DNEVNICE, PUTNI TROŠKOVI I PRIJEVOZ                                                                                     

 

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu duže od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

30,00 €

 

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje duže od 8

sati i manje od 12 sati dnevno

15,00€

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo na duže od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

Do 30,00€

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje između  8 i 12 sati

Do 15,00€

Pomorski dodatak

Do 40,00€

Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

Do 60,00€

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna EU radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, u svezi djelatnosti poslodavca

U ukupnom iznosu

Naknade za prijevozne troškove na službenom putovanju

U visini stvarnih izdataka

Naknade za troškove prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom

U visini stvarnih izdataka

Naknade za troškove prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom

U visini stvarnih izdataka

Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

0,50 EUR po prijeđenom kilometru

CRO kartica

 

336,00 EUR godišnje

RAČUNANJE NAKNADE ZA PRIJEVOZ

  • Tvrtka može donijeti odluku o isplati naknade za prijevoz zaposlenicima i u tom slučaju ima obvezu naknadu isplatiti svim zaposlenicima koji na nju ostvaruju pravo
  • Pravo na naknadu za prijevoz imaju zaposlenici čija je adresa boravišta udaljena od adrese radnog mjesta minimalno dvije stanice javnog gradskog prijevoza

NAGRADE

Božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.

Do 700,00 EUR godišnje

 

Novčane nagrade za radne rezultate i

ostali oblici dodatnog nagrađivanja radnika

 

Do 1.120,00 EUR godišnje

 

Nagrade za 10 godina radnog staža

Do 280,00 EUR

 

Nagrade za 15 godina radnog staža

Do 336,00 EUR

 

Nagrade za 20 godina radnog staža

Do 392,00 EUR

 

Nagrade za 25 godina radnog staža

Do 448,00 EUR

 

Nagrade za 30 godina radnog staža

Do 504,00 EUR

 

Nagrade za 35 godina radnog staža

Do 560,00 EUR

 

Nagrade za 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina radnog staža

Do 672,00 EUR

 

OTPREMNINE

Otpremnine zbog odlaska u mirovinu

Do 1.400,00 EUR

 

Otpremnine zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza

Do 896,00 EUR za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

 

Otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Do 1.120,00 EUR za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

 

DAROVI

Dar djetetu do 15 godina starosti

Do 140,00 EUR godišnje

 

Darovi u naravi

Do 133,00 EUR godišnje

 

NAKNADE ZA OBRAZOVANJE, ZDRAVSTVO I OSTALO

Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi

Do visine stvarnih izdataka

 

Potpore za novorođenče

Do 1.400,00 EUR

 

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja

Do 67,00 EUR mjesečno

 

Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije

Do 336,00 EUR godišnje

 

Darovanja u novcu za zdravstvene potrebe ako liječenje nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe

U visini stvarnih troškova na žiro-račun fizičke osobe ili zdravstvene ustanove, na temelju vjerodostojnih isprava o liječenju

 

Sistematski kontrolni liječnički pregledi u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca ako su omogućeni svim radnicima

Do visine stvarnih izdataka

 

Primitci po osnovi potpora zbog uništenja i oštećenja imovine zbog prirodne katastrofe koju je proglasila Vlada RH

Prema odluci poslodavca pod uvjetom da je

omogućeno svim radnicima koji su pretrpjeli štetu

 

Troškovi obrazovanja i izobrazbe koje su u svezi s djelatnosti poslodavca

Do visine stvarnih izdataka

 

Naknade za odvojeni život od obitelji

Do 280,00 EUR mjesečno

 

TROŠKOVI PREHRANE I SMJEŠTAJA

Paušalna prehrana u novcu

Do 1.200,00 EUR godišnje (100,00 EUR/ mj.)

 

Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije

Do 1.800,00 EUR godišnje

 

Troškovi prehrane i smještaja sezonskih radnika

Do visine stvarnih izdataka koji glase na poslodavca i koji su podmireni bezgotovinski ili iz internog obračuna poslodavca

Voda, topli i hladni napitci (osim alkohola) koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena

U visini stvarnih troškova (bez odbitka PDV-a osim za vodu)

Troškovi smještaja radnika koji su nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije

Do visine stvarnih izdataka koji su podmireni

bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak

se priznaje za mjesec u kojem je usluga smještaja obavljena

Troškovi smještaja radnika koji su nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca, na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se

podmiruju na račun radnika

 

Do visine stvarnih izdataka

KAKO ISPLATITI TROŠKOVE PREHRANE?

