E-USLUGA: KALENDAR PLAĆANJA OBVEZNIH NAKNADA
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja razvilo je novu e-uslugu pod nazivom Kalendar plaćanja obveznih naknada.
Zadnje novosti
SUBVENCIONIRANJE TROŠKOVA PLINA PODUZETNICIMA
Na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavljen je Poziv za subvencioniranje dijela krajnje cijene opskrbe plinom za mikro, male i srednje poduzetnike s godišnjom potrošnjom plina do 10 GWh na osnovu kojeg poduzetnici mogu ostvariti potporu za subvencioniranje troškova plina koji se odnose na razdoblje od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. godine. Zahtjev za dodjelu potpore podnosi se putem web aplikacije kojoj se može pristupiti preko mrežnih stranica Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (plin.hamagbicro.hr), a isti će se zaprimati do 31. ožujka 2023. godine. Po odobrenju potpore, poduzetnicima se elektroničkim putem dostavlja Odluka o dodjeli potpore u kojoj se iskazuje ukupno odobreni iznos subvencije. Odluka predstavlja trenutak dodjele potpore i datum kada je korisnik ostvario pravo na primanje potpore.
Potpora se ne može dodijeliti:
- velikim poduzetnicima;
- prijaviteljima koji nemaju poslovni nastan u RH prilikom podnošenja zahtjeva za potporom;
- prijaviteljima koji ne mogu prikazati povijesne podatke o potrošnji za referentno razdoblje; 4. za djelatnosti usmjerene izvozu u treće zemlje ili države članice Europske unije, odnosno potpore koje su izravno povezane s izvezenim količinama, s uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže ili s drugim tekućim troškovima povezanima s izvoznom djelatnošću;
- prijavitelju koji djeluje u sektoru ribarstva i akvakulture;
- udrugama i dobrotvornim organizacijama;
- prijavitelju koji je prešao pragove definirane de minimis Uredbom, odnosno s de minimis u poljoprivrednom sektoru Uredbom;
- u slučaju kada je nad gospodarskim subjektom otvoren stečajni postupak ili u postupku likvidacije, ako njegovom imovinom upravlja stečajni upravitelj ili sud, ako je obustavio poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i propisima;
- prijavitelju koji nije izvršio obvezu isplate plaća zaposlenicima, plaćanja doprinosa za financiranje obveznih osiguranja ili plaćanja poreza u skladu s propisima Republike Hrvatske. U pogledu ove točke, smatra se prihvatljivim da prijavitelj/korisnik nije udovoljio spomenutim uvjetima, ako mu, sukladno posebnom propisu, plaćanje tih obveza nije dopušteno ili mu je odobrena odgoda plaćanja;
- ako je prijavitelj/osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje proglašen krivim zbog teškog profesionalnog propusta;
- ako je prijavitelj ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje prijavitelja (osobe koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta) pravomoćno osuđena za određena kaznena djela, kako je detaljnije navedeno u toj točci u Pozivu.
Subvencija se utvrđuje u fiksnom iznosu od 0,15 kn/ kWh, a na osnovu podataka o potrošnji plina u referentnom razdoblju. Kao standardno referentno razdoblje utvrđeno je razdoblje od 1. kolovoza 2021. do 31. siječnja 2022. godine. Potrošnja plina (u kWh) u tom razdoblju množi se sa dva (2), kako bi se svela na godišnju razinu te množi sa 0,15 kn, kako bi se utvrdio iznos potpore (isporučena količina plina u kWh za 8/21 – 1/22 x 2 x 0,15 kn).
Prvim izmjenama Poziva, izuzetno, utvrđena je mogućnost utvrđivanja i nestandardnog referentnog razdoblja, koje se može koristiti samo u dva slučaja:
1) ako prijavitelj nije bio u mogućnosti koristiti uslugu opskrbe plinom zbog neke prirodne katastrofe (npr. potres), te
2) ako prijavitelj glavninu potrošnje ostvaruje izvan standardnog referentnog razdoblja (zahtjev i obrazloženje da se kao referentna potrošnja uzme potrošnja u cijeloj 2021.).
Najviši iznos potpore koja se može ostvariti ograničen je na 1.500.000,00 kn. Potpora se ostvaruje na temelju vaučera koji nadležno tijelo izdaje opskrbljivaču plinom i na osnovu kojega će se isti od nadležnog tijela naplatiti za subvencionirani iznos odobren korisniku potpore. Korisniku se, pak, s računa opskrbljivača odbija razmjerni subvencionirani iznos sve dok se ne iskoristi cijeli iznos potpore. Odnosno, na računu za utrošeni plin, pored ostalog, biti će iskazan iznos koji stvarno treba platiti korisnik potpore, te subvencionirani iznos koji će pružatelj usluge na temelju vaučera naplatiti izravno od nadležnog tijela.
