DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD STRANACA
U skladu s čl. 88. Zakona o strancima, državljani trećih zemalja mogu u RH raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad (radna dozvola) ili potvrde o prijavi rada. Pritom je čl. 88. Zakona o strancima izričito određeno da državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim je zasnovao radni odnos. Jednako tako, poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada.
Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se poslodavac – pravna osoba (i to za svakog državljanina treće zemlje) koja s državljaninom treće zemlje zasnuje radni odnos ili koristi njegov rad:
- ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada ili
- ako zaposli državljanina treće zemlje na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada.
Iznimno su čl. 89. Zakona o strancima nabrojene određene kategorije državljana trećih zemalja koji u RH mogu raditi i bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Tako bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi oni državljani treće zemlje koji u RH imaju odobren:
- privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, odobrenom azilu ili supsidijarnoj zaštiti
- privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, azilu ili supsidijarnoj zaštiti
- privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje kojem je izdana »EU plava karta« ili dozvola za boravak i rad za premještaj
- privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće zemlje koji ima odobrenje dugotrajnog boravišta u drugoj državi članici EGP-a
- privremeni boravak zbog humanitarnih razloga
- autonomni boravak
- privremeni boravak kao upućeni radnik
- privremeni boravak u svrhu istraživanja te privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s istraživačem
- privremeni boravak u svrhu studiranja, ako radi ili se samozapošljava najviše 20 sati tjedno, osim kad je studentska praksa sastavni dio studijskoga programa
- status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa najviše 20 sati tjedno
- privremeni boravak u svrhu boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a
- azil ili supsidijarnu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite
- dugotrajno boravište
- stalni boravak.
Ako poslodavac želi zaposliti državljanina treće zemlje koji spada u jednu od nabrojenih kategorija, obvezan je prije zasnivanja radnog odnosa od državljanina treće zemlje zatražiti na uvid valjano odobrenje boravka u RH (dakle valjanu dozvolu za boravak).
DOZVOLA ZA BORAVAK I RAD NA TEMELJU MIŠLJENJA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE
Poslodavac koji želi zaposliti državljanina treće zemlje mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji, zatražiti od područne službe odnosno ureda HZZ-a da provede testa tržišta rada.
Postupak zapošljavanja državljana trećih zemalja sada (uz određene iznimke) ima dva koraka:
- provedbu testa tržišta rada i pribavljanje pozitivnog mišljenja HZZ-a o zapošljavanju državljana treće zemlje
- podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad.
Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi HZZ te postupak posredovanja s ciljem zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. Drugim riječima, radno mjesto na kojemu poslodavac želi zaposliti državljanina treće zemlje prvo će se pokušati „popuniti“ osobama na nacionalnom tržištu rada (domaćom radnom snagom). U tom smislu poslodavac u zahtjevu za provedbu testa tržišta rada mora točno odrediti koje uvjete radnik treba ispunjavati – obrazovna kvalifikacija, radno iskustvo, posebna stručna znanja i vještine za određeno radno mjesto i slično. Ako se uvidom u evidenciju nezaposlenih osoba utvrdi da postoje osobe na nacionalnom tržištu rada koje ispunjavaju uvjete koje je poslodavac naveo u zahtjevu za provedbu testa tržišta rada, HZZ će te osobe uputiti poslodavcu. Poslodavac je u obvezi za svakog radnika kojeg mu je uputio HZZ dostaviti povratnu informaciju o ishodu upućivanja.
Ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji (pozitivna obavijest HZZ-a), poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.
Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi se elektroničkim putem na mrežnoj stranici HZZ-a (na sljedećoj poveznici3). Zahtjevu za izdavanje dozvole treba priložiti:
- ugovor o radu državljana treće zemlje
- dokaz da državljanin treće zemlje ispunjava zahtjeve poslodavca koje je zatražio u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac
- rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije (samo ako je riječ o zapošljavanju državljanina treće zemlje koji će obavljati reguliranu profesiju)
- presliku valjane putne isprave
- dokaz o nekažnjavanju (criminal record) za državljanina treće zemlje, ako je riječ o prvom privremenom boravku državljanina treće zemlje u RH.
S obzirom na to da je dozvola za boravak i rad za državljanina treće zemlje istodobno odobrenje i za privremeni boravak i za rad na području RH, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad treba priložiti i valjanu putnu ispravu za državljanina treće zemlje. Ako je riječ o prvom privremenom boravku državljanina treće zemlje u RH, treba priložiti i dokaz da državljanin treće zemlje nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio dulje od godinu dana neposredno prije dolaska u RH.
O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad rješenjem odlučuje MUP putem policijske uprave odnosno postaje prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje. U postupku obrade zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad MUP će od HZZ-a zatražiti mišljenje o zapošljavanju državljana treće zemlje.
HZZ će dati pozitivno mišljenje ako je utvrđeno da poslodavac:
– obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH
– ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja vezanih uz porez na dohodak i doprinose za obavezna osiguranja o kojima službenu evidenciju vodi ministarstvo nadležno za financije
– u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH; ako je riječ o poslodavcu
– nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja.
Prema tome, postupak za ishođenje dozvole za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a izgledao ovako:
Dozvola se izdaje na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje na godinu dana te se dostavlja državljaninu treće zemlje i poslodavcu.