  • Poduzetnik može sam donijeti odluku o tome u kojim će intervalima i iznosima zaposlenicima isplaćivati naknade za troškove prehrane. Jedina obvezna je da isplaćeni iznos ne prelazi ukupno 1.200,00 EUR godišnje.
  • Troškovi prehrane mogu se isplatiti isključivo na tekući ili zaštićeni račun radnika

STIPENDIJE, NAGRADE I OSTALE NAKNADE ZA UČENIKE, STUDENTE I SPORTAŠE

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja te naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja

 

Do 280,00 EUR mjesečno

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

 

Do 3.360,00 EUR godišnje

Stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima

 

Do 560,00 EUR mjesečno

Stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su

za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima

 

 

Do 840,00 EUR mjesečno

Nagrade za športska ostvarenja

Do 2.800,00 EUR godišnje

Naknade koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima

Do 560,00 EUR mjesečno

 

 

POTPORE U SLUČAJU BOLOVANJA ILI SMRTI

Potpore zbog invalidnosti radnika

Do 560,00 EUR godišnje

Potpore za slučaj smrti radnika

Do 1.120,00 EUR

Jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika

Do 560,00 EUR

Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod

kojeg je nastupio potpuni gubitak radne

sposobnosti

Do 560,00 EUR mjesečno

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana

Do 560,00 EUR godišnje

Tko i kada ostvaruje pravo na godišnji odmor

Radnici koji imaju ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme imaju pravo na godišnji odmor.
Problematika samih godišnjih odmora je regulirana pravilnicima o radu, kolektivnim ugovorima i ugovorima u radu.

Ustav RH propisuje da svi zaposlenici imaju pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor.
U korist zaposlenika pravo na godišnji odmor može se izmjenjivati.

Trajanje godišnjeg odmora

Za svaku kalendarsku godinu, prema ZOR, zaposlenici imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna.

Brojem radnih dana radnicima se utvrđuje godišnji odmor.
Ako radnik radi prema tjednom rasporedu pet dana u tjednu (od ponedjeljka do petka), radnik onda ima pravo na 20 dana godišnjeg odmora.
Ako radi šest dana u tjednu, pripada mu 24 dana godišnjeg odmora.

Koji dani se ne uračunavaju u godišnji odmor

Neradni dani i blagdani, razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) i dani plaćenog dopusta ne računaju se pod godišnji odmor.

Ako radnik na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, prema rasporedu radnog vremena, a treba raditi na dan blagana ili neradnog dana onda mu se prema ZOR-u tajanje godišnjeg odmora uračunava taj dan.

Kada se ostvaruje prvo na godišnji odmor u tekućoj kalendarskoj godini

  • Radnik koji se zaposli prvi put
  • Radnik koji cijelu godinu radi kod istog poslodavca
  • Radnik koju je kod istog poslodavca više od šest mjeseci kontinuiranog rada
  • Radnik koji je u tekućoj godini imao prethodno zasnovan radni odnos, s prekidom od osam dana između ta dva radna odnosa.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Ako radnik nije ispunio sve uvjete nema pravo na puni godišnji odmor, tada ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Pravo na razmjerni godišnji odmor ima radnik:

  • Koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana
  • Kojem prestaje radni odnos jer ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za kalendarsku godinu u kojoj mu prestaje radni odnos.

Razmjerni dio se računa na način da se utvrđuje pravo radnika na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki mjesec rada.

Dinamika i raspored korištenja godišnjeg odmora

Ovisno o tjednom rasporedu radnog vremena, radniku se utvrđuje godišnji odmor brojem radnih dana.

Ako se poslodavac i radnik dogovore da radnik koristi i manje od dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju, u tom će slučaju neiskorišteni dio prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.