Ova potpora je namijenjena subvencioniranju operativnih troškova poduzetnika, te se primjenjuje toč. 15.37. HSFI-a 15 prema kojoj se državne potpore treba priznati kao prihod tijekom više razdoblja kako bi se sučelili s odgovarajućim rashodima. Razdoblje korištenja potpore obuhvaća dvije poslovne godine (dio 2022. i dio 2023.), stoga se odobreni iznos potpore prema Odluci o dodjeli potpore iskazuje kao potraživanje za odobrenu potporu i kao odgođeni prihod od državnih potpora. Tijekom razdoblja korištenja potpore, iskorišteni iznosi će se zatim prenositi s odgođenih prihoda na prihode odgovarajućeg razdoblja. Primljeni račun od dobavljača evidentira se na uobičajeni način (trošak, pretporez i obveza), a istovremeno treba provesti i knjiženje za zatvaranje dijela obveze prema dobavljaču u visini iskorištenog dijela potpore na teret potraživanja za državnu potporu, s obzirom da se dobavljač temeljem vaučera izravno naplaćuje od države. Dodatno, provodi se i knjiženje prijenosa iskorištenog dijela potpore s odgođenih prihoda na prihode razdoblja.
STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 01.01.2022. DO 30.06.2022. GODINE
U Narodnim novinama br. 1/22. objavljena je prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima. Za referentno razdoblje kamatna stopa iznosi 2,49%.
Prema navedenoj kamatnoj stopi izračunavaju se stope zateznih kamata u skladu s čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 35/05. – 126/21. te u skladu s čl. 3. i 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12. – 78/15.).
Visina godišnjih stopa zateznih kamata za razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine navedena je u tablici u nastavku.
INO-DOH OBRAZAC
Izvješćivanje o ostvarenom inozemnom primitku obavlja se na Obrascu INO-DOH. Obrazac INO-DOH treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu tuzemnog poslodavca i/ili poslodavca izaslanog radnika i/ili isplatitelja i/ili prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika u slučaju ostvarivanja primitka izravno iz ili u inozemstvu bez posredstva tuzemnog isplatitelja do 31. siječnja 2022. godine za 2021. godinu.
U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu INO-DOH za više od 3 porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, izvješće se obvezno podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.
- Informacije vezane za inozemni dohodak (utvrđivanje porezne rezidentnosti, mogućnost i način obustave plaćanja predujmova poreza/konačnog poreza na dohodak, iskazivanje dohotka ostvarenog iz ili u inozemstvu u Obrascu INO-DOH, primjeri popunjavanja Izjave i Obrasca INO-DOH, najčešće postavljena pitanja te XML shemu za Obrazac INO-DOH) može se vidjeti ovdje.
- Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka – najčešće postavljena pitanja mogu se vidjeti ovdje.
Postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe
Članak 47. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona određuje da se u postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba popunjavaju upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik TI« i »Upitnik TU«.
Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.
- Obrazac »Upitnik TI« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave radi evidentiranja odnosno ažuriranja statusa u Registru poreznih obveznika, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.
- Obrazac »Upitnik TU« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upisa u Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te, ako je to potrebno, kod obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna, obustave i uplate predujmova poreza na dohodak, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.
OBRAČUN PLAĆE ZA 2022. GODINU
U NN 117/21 objavljena je “Uredba o visini minimalne plaće”.
Minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 4.687,50 KN (bruto).
Novi iznos minimalne plaće će pri obračunu rezultirati s neto iznosom plaće od 3.750 KN. Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2022.godine. Novi iznos minimalne plaće prvi puta se primjenjuje prilikom obračuna plaća za 01. mjesec 2022. godine (dakle u drugom mjesecu 2022. godine).
Najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za 2022. godinu iznosi 3.624,06 KN. Najniža mjesečna osnovica, prema članku 200. stavak 3. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. (»Narodne novine«, broj 118/21) iznosi 9.537,00 kuna.
Najviša mjesečna osnovica, prema članku 205. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te iznosi 57.222,00 KN.
Najviša godišnja osnovica, prema članku 208. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 686.664,00 KN.
Mjesečna osnovica, prema članku 21. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 6.199,05 kuna.
Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2022. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje,ne može biti niži od 101,73 kuna.
PROMJENE STOPA PRIREZA OD 01.01.2022.
