne organizacije obvezne su upisati se u Registar neprofitnih organizacija u roku od 60 dana od upisa u matični registar, a neprofitne organizacije osnovane prijašnjih godina, koje se nisu do sada upisale, obvezne su to učiniti odmah. Kod upisa u Registar neprofitnih organizacija, Ministarstvo financija neprofitnoj organizaciji dodjeljuje broj (RNO broj) koji je jedinstven i neponovljiv. Bez RNO broja ne mogu se predati financijski izvještaji. Putem Registra neprofitnih organizacija javno se objavljuju godišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija.

Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine sastavljaju:

  • Bilanca na Obrascu BIL-NPF
  • Izvještaj o prihodima i rashodima na Obrascu PR-RAS-NPF i  
  • Bilješke uz financijske izvještaje.

Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. godine sastavljaju:

  • Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na Obrascu G-PR-IZ-NPF i
  • Bilješke uz godišnji financijski izvještaj

Godišnji financijski izvještaji za 2020. godinu predaju se najkasnije do 1. ožujka 2021.

Neprofitne organizacije predaju financijske izvještaje isključivo u poslovnicama Financijske agencije (FINA) koja zaprima i obrađuje financijske izvještaje neprofitnih organizacija (po ovlasti Ministarstva financija. FINA ne preuzima Bilješke uz financijske izvještaje, nego se Bilješke čuvaju u arhivi neprofitne organizacije zajedno s godišnjim financijskim izvještajima. Člankom 30. Zakona propisano je da se godišnji financijski izvještaji čuvaju trajnu i u izvorniku.

Ako je neprofitna organizacija upisana u Registar neprofitnih organizacija, a ostvaruje prihode isključivo iz gospodarske djelatnosti, osim računovodstva prema propisima za neprofitne organizacije, obvezna je voditi i računovodstvo za poduzetnike te osim financijskih izvještaja za neprofitne organizacije, sastaviti i predati i financijske izvještaje za poduzetnike.

Izjava o neaktivnosti sastavlja se na obrascu Izjava o neaktivnosti (Obrazac IZJAVA-NPF) u roku od 60 dana od isteka poslovne godine za koju se daje Izjava o neaktivnosti, dakle za 2020. godinu najkasnije do 1. ožujka 2021., a dostavlja se Ministarstvu financija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb.

 

ZATEZNE KAMATE I KAMATE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA OD 1. SIJEČNJA 2021.

Porezni propisi uređuju kamate s motrišta poreza na dobitak odnosno poreza na dohodak. Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata, Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.

Read more

EVIDENTIRANJE ISPORUKA PUTEM APLIKACIJA GLOVO, WOLT, PAUZA

Glovo, Wolt, Pauza i slične tvrtke za dostavu putem svoje Internet stranice ili mobilne aplikacije povezuju kupca i ugostitelja/trgovca, te dostavljača. Kupac putem aplikacije naručuje hranu ili druge proizvode ugostitelja/trgovca. Ugostitelj putem aplikacije prima narudžbu, priprema proizvode za isporuku i predaje ih dostavljaču koji ih u ime Glovo ili drugog servisa za dostavu zajedno s računom dostavlja kupcu. Uslugu dostave obavljaju dostavljači koji sa servisom za dostavu imaju sklopljen ugovor. Za korištenje aplikacije (platforme) za dostavu ugostitelj/trgovac sa servisom za dostavu sklapa ugovor o pružanju usluga.

Ugovor između Glovo, Wolt, Pauza ili sličnog servisa i ugostitelja/trgovca koji putem takve aplikacije prodaje svoje proizvode u pravnom smislu je ugovor o posredovanju.

Potpisivanjem ugovora servis se obvezuje u svoju aplikaciju uvrstiti proizvode ugostitelja/trgovca tako da ih korisnici aplikacije (kupci) mogu kupiti. Ugostitelj/trgovac se obvezuje servisu za korištenje aplikacije platiti naknadu (proviziju). Iznos naknade u pravilu je varijabilan i obračunava se u postotku na temelju bruto vrijednosti prodanih proizvoda, uvećano za iznos PDV-a.

Uobičajeno, ugovorom je uređeno pravo na korištenje opreme za pristup aplikaciji; rokovi i način pripreme i dostave proizvoda; naplata isporučenih proizvoda; plaćanje troškova dostave; iznos i rokovi plaćanja naknade servisu; obveze servisa: način naplate isporučenih proizvoda, način i rokovi uplate naplaćenih iznosa u ime ugostitelja/trgovca, rokovi ispostavljanja računa za uslugu servisa, obveza servisa glede zaštite ugleda i imena/brenda ugostitelja/trgovca, obveze glede zaštite osobnih podataka kupaca i trgovca i dr.; obveze ugostitelja/trgovca: dostava podataka o proizvodima, popisa proizvoda s cijena, fotografija proizvoda, informacija o proizvodima koji se prodaju putem aplikacije (na primjer: za hranu informacije o alergenima), obveza zaštite imena i ugleda servisa te zaštite osobnih podataka kupaca; postupak povrata proizvoda i cijene proizvoda, rješavanje nepotpunih isporuka; razdoblje trajanja ugovora; raskid ugovora; rješavanje sporova i drugo.

