Tko i kada ostvaruje pravo na godišnji odmor

Radnici koji imaju ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme imaju pravo na godišnji odmor.
Problematika samih godišnjih odmora je regulirana pravilnicima o radu, kolektivnim ugovorima i ugovorima u radu.

Ustav RH propisuje da svi zaposlenici imaju pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor.
U korist zaposlenika pravo na godišnji odmor može se izmjenjivati.

Trajanje godišnjeg odmora

Za svaku kalendarsku godinu, prema ZOR, zaposlenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Brojem radnih dana radnicima se utvrđuje godišnji odmor.
Ako radnik radi prema tjednom rasporedu pet dana u tjednu (od ponedjeljka do petka), radnik onda ima pravo na 20 dana godišnjeg odmora.
Ako radi šest dana u tjednu, pripada mu 24 dana godišnjeg odmora.

Koji dani se ne uračunavaju u godišnji odmor

Neradni dani i blagdani, razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) i dani plaćenog dopusta ne računaju se pod godišnji odmor.

Ako radnik na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, prema rasporedu radnog vremena, a treba raditi na dan blagana ili neradnog dana onda mu se prema ZOR-u tajanje godišnjeg odmora uračunava taj dan.

Kada se ostvaruje prvo na godišnji odmor u tekućoj kalendarskoj godini

• Radnik koji se zaposli prvi put
• Radnik koji cijelu godinu radi kod istog poslodavca
• Radnik koju je kod istog poslodavca više od šest mjeseci kontinuiranog rada
• Radnik koji je u tekućoj godini imao prethodno zasnovan radni odnos, s prekidom od osam dana između ta dva radna odnosa.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Ako radnik nije ispunio sve uvjete nema pravo na puni godišnji odmor, tada ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Pravo na razmjerni godišnji odmor ima radnik:

• Koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana
• Kojem prestaje radni odnos jer ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za kalendarsku godinu u kojoj mu prestaje radni odnos.

Razmjerni dio se računa na način da se utvrđuje pravo radnika na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.

Dinamika i raspored korištenja godišnjeg odmora

Ovisno o tjednom rasporedu radnog vremena, radniku se utvrđuje godišnji odmor brojem radnih dana.

Ako se poslodavac i radnik dogovore da radnik koristi i manje od dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, u tom će slučaju neiskorišteni dio prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.

Poslodavac ima obvezu za utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i prema odredbama Zakona o radu.

Radnik ima pravo uz obvezu da obavijesti poslodavca pravo na jedan dan godišnjeg odmora. Najmanje tri dana prije korištenja mora obavijestiti poslodavca.
Ako poslodacac ima posebnih opravdanih razloga koji stoje na njegovoj strani onda je radniku godišnji onemogućen.

Svakog radnika poslodavac je dužan obavijestiti o trajanju i rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.
Radnik je obvezan neiskorišteni dio iz prethodne godine u potpunosti iskoristiti do 30. Lipnja sljedeće godine.

Ako poslodavac ne utvrdi raspored korištenja godišnjeg odmora ili ne obavijesti radnika o trajanju korištenja godišnjeg odmora 15 dana prije neće odmah dobiti novčanu kaznu, nego će se provesti inspekcijski nadzor i morati će ispuniti tu obvezu.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

U slučaju prestanka ugovora o radu jedino se isplaćuje naknada za neiskorišteni godišnji odmor.

Poslodavac ima za obvezu voditi računa da svaki radnik iskoristi pravo na godišnji odmor.