Grad Varaždin (šifra 4723). Stopa prireza 7,5% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022
Općina Perušić (šifra 3239). Stopa prireza 2% (do sada 4%). Primjena od 01.01.2022.
Općina Mihovljan (šifra 2658). Stopa prireza 8% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Rijeka (šifra 3735). Stopa prireza 14% (do sada 15%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Otočac (šifra 3131). Stopa prireza 7% (do sada 9%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Karlovac (šifra 1791). Stopa prireza 9% (do sada 12%). Primjena od 01.01.2022.
Općina Pićan (šifra 3301). Stopa prireza 0% (do sada 2%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Kutjevo (šifra 2216). Stopa prireza 10% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022.
Općina Vidovec (šifra 4847). Stopa prireza 7% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022
OVRHA NA PLAĆI U 2022. GODINI
Sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) izuzeta su od ovrhe temeljem odredbe čl. 172. Ovršnog zakona.
Ovrha na stalnim novčanim primanjima ovisi o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086 kune.
Ako je neto plaća radnika koja seisplaćuje u siječnju 2022. i nadalje do 31. prosinca 2022. jednaka ili veća od 7.086 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.724,00(2/3 od 7.086). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 10.000 kn, njemu se isplaćuje 4.724,00 kn na zaštićeni račun, dok je iznos od 5.276,00 kn raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.
Ako je neto plaća radnika manja od 7.086 kn od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 neto plaće, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj odnosno 4.724,00 kn.
Ako je iznos 3/4 neto plaće veći od iznosa 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4.724,00 kn) na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće (4.724,00 kn), a razlika na redovan račun.
Ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće u RH (4.724,00 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.
Primjerice ako pak radnik ima neto plaću u iznosu od 6.298,67 kn do 7.086,00 kn na zaštićeni se račun isplaćuje iznos 4.724,00 kn (2/3 prosječne neto plaće), dok je ostatak raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.
Sukladno čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona moguće je ograničenje ovrhe na naknadama koje nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja. Dakle, moguće je ograničenje ovrhe i na naknadama koje se smatraju drugim dohotkom ako se isplatitelju dostavi javna isprava kojom se dokazuje da je to primanje jedino stalno novčano primanje. To može biti npr. potvrda Porezne uprave iz koje može biti vidljivo da je drugi dohodak (autorski honorar, naknada po ugovoru o djelu i sl.) jedini primitak. Nezaštićeni dio npr. tog drugog dohotka treba isplatiti na žiro račun primatelja.
Navedena ograničenja se ne odnose na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja djeteta, kao niti na naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Radi naplate tih tražbina primjenjuju se drugačija ograničenja, a od ovrhe je izuzeto:
– 1/2 neto plaće ako se ovrha provodi zbog naknade štete nastale radi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
– 1/4 neto plaće ako se ovrha provodi zbog zakonskog uzdržavanja djeteta.
PLAĆANJE ČLANARINE HGK ZA 2022. GODINU I DALJE
Novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori objavljen je u Narodnim novinama br. 144/21., stupa na snagu 3. siječnja 2022. godine.
Ovim Zakonom je propisano da se ovisno o gospodarskoj snazi, članovi Komore razvrstavaju u tri skupine.
Prva skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
− ukupna aktiva: 7.500.000,00 kuna
− ukupni prihodi: 15.000.000,00 kuna i
− broj zaposlenih: 50.
Članovi Komore iz prve skupine više nemaju obvezu plaćanja članarine HGK za 2022. godinu i dalje, a koja se određuje odlukom Skupštine Komore.
Druga skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
− ukupna aktiva: 30.000.000,00 kuna
− ukupni prihodi: 60.000.000,00 kuna i
− broj zaposlenih: 250.
Treća skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija za drugu skupinu.
Članovi Komore razvrstavaju se svake godine u ove skupine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.
Visinu članarine određuje svake godine Skupština Komore odlukom.
DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD STRANACA
U skladu s čl. 88. Zakona o strancima, državljani trećih zemalja mogu u RH raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad (radna dozvola) ili potvrde o prijavi rada. Pritom je čl. 88. Zakona o strancima izričito određeno da državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim je zasnovao radni odnos. Jednako tako, poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada.
PROGRAM ZADRŽAVANJA RADNIH MJESTA – SRPANJ 2021.