Pri evidentiranju prodaje proizvoda putem aplikacija poduzetnike najviše zbunjuje činjenica da hranu i piće koju isporučuje ugostitelj odnosno proizvode koje isporučuje trgovac naplaćuje servis za dostavu. Zbog toga se u praksi često postavljaju pitanja tko treba izdati račun za isporučene proizvode, treba li i tko fiskalizirati račun? Prema odredbama čl. 62. Općeg poreznog zakona i čl. 78. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, za isporuke dobara i usluga koje je obavio porezni obveznik je obvezan izdati račun. Prema tome, ugostitelj/trgovac obvezan je izdati račun za proizvode koje je prodao i isporučuje korištenjem aplikacije, te ako će račun biti naplaćen gotovinom (karticama ili gotovim novcem) provesti postupak fiskalizacije izdavanja računa.

Dodatno, zbunjuje i činjenica da servis ugostitelju/ trgovcu na žiro račun uplaćuje manji iznos od cijene prodanih proizvoda. Ugovorima između servisa za dostavu i ugostitelja/trgovca uobičajeno je ugovoreno da servis cijenu proizvoda naplaćenu od kupca u ime ugostitelja/trgovca uplaćuje ugostitelju/trgovcu umanjenu za naknadu (proviziju), te odbitke sukladno ugovoru (npr.: naknadu za opremu za primanje narudžbi putem aplikacije, usluge fotografiranja proizvoda i dr.).

 

BOŽIĆNICE, DAROVI DJECI I DAROVI U NARAVI

Prava na isplatu božićnica, darova djeci povodom novogodišnjih blagdana ili Sv. Nikole te drugih materijalnih prava, regulirana su kolektivnim ugovorima (u nastavku: KU), pravilnicima o radu ili ugovorima o radu. Pravilnikom su propisani samo iznosi koje poslodavac može isplatiti radnicima bez plaćanja propisanih obveza, ali ne i njihovo pravo na isplatu tih nagrada.

Iznosi prigodnih nagrada mogu općim aktima poslodavca odnosno odlukom poslodavca biti uređeni u svotama nižim ili višim od onih propisanih Pravilnikom. Ako KU/aktom poslodavca nisu utvrđeni posebni kriteriji za isplatu, a uz pretpostavku da je uređena obveza isplate prigodne nagrade, na nagradu imaju pravo svi radnici. Isplatitelj može, ako KU-om nije propisana obveza isplate prigodne nagrade, regulirati određene kriterije za isplatu (npr. prisutnost na radu cijele godine ili određeni dio godine) i temeljem istih isplaćivati nagradu.

Pravilnikom je propisan neoporezivi iznos prigodne nagrade (božićnica, regres) u iznosu od 3.000,00 kn godišnje.

Sve propisane neoporezive iznose mogu isplatiti i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, same sebi, osim dara u naravi budući je ta mogućnost propisana samo za radnike.

Poslodavci mogu radnicima tokom godine isplatiti:

  • prigodne nagrade (božićnice, naknade za godišnji odmor i sl.), u novcu ili naravi, do ukupno 3.000,00 kn godišnje.
  • dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do 31.12. tekuće godine navršilo 15 godina starosti), do 600,00 kn godišnje;
  • dar u naravi do 600,00 kn (s PDV-om) godišnje.

Pravilnikom je propisana obveza izvješćivanja Porezne uprave o isplaćenim prigodnim nagradama i darovima za djecu na Obrascu JOPPD. Rok za podnošenje JOPPD obrasca za prigodne nagrade je dan isplate odnosno sljedeći radni dan, a za dar djetetu – dan isplate, najkasnije do 15. dana u mjesecu za primitak ostvaren/isplaćen u prethodnom mjesecu (čl. 79. st. 6. Pravilnika).

Prigodne nagrade, kao i dar djetetu, poslodavci mogu isplatiti na tekući račun, ali i u gotovini.

Prigodne nagrade (božićnice, regres) su izuzete od ovrhe do propisanih iznosa.

Ako je uređeno nekim od izvora radnoga prava, radnici ostvaruju pravo na isplatu božićnice u iznosu koji je utvrđen. Ako nije uređeno na drugačiji način, pravo na božićnicu ostvaruju svi radnici, bez obzira na dužinu radnoga staža kod tog poslodavca.

