OBAVIJEST – Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba za 2022. godinu

U Narodnim novinama br. 139/21. objavljena je Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba kojom se utvrđuje visina kamatne stope na zajmove između povezanih osoba iz čl. 14. st. 3. Zakona o porezu na dobit za 2022. godinu.

Prema navedenoj Odluci kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz čl. 14. st. 3. Zakona za 2022. godinu iznosi 2,68 %.

Prema tome, kamatna stopa od 2,68 % godišnje u 2022. godini u poreznom se smislu smatra:

  1. a) najmanjom kamatom stopom koju bi trebao obračunati poduzetnik kada daje zajmove povezanim osobama koje su nerezidenti te
  2. b) najvišom kamatnom stopom koju poduzetniku na primljeni zajam obračunavaju povezane osobe koje su nerezidenti.

Ako bi se u slučaju pod a) obračunale kamate po stopi manjoj od 2,68 % (ili odobrio beskamatni zajam), tada bi se za razliku između obračunane i propisane kamatne stope trebala uvećati osnovica poreza na dobitak prilikom sastavljanja Obrasca PD.

Ako bi u slučaju pod b) bile obračunane kamate po stopi višoj od 2,68 %, tada bi se za razliku iznad kamata obračunanih prema propisanoj stopi trebala uvećati osnovica poreza na dobitak prilikom sastavljanja Obrasca PD.

Navedena pravila primjenjuju se i na zajmove između povezanih osoba koje su rezidenti ako jedna od povezanih osoba ima:

  • povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobitak po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobitak ili
  • u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznoga gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.

Izvor: časopis Računovodstvo, revizija i financije 

Tekst: Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba za 2022. godinu

Autor teksta: I.P.

NAJAVA POVEĆANJA SVOTA NEOPOREZIVIH PRIMITAKA

U Narodnim novinama br. 104/22. objavljen je Zaključak u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka. Prema navedenom Zaključku najavljena su povećanja sljedećih neopozivih primitaka:

  • prigodne nagrade s 3.000,00 kn na 5.000,00 kn godišnje
  • novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika s 5.000,00 kn na 7.500,00 kn godišnje
  • dar djetetu do 15 godina starosti s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje
  • dar u naravi s 600,00 kn na 1.000,00 kn godišnje
  • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika s 5.000,00 kn na 6.000,00 kn godišnje
  • naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe s 2,00 kn/km na 3,00 kn/km
  • otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s 8.000,00 kn na 10.000,00 kn.

Napominjemo da će se nove svote neoporezivih primitaka moći isplatiti tek nakon donošenja Pravilnika o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak. Očekujemo da će ministar financija uskoro donijeti navedene izmjene te da će se povećane svote moći isplaćivati u 2022. godini. Detaljnije o tome pisati ćemo nakon stupanja na snagu navedenih izmjena.

Izvor: časopis Računovodstvo, revizija i financije
Tekst preuzet iz članka: Najavljeno je povećanje svota neoporezivih primitaka
Autor teksta: I.P.

 

Velike izmjene Zakona o radu

 

Dugo najavljivani prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu je objavljen na e-Savjetovanju i pušten u javnu raspravu, koja će trajati do 11. kolovoza 2022. godine.

S obzirom na to da je riječ o jednom od najvažnijih propisa kojim se u RH uređuju radni odnosi te da se predloženim izmjenama radni odnosi mijenjaju u velikoj mjeri, pozivamo sve poštovane kolegice i kolege da se uključe u javnu raspravu sa svojim komentarima. Prijedlog izmjena Zakona o radu moguće je preuzeti na sljedećoj poveznici.

Najvažnije izmjene obuhvaćaju:

  • Ugovor o radu na određeno vrijeme

Poslodavac bi s istim radnikom mogao sklopiti najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, čije ukupno trajanje, uključujući i prvi, nije dulje od tri godine.

Produljuje se trajanje pauze između prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme (koji je trajao tri godine) i sklapanja novog ugovora o radu na određeno, sa dva na šest mjeseci.