- CILJANE SKUPINE POSLODAVACA
Poslodavci iz sektora:
- Prijevoz i skladištenje –prijevoz putnika i to kopnom, zrakom i
vodom, te zračni prijevoz robe - Uslužne djelatnosti u vezi sa prijevozom
- Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i
pića - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti – samo djelatnosti
iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) i putničke agencije,
organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske
usluge te djelatnosti povezane s njima - Umjetnost, zabava i rekreacija – samo kreativne, umjetničke i
zabavne djelatnosti, zabavne i rekreacijske djelatnosti i
proizvodnja i prikazivanje filmova i video filmova, djelatnosti
snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa te
distribucija istih - Organizatori kulturnih, poslovnih i sportskih događanja,
organizatori sajmova i vjenčanja, te prateće djelatnosti poput
tvrtki za najam opreme, audio i video snimanje, prodaju ulaznica,
najam dvorana te ostale tvrtke koje većinu svojih prihoda
ostvaruju od događanja i javnih okupljanja - Poslodavci s područja na kojima je proglašena katastrofa
uzrokovana potresom za područje Sisačko-moslavačke,
Zagrebačke i Karlovačke županije bez obzira na djelatnost i pad
prometa i to u slučaju kada su zbog objektivnih razloga
poslovno-proizvodi procesi bitno smanjeni ili onemogućeni
Prihvatljivi poslodavci: trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje
obavljaju samostalnu djelatnost i koji su osigurani po toj osnovi i ostali poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost u prihvatljivim sektorima i po toj osnovi obveznici su poreza na dobit.
Iznimno, poslodavci koji djeluju odnosno provode aktivnosti na području Sisačko-moslavačke županije ne moraju biti obveznici poreza na dobit.
Tko ne može koristiti potporu:
Poslodavci koji nisu isplatili ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću
prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili
posebnom propisu za sve mjesece koji prethode mjesecu za koji se traži
potpora ne mogu koristiti mjeru.
● Poslodavci kojima je od strane nadležnih tijela utvrđeno kršenje Odluka
Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne
samouprave) ne mogu koristiti potporu.
● Poslodavci kojima je Inspekcijskim nadzorom utvrđeno kršenje Odluke
Vlade Republike Hrvatske o iznimnim mjerama kontrole cijena za
određene proizvode ne mogu koristiti potporu.
● Obveznicima fiskalizacije kojima se u postupku nadzora provedbe Zakona
o fiskalizaciji u prometu gotovinom utvrde sljedeće nepravilnosti:
neizdavanje računa, višak ili manjak u blagajni i ukoliko račun i/ili prateći
dokument ne sadrži propisane elemente, odnosno JIR I ZIK te se pokrene
prekršajni postupak u vezi provedbe propisa o fiskalizaciji u prometu
gotovinom, uskratit će se korištenje potpore te će biti obvezni vratiti
isplaćeni iznos potpore.
● Iznajmljivači privatnog smještaja ne mogu koristiti mjeru.
● Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu poreza na
dobit ili dohodak ne mogu koristiti mjeru.
2. CILJANE SKUPINE RADNIKA
Radnici zaposleni kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca odnosno svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i upućenog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama/predstavništvima stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.
Ciljana skupina radnika ne uključuje:
– Umirovljenike
– Strane radnike iz trećih zemalja kojima je prestala važiti dozvola za boravak i rad
Poslodavcu se može odobriti korištenje potpore za srpanj za sve radnike za
koje poslodavac traži potporu ako do zaključno 25. kolovoza 2021. godine 70
i više posto radnika za koje poslodavac traži potporu posjeduje EU digitalnu
COVID potvrdu ili su stekli uvjete za dobivanje iste sukladno pravilima o
izdavanju EU digitalnih COVID potvrda u Republici Hrvatskoj.
70 i više % Covid-potvrda = 100 % potpore
Manje od 70 % Covid potvrda = proporcionalno tj. jednako postotku Covidpotvrda od ukupnog iznosa potpore
Hrvatski zavod za zapošljavanje će do podataka o posjedovanju EU digitalnu COVID potvrdu ili stečenim uvjetima za posjedovanje EU digitalne COVID potvrde doći na temelju razmjene podatka sa nadležnim tijelima.
3. VISINA I TRAJANJE POTPORE
Potpora se isplaćuje za razdoblje od 01. srpnja do 31. srpnja 2021. g.
Visina potpore: iznos od najviše 4.000,00 kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu prema postotku pada prihoda/primitaka:
▪ od 40,00% do 44,99% – 2.000,00 kn
▪ od 45,00% do 49,99% – 2.500,00 kn
▪ od 50,00% do 54,99% – 3.000,00 kn
▪ od 55,00% do 59,99% – 3.500,00 kn
▪ od 60% i više – 4.000,00 kn
Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je plaća opravdani trošak, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere.