Pravo na božićnicu ostvaruju i radnici koji rade nepuno radno vrijeme, ako je to pravo regulirano nekim od izvora radnoga prava.

Sukladno čl. 62. st. 5. Zakona o radu, plaća ali i druga materijalna prava radnika (npr. prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate i sl.) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako KU-om, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. To znači da poslodavac može nekim od navedenih akata urediti da i ove osobe ostvaruju pravo na puni iznos božićnice pri čemu će se taj iznos smatrati neoporezivim primitkom u cijelosti. Međutim, ako to poslodavac ne regulira, tada će osobe koje rade nepuno radno vrijeme imati pravo na iznos razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

Osobama na stručnom osposobljavanju prigodne nagrade i nagrade za rezultate rada ne mogu isplatiti neoporezivo (bez obzira na iznos) već bi iste imale karakter drugog dohotka.

Ako roditelj radi kod dva poslodavca istovremeno tada svaki od poslodavaca, sukladno aktu/odluci, može isplatiti dar djetetu u neoporezivom iznosu do 600,00 kn.

Ako se prigodna nagrada ili neki drugi neoporezivi primitak isplaćuje zajedno s plaćom tada nije potrebno navedene isplate iskazati na dva naloga već se i jedna i druga isplata mogu iskazati na jednom nalogu sa šifrom 100.

Međutim, ako se plaća i prigodna nagrada ili drugi neoporezivi primitak isplaćuju odvojeno, tada je potrebno isplatu prigodne nagrade u nalogu za plaćanje označiti šifrom 270 – Božićnica, uskrsnica te se u polje Model upisuje HR69 , a u poziv na broj primatelja 40002 – OIB isplatitelja – 270. Za dar djeci propisana je šifra 280.

GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBVEZA KOD PODUZETNIKA

 

Popisom se utvrđuju stvarna stanja imovine i obveza, te s utvrđenim stvarnim stanjem treba uskladiti stanje imovine i obveza u poslovnim knjigama.

Poduzetnik je, sukladno čl. 15. Zakona o računovodstvu dužan popisati svu imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i novčanim iznosima, te s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje:

  • na početku poslovanja,
  • tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine,
  • u slučajevima statusnih promjena,
  • otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

Ako poduzetnik obavlja popis tijekom poslovne godine, utvrđena stanja treba svesti na stanje na dan 31.12.

Read more

NOVČANA NAKNADA ZA VRIJEME NEZAPOSLENOSTI

Pravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti nezaposlena osoba ostvaruje u postupku i pod uvjetima propisanim Zakonom o tržištu rada (N.N., br. 118/18 – 32/29; u nastavku: Zakon). U nastavku ovog teksta izdvajamo ono najbitnije vezano uz ostvarenje tog prava nakon prestanka radnog odnosa.

Read more

ŠTO MORA SADRŽAVATI UGOVOR O RADU ZA RAD OD KUĆE

Rad od kuće je rad na izdvojenom mjestu rada i ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika mora sadržavati i dodatne podatke iz čl. 17. st. 1. Zakona o radu (N.N. br. 93/14, 127/17 I 98/19; u nastavku: ZR).

Read more

NAKNADA TROŠKOVA SMJEŠTAJA RADNIKA

Poslodavac može svojim radnicima bez plaćaja poreza na dohodak podmiriti troškove smještaja nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije. Troškovi smještaja mogu se podmiriti svim radnicima s kojima poslodavac ima zasnovan radni odnos neovisno je li radni odnos zasnovan na puno ili nepuno radno vrijeme, na određeno ili neodređeno (uključujući i stalne sezonske poslove), te neovisno o tome imaju li radnici prebivalište odnosno uobičajeno boravište u sjedištu poslodavca ili mjestu izdvojene poslovne jedinice u mjestu rada ili u nekom drugom mjestu, neovisno o činjenici koliko je mjesto rada udaljeno od mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta radnika.

Visina naknade troškova smještaja radnika nije ograničena iznosom, pa se može neoporezivo nadoknaditi trošak do visine stvarnih izdataka. Naknadu troškova smještaja radnika nije moguće isplatiti u gotovini već isključivo bezgotovinskim putem, odnosno radniku na njegov tekući račun. Za podmirnje troškova smještaja radniku, poslodavac donosi odluku, a neoporezivi primitak radnika priznaje se za mjesec u kojemu je pružena usluga smještaja.

Troškovi smještaja koje poslodavac osigurava svojim radnicima za vrijeme rada na terenu ili na službenom putu ne smatraju se troškovi smještaja radnika iz odredbe čl. 7 . st. 2. toč. 36. Pravilnika o porezu na dohodak.