Poslodavac ima obvezu za utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i prema odredbama Zakona o radu.

Radnik ima pravo uz obvezu da obavijesti poslodavca pravo na jedan dan godišnjeg odmora. Najmanje tri dana prije korištenja mora obavijestiti poslodavca.
Ako poslodacac ima posebnih opravdanih razloga koji stoje na njegovoj strani onda je radniku godišnji onemogućen.

Svakog radnika poslodavac je dužan obavijestiti o trajanju i rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja godišnjeg odmora.
Radnik je obvezan neiskorišteni dio iz prethodne godine u potpunosti iskoristiti do 30. Lipnja sljedeće godine.

Ako poslodavac ne utvrdi raspored korištenja godišnjeg odmora ili ne obavijesti radnika o trajanju korištenja godišnjeg odmora 15 dana prije neće odmah dobiti novčanu kaznu, nego će se provesti inspekcijski nadzor i morati će ispuniti tu obvezu.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor

U slučaju prestanka ugovora o radu jedino se isplaćuje naknada za neiskorišteni godišnji odmor.

Poslodavac ima za obvezu voditi računa da svaki radnik iskoristi pravo na godišnji odmor.

 

 

 

 

PRESTANAK DRUŠTVA PO SKRAĆENOM POSTUPKU BEZ LIKVIDACIJE

Uz ispunjenje propisanih uvjeta društvo može prestati po skraćenom postupku bez da se provodi postupak likvidacije. Uprava društva dužna je sastaviti financijske izvještaje i poreznu prijavu za razdoblje od početka poslovne godine do prestanka poslovanja, utvrditi i platiti poreznu obvezu te zaključiti poslovne knjige.
Društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću može prestati po skraćenom postupku bez likvidacije ako svi članovi društva suglasno donesu odluku o takvom prestanku trgovačkog društva.

ODLUKA I IZJAVA O PRESTANKU DRUŠTVA

Odluka o prestanku društva bez likvidacije mora sadržavati navod da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije i mora sadržavati sljedeće podatke:

  • tvrtka, sjedište, OIB i MB društva koje prestaje
  • sve članove društva, imena i prezimena, prebivališta i OIB svakog člana kao i plan raspodjele imovine

Svi članovi društva dužni su dati izjavu:

  • društvo nema nepodmirenih obveza prema bivšim radnicima i radnicima niti drugih nepodmirenih obveza
  • društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih i ne dospjelih obveza prema vjerovnicima
  • pokaže li se naknadno da obveze društva postoje svaki član se obvezuje podmoriti iste.

Odluka i izjava donose se javnom bilježniku na ovjerenje, te se prijavljuje registarskom sudu koji donosi rješenje o prestanku rada društva bez likvidacije.

ČUVANJE POSLOVNIH KNJIGA

S obzirom da društvo koje prestaje po skraćenom postupku nema likvidatora, obveza čuvanja poslovnih knjiga i druge dokumentacije za koju nisu istekli rokovi i koje se čuvaju trajno po prestanku društva, članovi društva su dužni čuvati poslovne knjige ili ih predati na čuvanje. O tome gdje se čuva dokumentacija članovi društva su dužni izvijestiti registarski sud.

 

PRAVILNIK O IZMJENI ISPLATNIH LISTA

Novim Zakonom o radu donešene su promjene u iskazivanju podataka na isplatnoj listi, plaći, naknadi za neiskorišteni godišnji odmor i otpremnini.

Novim Pravilnikom propisuje se sadržaj obračuna naknade plaće i isplaćenih primitaka (otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor).
Poslodavci su obvezni najkasnije do 1. listopada 2023. godine uskladiti svoje obrasce, prekršaji će se kažnjavati novčanim kaznama.

OBRAZAC IP 1 isplatna lista ukupno obračunane plaće i javnih davanja zajedno s obustavama.
OBRAZAC NP1 isplatna lista neisplaćene plaće i neisplaćena javnih davanja zajedno s obustavama, ujedno je i ovršna isprava koja radniku i FINA-i daje informaciju o plaće i javnim davanjima koje nisu podmirene.