IZNIMKE OD PROVOĐENJA TESTA TRŽIŠTA RADA
Upravno vijeće HZZ-a je, u skladu s čl. 101. Zakona o strancima, donijelo Odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije obvezan zatražiti provođenje testa tržišta rada. Riječ je, u pravilu, o zanimanjima koja nedostaju na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada, a ne mogu se nadomjestiti migracijama u zemlji (deficitarna zanimanja).
Ako poslodavac želi državljanina treće zemlje zaposliti u zanimanju za koje nije potrebno provesti test tržišta rada u skladu s Odlukom, zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad se podnosi elektroničkim putem na internetskoj stranici HZZ-a.
Zahtjevu se prilaže ugovor o radu državljanina treće zemlje, presliku valjane putne isprave kao i dokaz o nekažnjavanju (criminal record) za državljanina treće zemlje, ako je riječ o prvom privremenom boravku državljanina treće zemlje u RH. Za razliku od zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad koji se podnosi nakon provedenog testa tržišta rada, u ovom slučaju poslodavac ne mora podnijeti dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti državljanina treće zemlje, ali je nužno da radno mjesto i opis poslova iz podnesenog ugovora o radu bude jedno od zanimanja navedeno u Odluci (primjerice, u ugovoru o radu treba navesti da je radno mjesto bravar ili da će državljanin treće zemlje obavljati poslove bravara).
Postupak za izdavanje dozvole za boravak i rad u ovom slučaju izgleda ovako:
DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD BEZ TESTA TRŽIŠTA RADA I MIŠLJENJA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE
Odredbom čl. 110. Zakona o strancima su predviđene određene kategorije državljana trećih zemalja koje u postupku pribavljanja dozvole za boravak i rad u RH ne moraju zatražiti ni provedbu testa tržišta rada ni izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a (dozvola za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje). Tako MUP, putem policijske uprave odnosno postaje, može izdati dozvolu za boravak i rad bez provedbe testa tržišta rada i bez mišljenja područne službe odnosno ureda HZZ-a:
- stranom dopisniku, akreditiranom u RH ili izvjestitelju stranih medija
- ključnom osoblju u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima
- državljaninu treće zemlje radi samozapošljavanja u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 % ili u obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 %,
- visokokvalificiranom državljaninu treće zemlje (EU plava karta)
- državljaninu treće zemlje pružatelju usluga u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema pravo poslovnog nastana u državi članici EGP-a
- učiteljima i nastavnicima radi izvođenja nastave u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina
- profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima
- umjetnicima za rad u ustanovama u kulturi, stručnjacima na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike u RH
- državljanima trećih zemalja koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su registrirane kao strana udruga u RH i još najmanje tri države
- državljanima trećih zemalja koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija
- radi provedbe programa mobilnosti djece i mladih
- znanstvenim istraživačima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno-nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama
- profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima i drugim obrazovnim ustanovama ili registriranim međunarodnim školama i školama stranih jezika
- državljanima trećih zemalja radi provođenja međunarodnog ugovora
- državljaninu treće zemlje koji je rukovoditelj, stručnjak ili pripravnik premješten unutar društva
- državljaninu treće zemlje premještenom unutar društva u svrhu dugoročne mobilnosti
- državljanima trećih zemalja koji dolaze na određeno razdoblje za obavljanje određenih poslova sukladno sporazumima koje je Vlada RH zaključila s trećim zemljama
- državljaninu treće zemlje koji je na specijalizaciji u RH u djelatnosti zdravstva
- državljaninu treće zemlje koji dolazi radi provođenja strateških investicijskih projekata ili je nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaganja
- civilnom i vojnom dužnosniku vlada drugih zemalja koji u RH dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom
- predstavniku ili osoblju vjerskih zajednica koji obavljaju isključivo vjerske ili karitativne poslove
- državljaninu treće zemlje radi obavljanja prakse u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu akreditiranom u RH
- volonteru na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera
- državljaninu treće zemlje u svrhu pripravništva kod subjekta domaćina na temelju Sporazuma o osposobljavanju
- državljaninu treće zemlje radi obavljanje stručne prakse, usavršavanja ili volontiranja u okviru Programa Unije, programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ i njegovih sljednika, programa Europskih snaga solidarnosti
- državljaninu treće zemlje radi obavljanja poslova na plovilima
- osobama koje obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova odnosno poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja
- upravnom osoblju, stručnjaku, nastavniku i predavaču stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija koji u RH obavljaju poslove u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje
- umjetniku, autoru, tehničkom i ostalom nužnom osoblju koje sudjeluje na snimanju zahtjevnih audiovizualnih djela
- ostalim nužnim osobama, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.
PRODULJENJE DOZVOLA ZA BORAVAK I RAD
Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad, u policijskoj upravi odnosno postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje, koja odlučuje o produljenju. Policijska uprava odnosno postaja obvezna je odlučiti o zahtjevu za produljenje prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad.
Prema tome, u slučaju produljenja već izdane dozvole nije potrebno provoditi test tržišta rada ni pribaviti pozitivno mišljenje HZZ-a. Napominjemo da je riječ o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje. Ako bi bila riječ o različitom poslodavcu i/ili različitom državljaninu treće zemlje, zahtjev se podnosi HZZ-u kako je prethodno navedeno.
Izvor: časopis Računovodstvo, revizija i financije
Tekst i slike preuzeti iz članka: Dozvole za boravak i rad u skladu s odredbama novog Zakona o strancimatope zateznih kamata od 1. srpnja 2022. godine
Autorica: Hana VELAJ, mag. iur.