Poslodavac može radniku osigurati neoporezivi primitak po osnovi nadoknade troškova smještaja na jedan od slijedećih načina:

  • trošak smještaja poslodavac uplaćuje na račun radnika
  • trošak smještaja poslodavac izravno podmiruje pružatelju usluga
  • poslodavac organizira smještaj u vlastitim objektima.

Ako radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge, a poslodavac donese odluku o refundaciji troška smještaja radniku, radnik poslodavcu treba dostaviti kopiju sklopljenog ugovora ili računa (koji glasi na radnika) temeljem kojeg će poslodavac izvršiti refundaciju sredstava, uplatom na radnikov račun. U tom slučaju smatra se da je primitak ostvaren onda kada je radniku isplaćena naknada za podmirivanje troškova smještaja. U slučaju kada radnik više nema izdataka za smještaj, obvezan je o istom obavijestiti poslodavca.

Bitno je napomenuti da se troškom smještaja smatra ukupan iznos iskazan na ugovoru ili računu uz uvijet da u isti nisu uključene stavke koje se uobičajeno ne pripisuju teošku smještaja kao npr. Korištenje garaže, posebno plaćeni izdaci za korištenje telefona i interneta, posebna naplata utroška struje, vode, grijanja i slično.

Ako se trošak smještaja isplaćuje radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavca prije isplate naknade troška smještaja radnik je dužan dostaviti izjavu da su navedeni primici već isplaćeni za isto razdoblje, te da se neoporezivo može isplatiti samo razlika do visine stvarnih izdataka. Radnik nije obvezan dostaviti izjavu ako su poslodavci dostupni podaci o ostvarenim neoporezivim primicima u sustavu ePorezna. Ovi se primici iskazuju na JOPPD obrascu, na stranici B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 68 – troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koje se podmiruju na račun radnika. JOPPD se predaje na dan isplate ili do 15. dana tekućeg mjeseca za primitke koji su isplaćeni u prethodnom mjesecu.

Drugi način na koji se radniku može nadoknaditi trošak smještaja je kad poslodavac izravno podmiruje trošak smještaja pružatelju usluge, osobi koja iznajmljuje prostor za stanovanje radniku. I u ovom slučaju bitno je da su zadovoljeni propisani uvjeti, tj. da se naknada troška smještaja plaća na temelju računa ili ugovora, da trošak smještaja ne uključuje režijske troškove, te da je plaćen bezgotovinskim putem, što znači: doznakom na žiroračun najmodavca ili karticom koja glasi na poslodavca ili obračunskim plaćanjem ( cesijom, prijebojem i sl.). Neoporezivi primitak radnika iskazuje se na JOPPD obrascu, na str. B u polju 15.1. s oznakom neoporezivog primitka 67 – troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem. JOPPD se predaje do 15. dana tekućeg mjeseca za usluge smještaja ostvarene u prethodnom mjesecu, bez obzira na datum plaćanja usluge smještaja.

Treći način na koji se radniku može osigurati naknada troškova smještaja je kada je smještaj organiziran kod samog poslodavca. To znači da poslodavac može imati svoje nekretnine koje daje na uporabu zaposlenicima za potrebe stanovanja. Pritom je poslodavac dužan osigurati vjerodostojnu dokumentaciju, evidenciju ili obračun troškova nekretnine dane na korištenje, kako bi se mogla utvrditi vrijednost neoporezivog primitka. Trošak, odnosno cijena koštanja smještaja zaposlenika može npr. obuhvatiti trošak amortizacije zgrade, trošak amortizacije opreme i inventara i ostale mjesečne troškove.

Obzirom da se režijski troškovi ne mogu priznati kao neoporezivi primitak radnika, treba ih podmiriti sam radnik, no ukoliko bi poslodavac ipak odlučio radniku nadoknaditi i te troškove, u tom bi slučaju za utvrđenu vrijednost režijskih troškova trebao obračunati plaću u naravi.

 

PLAĆANJE I NAPLATA GOTOVIM NOVCEM

Plaćanje i naplata u gotovom novcu u RH temeljno je uređena Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Prema ovom zakonu, trgovačka društva, ustanove, neprofitne organizacije i druge pravne osobe, kao i obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u RH ne smiju primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj. Dakle, plaćanje i naplata u gotovu novcu između osoba koje obavljaju registriranu djelatnost i drugih fizičkih i pravnih osoba moguća je samo u iznosu manjem od 75.000,00 kn. Navedeno se ne primjenjuje na međusobna plaćanja između građana.

Read more

DARIVANJE POSLOVNIH PARTNERA

Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Prigodno darivanje ili ugošćenje poslovnih patrnera uobičajena je praksa u poslovanju poduzetnika. Iako se radi o izdacima učinjenim u poslovne svrhe, ovi izdaci nisu u cjelosti poslovno priznati, nego se smatraju reprezentacijom.

Read more

Kontakt/Lokacija