IP1- NOVE ISPLATNE LISTE -SADRŽAJ

Ako radnik ne obavlja određeni oblik rada (rad noću, rad na blagdan, prekovremeni rad i sl.), poslodavac ga ne treba iskazivati u Obrascu IP1 pa obračun isplaćene plaće sadržava:

  • podatke o poslodavcu
  • podatke o radniku
  • razdoblje za koji se plaća
  • podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi svota plaće te svotu plaće po tim osnovama, odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i svotu te naknade
  • podatke o vrstama, svotama i datumu određenom za isplatu ostalih primitaka koji se smatraju plaćom i koje poslodavac isplaćuje radniku u novcu ili u naravi

Ako u slučaju prestanka radnog odnosa radnik koji nije iskoristio pripadajuće dane godišnjeg odmora, ima pravo na isplatu neiskorištenih dana godišnjeg.
Obvezni podaci koja isplatna lista (Obrasc IO1) o neiskorištenom godišnjem mora sadržavati:

  • ukupan broj dana godišnjeg odmora koje radnik ostvaruje ugovora o radu
  • broj dana godišnjeg odmora koje radnik nije iskoristio
  • iznos naknade
  • podatak o kalendarskoj godini za koju godišnji odmor nije iskorišten
  • podatak o iznosu obračunatih javnih davanja za neiskorišteni godišnji odmor
  • datum isplate

Podaci o otpremnini koje isplatna lista mora sadržavati:

  • mjerila za utvrđivanje otpremnine
  • ukupni iznos bruto otpremnine (neoporezivi i oporezivi iznos)
  • osnovica za obračun doprinosa
  • vrste iznosa doprinosa za obvezna osiguranja (MIO I. i MIO II.)
  • podatak o dohotku
  • iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak
  • iznos otpremnine za isplatu
  • vrste i iznosi doprinosa za obvezna osiguranja koja se utvrđuju na osnovicu
  • datum isplate otpremnine

NP1- SADRŽAJ – OVRŠNA ISPRAVA

U slučaju neisplaćenih primitaka poslodavac radniku treba predati obrazac za neisplaćene ili djelomično neisplaćenoga ostalog primitka (Obrazac NO1), ali treba zadužiti doprinose i porez za oporezivi primitak za neisplaćeno. Obrazac je ujedno i ovršna isprava.

Obračun neisplaćenog dijela naknade za plaće sadrži podatke o:

  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za doprinose MIO I. i MIO II.
  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za predujam poreza i prireza
  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za druge obustave iz plaće

Obračun neisplaćenog dijela za otpremninu ili neisplaćeni neiskorišteni godišnji odmor sadrži:

  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za doprinose MIO I. i MIO II.
  • primatelju i njegov IBAN i poziv na broj primatelja za predujam poreza i prireza

POTVDRA O PREDAJI ISPLATNE LISTE RADNIKU

Poslodavac radniku mora uručiti obrazac obračuna isplaćene plaće i naknade plaće, u pravilniku nije točno određen način uručivanja obrazaca zaposlenicima.


Poslodavac može odabrati način dostavljanja obrasca:

  • izravnom predajom (osobno)
  • slanje poštom
  • slanje elektroničkom poštom (obavezan elektronički potpis)

TKO IMA PRAVO IZASLATI RADNIKE I UVJETI IZASLANJA

Izaslani radnik je osoba osigurana po osnovi radnog odnosa u RH koju je poslodavac uputio u inozemstvo radi obavljanja posla za poslodavca na period duži od 30 dana. Ako je kraće od 30 dana smatra se terenskim radom.

Dokaz plaćanju doprinosa u RH je potvrda A1 koji vrijedi na čitavom području EU, sukladno tome nije potrebno plaćati doprinose u zemlji izaslanja unutar EU.