Za radnika za kojega ima aktivan ugovor o korištenju mjere aktivne politike zapošljavanje poslodavac ne može koristiti program zadržavanja radnika. Izuzetak su radnici koji su uključeni u potporu za usavršavanje, osposobljavanje na radnom mjestu i mjeru stalni sezonac.
Poslodavci koji imaju aktivne ugovore po mjeri Potpore za samozapošljavanje ne mogu koristiti ovaj program.
Za radnike zaposlene nakon 30. lipnja 2021. godine, ne može se odobriti potpora za mjesec srpanj 2021. godine.
Svi poslodavci koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO – a do 28. veljače 2021. godine mogu koristiti mjeru srpanj.
Poslodavci koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera, bez obzira na oblik registracije poslovnog subjekta, mogu koristiti potporu za srpanj uz uvjet da su registrirali djelatnosti i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO-a do dana 28. veljače 2021. godine, te da su u trenutku predaje zahtjeva u aktivnom statusu.
Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene od 26. srpnja 2021. godine do zaključno 25. kolovoza 2021. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za srpanj 2021. godine.
4. KRITERIJI
Poslodavci trebaju dokazati da su u razdoblju od 01. travnja 2020. godine do 30. rujna 2020. godine imali pad prihoda/primitaka u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece.
ILI
trebaju dokazati da su u srpnju 2021. godine imali pad prihoda/primitaka u odnosu na srpanj 2019. godine i to temeljem predaje PDV obrasca za srpanj 2021. godine i srpanj 2019. godine Poreznoj upravi.
Iznimno, poslodavci koji su osnovani prije 1. srpnja 2019. godine, a nisu odmah započeli s poslovanjem u smislu ostvarivanja prihoda te iz tog razloga nemaju podatke za usporedbu po ovim kriterijima, trebaju dokazati da su u mjesecu za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka u odnosu na prvi cjeloviti kalendarski mjesec poslovanja. Kao dokaz poslodavci su dužni dostaviti prvi izdani račun.
Ako je poslodavac osnovan nakon 1. srpnja 2019. godine treba dokazati pad
prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na rujan 2019. godine.
Ako je poslodavac osnovan nakon 1. veljače 2020. godine treba dokazati pad
prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na rujan 2020. godine, a u slučaju da je osnovan nakon 1. listopada 2020. godine treba dokazati pad prihoda/primitaka u mjesecu za koji traže potporu u odnosu na svibanj 2021. godine.
Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka kumulativno za drugo tromjesečje 2021. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece.
Iznimno, tromjesečni obveznici PDV-a koji su osnovani u četvrtom tromjesečju 2019. godine i kasnije te iz tog razloga nemaju podatke za usporedbu po ni jednom od navedenih kriterija dokazuju pad prihoda/primitaka za drugo tromjesečje 2021. godine u odnosu na prvo
tromjesečje 2021. godine.
Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a ili nisu u sustavu PDV-a u usporedivim razdobljima dokazuju pad prihoda/primitaka na temelju tablice pada prihoda/primitaka.
5. OBVEZE POSLODAVCA
-Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza.
– Zadržati sve radnike koji su kod njega bili u radnom odnosu prvog dana mjeseca za mjesec koji poslodavac prima potporu osim onih kojima ugovor o radu prestaje po nekom od navedenih načina: istek ugovora o radu na određeno vrijeme, otkaz ugovora o radu koji je skrivio radnik svojim ponašanjem, osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu, izvanredni otkaz
ugovora o radu, otkaz ugovora o radu koji radnik daje poslodavcu, odlazak radnika u mirovinu. U slučaju prestanka ugovora o radu po nekom od navedenih načina, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu potpore prema danima koje je radnik odradio u mjesecu otkaza.
− Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj
plaći za sve radnike za koje poslodavac traži potporu:
– za mjesec srpanj najkasnije do 5. rujna 2021. godine
I Isto se ne odnosi na obrtnike i ostale samostalne obveznike plaćanja doprinosa koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće. Isti će dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore.
NOVOSTI U ZAKONU O DEVIZNOM POSLOVANJU
Dana 3. lipnja 2021. stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju . Datum stupanja na snagu Zakona jednak je datumu početka primjene odredbi Uredbe (EU) 2018/1672 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage.
Uredbom (EU) 2018/1672 ojačani su alati za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, na osnovi preporuka FATF-a (Financial Action Task Force – Preporuka br. 32), međuvladinog tijela za kreiranje i promicanje djelotvorne provedbe mjera za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i drugih prijetnji integritetu i stabilnosti međunarodnog financijskog sustava.