Radnik koji najmanje šest mjeseci radi kod istog poslodavca imao bi pravo zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme a poslodavac će morati takav zahtjev radnika razmotriti.

  • Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Poslodavac će moći, za posao koji se pretežno obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove i to na neodređeno i na određeno vrijeme.

Ako se ugovor o radu sklopi na neodređeno vrijeme, radnik i poslodavac će morati dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, odnosno hoće li poslodavac ostati obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa ili će doći do mirovanja radnog odnosa, pri čemu bi poslodavac radnika odjavio iz obveznih osiguranja, a radnik bi mogao sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

  • Rad kod kuće (na izdvojenom mjestu rada)

Rad kod kuće moći će se obavljati kao stalan, privremen ili povremen, i to pod uvjetom da, na prijedlog radnika ili poslodavca, radnik i poslodavac ugovore takvu vrstu rada.

U slučaju izvanrednih okolnosti (epidemija bolesti, potres, poplava, ekološki incident i slično), poslodavac bi mogao, radi nastavka poslovanja te zaštite zdravlja i sigurnosti radnika i drugih osoba, i bez izmjene ugovora o radu (aneksa) s radnikom dogovoriti rad od kuće.

Ugovor o radu koji se sklopi za rad kod kuće morati će, između ostaloga, sadržavati podatak o naknadi troškova koje je poslodavac obvezan naknaditi radniku, ako je rad na izdvojenom mjestu ugovoren kao stalan ili u slučaju kada razdoblje rada na izdvojenom mjestu rada traje dulje od 15 radnih dana neprekidno.

Poslodavac bi imao pravo ući u prostor doma radnika, radi održavanja opreme ili provođenja unaprijed utvrđenog nadzora vezanog uz uvjete rada, u vrijeme koje je dogovorio s radnikom.

  • Dodatan (dopunski) rad radnika

Za obavljanje dodatnog (ili tzv. dopunskog) rada, radniku više neće biti potrebna suglasnost matičnog poslodavca, ali će se u određenim slučajevima matični poslodavac moći usprotiviti dodatnom radu radnika.

Ukida se i ograničenje dodatnog rada od 180 sati godišnje, pa će tako radnik moći u dodatnom radu raditi 8 a iznimno i 16 sati tjedno.

  • Ugovaranje probnog rada

Ako bi radnik tijekom trajanja ugovorenog probnog rada bio privremeno odsutan (zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava i korištenja prava na plaćeni dopust i sl.), trajanje probnog rada produljilo bi se razmjerno duljini trajanja nenazočnosti na probnom radu.

  • Plaćeni i neplaćeni dopust

Izričito se određuje da radnik plaćeni dopust koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na plaćeni dopust. Radnik ostvaruje i pravo na jedan plaćeni slobodan dan za svako darivanje krvi, koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan.

Radnik bi imao pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi, s time da ga poslodavac u tom periodu ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja.

  • Odsutnost s posla

Radnik bi, prema ovom, novounesenom institutu, imao pravo, jednom u kalendarskoj godini, biti odsutan s posla (uz naknadu plaće), kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom, prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.

  • Plaća i naknada plaće

Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u bruto iznosu. Pod plaćom se podrazumijeva primitak radnika, kojeg poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća se sastoji od osnovne plaće i dodataka na plaću te ostalih primitaka. Osnovna plaća predstavlja novčani primitak kojeg radnik za obavljeni rad ostvaruje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, a koji se određuje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Osnovna plaća može biti uvećana za: dodatke na plaću te ostale primitke radnika.

Dodaci na osnovnu plaću su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod posebnim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom, i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (pripravnost, uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.).

Ostali primici radnika su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi, na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu (uporaba službenog automobila u privatne svrhe i sl.).

  • Otkazni rok i otpremnina za radnike starije od 65 godina

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ne bi ostvarivao pravo na otkazni rok ni otpremninu.