Uvjeti koje poslodavac mora zadovoljavati:

  • izaslanje ne traje duže od 24 mjeseca
  • radnik nije izaslan da zamijeni već izaslanu osobu
  • na osobu se primjenjivalo zakonodavstvo RH najmanje mjesec dana neposredno prije izaslanja
  • poslodavac mora dokazati da redovito obavlja svoju djelatnost u RH odnosno da ostvaruje barem 25% ukupnih prihoda u RH
  • da ima i drugih radnika osim izaslanog
  • postoji neposredna veza radnika i poslodavcem za vrijeme izaslanja

UGOVOR O RADU ZA IZASLANE RADNIKE

Prije izaslanja, poslodavac i radnik sklapaju ugovor o radu koji precizira sve uvjete rada, uključujući plaću, radno vrijeme, trajanje izaslanog posla i uvjete povratka u domovinu. Izaslan radnik zadržava određena prava u Hrvatskoj, uključujući socijalna i zdravstvena, ali također je obvezan pridržavati se zakona i regulativa u zemlji u koju je izaslan.

Ugovor mora sadržavati sljedeće podatke:

  • duljina rada u izaslanjuraspored radnog vremena u inozemstvu
  • neradni dani i blagdani tijekom kojih radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće
  • novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati izaslanikova plaća
  • drugim primanjima u novcu i u naravi na koja radnik ima pravo za vrijeme rada u inozemstvu
  • uvjetima povratka u domovinu

 

 

PLAĆANJE DOPRINOSA ZA IZASLANE RADNIKE

Plaćanje doprinosa za izaslane radnike ovisi o bilateralnim ugovorima između RH i zemlje u koju je radnik izaslan.

Bilateralni ugovori o socijalnom osiguranju i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja često reguliraju prava i obveze izaslih radnika ali i poslodavaca, ti ugovori određuju koja zemlja ima nadležnost za plaćanje doprinosa i kako će se porezi obračunavati.

1.Države članice EU, Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska
Bruto plaća uvećana za 20%, MIO I. stup 15%, MIO II. stup 5%, ZO 16,5%


2.Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska
Bruto plaća uvećana za 20%, MIO I. stup 15%, MIO II. Stup 5%, ZO 16,5%


3.Sve države koje nisu pod 1. i 2., a poslodavac ima rješenje HZZO o oslobođenju od plaćanja posebnog doprinosa
Bruto plaća (bez uvećanja za 20%), MIO I. stup 15%, MIO II. stup 5%, ZO 16,5% i privatno osiguranje u zemlji izaslanja


4.Sve države koje nisu pod 1. i 2., a poslodavac nema rješenje HZZO o oslobođenju od plaćanja posebnog doprinosa
Bruto plaća (bez uvećanja za 20%) Mio I. stup 15%, Mio II. stup 5%, ZO 16,5% i posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite 10%

IZASLANJEU EU I TREĆE ZEMLJE

Upućeni na rad u članicu EU-a, u zemlju s kojom RH primjenjuje A1, poslodavac u tuzemstvu je obvezan obračunavati i plaćati doprinose.

U trećim zemlja poslodavac je osim obveznih doprinosa u skladu s propisima RH, obvezan plaćati doprinos po stopi od 10 % za slučaj bolesti iili nezgode za vrijeme rada u zemlji izaslanja.

Ako se radniku dogodi nezgoda ili bolest u zemlji izaslanja sam snosi troškove liječenja koje mu HZZO refundira, uz predočenje dokumentacije i računa.

Poslodavac može zatražiti od HZZO-a oslobađanje od plaćanja doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu ako je izaslanog radnika osigurao kod drugog osiguravatelja, tada troškove liječenja u zemlji izaslanja snosi sam radnik.

PLAĆANJE POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALONG RADA

Plaćanje poreza na dohodak ovisi o odredbama biletaralnih odnosa sa zemljom u koju je izaslan. Upravilu vrijedi pravilo ako je radnik izaslan manje od 183 dana porez na dohodak plaća u RH, ako je izaslan na dulje od 183 dana porez na dohodak plaća u zemlji izaslanja. Ako prilikom sklapanja ugovora o radu postoji saznanje da će izaslani radnik biti na terenu dulje od 183 rada onda je u obvezi da odmah plaća porez na dohodak u zemlji izaslanja.

Izaslani djelatnik je obvezan prijaviti boravište u zemlji izaslanja , a sukladno Općem poreznom zakonu prebivalište se definira na način:
Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno. U smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

Kontakt/Lokacija