  • Rad putem digitalnih radnih platformi

Po prvi puta se u Zakonu o radu uređuje rad putem digitalnih radnih platformi (fizička ili pravna osoba, koja pruža usluge koje se na zahtjev primatelja usluge pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva ili izravno na određenoj lokaciji).

Izvor: časopis Računovodstvo, revizija i financije
Tekst preuzet iz članka: Velike izmjene Zakona o radu
Autor: H. V.

DVOJNO ISKAZIVANJE CIJENA I DRUGIH NOVČANIH ISKAZA VRIJEDNOSTI KOD PODUZETNIKA ZBOG UVOĐENJA EURA

Jedna od ključnih mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura jest dvojno iskazivanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti. Obveza dvojnog iskazivanja započinje 5. rujna 2022. godine, međutim poslovni subjekti mogu dragovoljno započeti dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti od dana koji slijedi nakon dana objave odluke Vijeća EU o usvajanju eura. Read more

E-USLUGA: KALENDAR PLAĆANJA OBVEZNIH NAKNADA

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja razvilo je novu e-uslugu pod nazivom Kalendar plaćanja obveznih naknada.

Read more

STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 01.01.2022. DO 30.06.2022. GODINE

 

U Narodnim novinama br. 1/22. objavljena je prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima. Za referentno razdoblje kamatna stopa iznosi 2,49%.

Prema navedenoj kamatnoj stopi izračunavaju se stope zateznih kamata u skladu s čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 35/05. – 126/21. te u skladu s čl. 3. i 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12. – 78/15.).

Visina godišnjih stopa zateznih kamata za razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine navedena je u tablici u nastavku.

Izvor: časopis Računovodstvo, revizija i financije, https://www.rrif.hr/stopa_zateznih_kamata_od_1_sijecnja_do_30_lipnja_2-2078-vijest/
Tekst i slike preuzeti iz članka: Stope zateznih kamata od 1. srpnja 2022. godine
Autor: Autor: I.P.

INO-DOH OBRAZAC

 

Izvješćivanje o ostvarenom inozemnom primitku obavlja se na Obrascu INO-DOH. Obrazac INO-DOH treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu tuzemnog poslodavca i/ili poslodavca izaslanog radnika i/ili isplatitelja i/ili prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika u slučaju ostvarivanja primitka izravno iz ili u inozemstvu bez posredstva tuzemnog isplatitelja do 31. siječnja 2022. godine za 2021. godinu.

U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu INO-DOH za više od 3 porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, izvješće se obvezno podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.

  • Informacije vezane za inozemni dohodak (utvrđivanje porezne rezidentnosti, mogućnost i način obustave plaćanja predujmova poreza/konačnog poreza na dohodak, iskazivanje dohotka ostvarenog iz ili u inozemstvu u Obrascu INO-DOH, primjeri popunjavanja Izjave i Obrasca INO-DOH, najčešće postavljena pitanja te XML shemu za Obrazac INO-DOH) može se vidjeti ovdje.
  • Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka – najčešće postavljena pitanja mogu se vidjeti ovdje.

Postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe​

Članak 47. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona određuje da se u postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba popunjavaju upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik TI« i »Upitnik TU«.
Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.

  • Obrazac »Upitnik TI« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave radi evidentiranja odnosno ažuriranja statusa u Registru poreznih obveznika, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.
  • Obrazac »Upitnik TU« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upisa u Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te, ako je to potrebno, kod obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna, obustave i uplate predujmova poreza na dohodak, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

 

OBRAČUN PLAĆE ZA 2022. GODINU

U NN 117/21 objavljena je “Uredba o visini minimalne plaće”.

Minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 4.687,50 KN (bruto).

Novi iznos minimalne plaće će pri obračunu rezultirati s neto iznosom plaće od 3.750 KN. Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2022.godine. Novi iznos minimalne plaće prvi puta se primjenjuje prilikom obračuna plaća za 01. mjesec 2022. godine (dakle u drugom mjesecu 2022. godine). 

Najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za 2022. godinu iznosi 3.624,06 KN. Najniža mjesečna osnovica, prema članku 200. stavak 3. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. (»Narodne novine«, broj 118/21) iznosi 9.537,00 kuna.

Najviša mjesečna osnovica, prema članku 205. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te iznosi 57.222,00 KN.

Najviša godišnja osnovica, prema članku 208. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 686.664,00 KN.

Mjesečna osnovica, prema članku 21. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 6.199,05 kuna.

Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2022. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje,ne može biti niži od 101,73 kuna.

PROMJENE STOPA PRIREZA OD 01.01.2022.

Grad Varaždin (šifra 4723). Stopa prireza 7,5% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022
Općina Perušić (šifra 3239). Stopa prireza 2% (do sada 4%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Mihovljan (šifra 2658). Stopa prireza 8% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022. 
Grad Rijeka (šifra 3735). Stopa prireza 14% (do sada 15%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Otočac (šifra 3131). Stopa prireza 7% (do sada 9%). Primjena od 01.01.2022. 
Grad Karlovac (šifra 1791). Stopa prireza 9% (do sada 12%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Pićan (šifra 3301). Stopa prireza 0% (do sada 2%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Kutjevo (šifra 2216). Stopa prireza 10% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Vidovec (šifra 4847). Stopa prireza 7% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022

 

Izvor: Narodne Novine – Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2022. godinu
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_11_127_2155.html

 

OVRHA NA PLAĆI U 2022. GODINI

Sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) izuzeta su od ovrhe temeljem  odredbe čl. 172. Ovršnog zakona. 

Ovrha na stalnim novčanim primanjima ovisi o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086 kune.

Ako je neto plaća radnika koja seisplaćuje u siječnju 2022. i nadalje do 31. prosinca 2022. jednaka ili veća od 7.086 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.724,00(2/3 od 7.086). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 10.000 kn, njemu se isplaćuje 4.724,00 kn na zaštićeni račun, dok je iznos od 5.276,00 kn raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086 kn od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 neto plaće, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj odnosno 4.724,00 kn.
Ako je iznos 3/4 neto plaće veći od iznosa 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4.724,00 kn) na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće (4.724,00 kn), a razlika na redovan račun.
Ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće u RH (4.724,00 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.
Primjerice ako pak radnik ima neto plaću u iznosu od 6.298,67 kn do 7.086,00 kn na zaštićeni se račun isplaćuje iznos 4.724,00 kn (2/3 prosječne neto plaće), dok je ostatak raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Sukladno čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona moguće je ograničenje ovrhe na naknadama koje nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja. Dakle, moguće je ograničenje ovrhe i na naknadama koje se smatraju drugim dohotkom ako se isplatitelju dostavi javna isprava kojom se dokazuje da je to primanje jedino stalno novčano primanje. To može biti npr. potvrda Porezne uprave iz koje može biti vidljivo da je drugi dohodak (autorski honorar, naknada po ugovoru o djelu i sl.) jedini primitak. Nezaštićeni dio npr. tog drugog dohotka treba isplatiti na žiro račun primatelja.

Navedena ograničenja se ne odnose na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja djeteta, kao niti na naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Radi naplate tih tražbina primjenjuju se drugačija ograničenja, a od ovrhe je izuzeto:
– 1/2 neto plaće ako se ovrha provodi zbog naknade štete nastale radi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
– 1/4 neto plaće ako se ovrha provodi zbog zakonskog uzdržavanja djeteta.

Izvor: https://seminar.hr/ovrha-na-placi-2022/ 

 

DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD STRANACA

 U skladu s čl. 88. Zakona o strancima, državljani trećih zemalja mogu u RH raditi na temelju izda­ne dozvole za boravak i rad (radna dozvola) ili potvrde o prijavi rada. Pritom je čl. 88. Zakona o strancima izričito određeno da državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovi­ma za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslo­davca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim je zasno­vao radni odnos. Jednako tako, poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada.

Read more

Kontakt/Lokacija