DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD STRANACA

 U skladu s čl. 88. Zakona o strancima, državljani trećih zemalja mogu u RH raditi na temelju izda­ne dozvole za boravak i rad (radna dozvola) ili potvrde o prijavi rada. Pritom je čl. 88. Zakona o strancima izričito određeno da državljanin treće zemlje može u RH raditi samo na onim poslovi­ma za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslo­davca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i s kojim je zasno­vao radni odnos. Jednako tako, poslodavac može zaposliti ili se koristiti radom državljanina treće zemlje samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada.

Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kn kaznit će se poslodavac – pravna osoba (i to za svakog državljanina treće zemlje) koja s državljaninom treće zemlje zasnuje radni odnos ili koristi njegov rad:

  • ako zapošljava ili koristi rad državljanina treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad ili po­tvrdu o prijavi rada ili
  • ako zaposli državljanina treće zemlje na poslovi­ma za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad odnosno potvrda o prijavi rada.

Iznimno su čl. 89. Zakona o strancima nabrojene određene kategorije državljana trećih zemalja koji u RH mogu raditi i bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Tako bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi oni državlja­ni treće zemlje koji u RH imaju odobren:

  1. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom bo­ravku, odobrenom azilu ili supsidijarnoj zaštiti
  2. privremeni boravak u svrhu životnog partner­stva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu, stalnom boravku, azilu ili supsidijarnoj zaštiti
  3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće ze­mlje kojem je izdana »EU plava karta« ili dozvola za boravak i rad za premještaj
  4. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s državljaninom treće ze­mlje koji ima odobrenje dugotrajnog boravišta u drugoj državi članici EGP-a
  5. privremeni boravak zbog humanitarnih razloga
  6. autonomni boravak
  7. privremeni boravak kao upućeni radnik
  8. privremeni boravak u svrhu istraživanja te pri­vremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili ži­votnog partnerstva s istraživačem
  9. privremeni boravak u svrhu studiranja, ako radi ili se samozapošljava najviše 20 sati tjedno, osim kad je studentska praksa sastavni dio studijsko­ga programa
  10. status redovitog učenika kada obavlja poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasni­vanja radnog odnosa najviše 20 sati tjedno
  11. privremeni boravak u svrhu boravka osobe s dugotrajnim boravištem u drugoj državi članici EGP-a
  12. azil ili supsidijarnu zaštitu ili je tražitelj među­narodne zaštite
  13. dugotrajno boravište
  14. stalni boravak.

Ako poslodavac želi zaposliti državljanina treće zemlje koji spada u jednu od nabrojenih kategorija, obvezan je prije zasnivanja radnog odnosa od držav­ljanina treće zemlje zatražiti na uvid valjano odobre­nje boravka u RH (dakle valjanu dozvolu za boravak).

DOZVOLA ZA BORAVAK I RAD NA TEMELJU MIŠLJENJA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Posloda­vac koji želi zaposliti državljanina treće zemlje mora prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji, zatražiti od područne službe odnosno ureda HZZ-a da provede testa tržišta rada.

Postupak zapošljavanja držav­ljana trećih zemalja sada (uz određene iznimke) ima dva koraka:

  1. provedbu testa tržišta rada i pribavljanje pozitiv­nog mišljenja HZZ-a o zapošljavanju državljana treće zemlje
  2. podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za bo­ravak i rad.

 Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evi­denciji nezaposlenih osoba koju vodi HZZ te postu­pak posredovanja s ciljem zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. Drugim riječima, radno mjesto na kojemu poslodavac želi zaposliti držav­ljanina treće zemlje prvo će se pokušati „popuniti“ osobama na nacionalnom tržištu rada (domaćom radnom snagom). U tom smislu poslodavac u zahtje­vu za provedbu testa tržišta rada mora točno odrediti koje uvjete radnik treba ispunjavati – obrazovna kva­lifikacija, radno iskustvo, posebna stručna znanja i vještine za određeno radno mjesto i slično. Ako se uvidom u evidenciju nezaposlenih osoba utvrdi da postoje osobe na nacionalnom tržištu rada koje ispunjavaju uvjete koje je poslodavac naveo u zahtjevu za provedbu testa tržišta rada, HZZ će te osobe uputiti poslodavcu. Poslodavac je u obvezi za svakog radnika kojeg mu je uputio HZZ dostaviti po­vratnu informaciju o ishodu upućivanja.

Ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezapo­slenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunja­vaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji (pozitivna obavijest HZZ-a), poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavije­sti o rezultatu testa tržišta rada.

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi se elektroničkim putem na mrežnoj stranici HZZ-a (na sljedećoj pove­znici3). Zahtjevu za izdavanje dozvole treba priložiti:

  • ugovor o radu državljana treće zemlje
  • dokaz da državljanin treće zemlje ispunjava za­htjeve poslodavca koje je zatražio u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obra­zovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac
  • rješenje o priznavanju inozemne stručne kvali­fikacije (samo ako je riječ o zapošljavanju držav­ljanina treće zemlje koji će obavljati reguliranu profesiju)
  • presliku valjane putne isprave
  • dokaz o nekažnjavanju (criminal record) za držav­ljanina treće zemlje, ako je riječ o prvom privre­menom boravku državljanina treće zemlje u RH.

S obzirom na to da je dozvola za boravak i rad za državljanina treće zemlje istodobno odobrenje i za privremeni boravak i za rad na području RH, uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad treba priložiti i valjanu putnu ispravu za državljanina tre­će zemlje. Ako je riječ o prvom privremenom borav­ku državljanina treće zemlje u RH, treba priložiti i dokaz da državljanin treće zemlje nije pravomoć­no osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio dulje od godinu dana ne­posredno prije dolaska u RH.

O zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad rješenjem odlučuje MUP putem policijske uprave odnosno postaje prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje. U postupku obrade zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad MUP će od HZZ-a zatražiti mišljenje o zapošljavanju državljana treće zemlje.

HZZ će dati pozitivno mišljenje ako je utvrđeno da poslodavac:

– obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti re­gistriranoj u RH

– ima podmirene obveze po osnovi javnih dava­nja vezanih uz porez na dohodak i doprinose za obavezna osiguranja o kojima službenu eviden­ciju vodi ministarstvo nadležno za financije

– u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na ne­određeno i puno radno vrijeme na području RH; ako je riječ o poslodavcu

– nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja.

Prema tome, postupak za ishođenje dozvole za bo­ravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a izgledao ovako:

Dozvola se izdaje na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje na godinu dana te se do­stavlja državljaninu treće zemlje i poslodavcu.

IZNIMKE OD PROVOĐENJA TESTA TRŽIŠTA RADA

Upravno vijeće HZZ-a je, u skladu s čl. 101. Zakona o strancima, donijelo Odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije obvezan zatražiti provođenje testa tržišta rada. Riječ je, u pravilu, o zani­manjima koja nedostaju na nacionalnom, regional­nom i lokalnom tržištu rada, a ne mogu se nadomje­stiti migracijama u zemlji (deficitarna zanimanja).

Ako poslodavac želi državljanina treće zemlje za­posliti u zanimanju za koje nije potrebno provesti test tržišta rada u skladu s Odlukom, zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad se podnosi elektroničkim putem na internetskoj stranici HZZ-a.

Zahtjevu se prilaže ugovor o radu državljanina tre­će zemlje, presliku valjane putne isprave kao i dokaz o nekažnjavanju (criminal record) za državljanina treće zemlje, ako je riječ o prvom privremenom bo­ravku državljanina treće zemlje u RH. Za razliku od zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad koji se podnosi nakon provedenog testa tržišta rada, u ovom slučaju poslodavac ne mora podnijeti dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti državljanina treće zemlje, ali je nužno da radno mje­sto i opis poslova iz podnesenog ugovora o radu bude jedno od zanimanja navedeno u Odluci (primjerice, u ugovoru o radu treba navesti da je radno mjesto bra­var ili da će državljanin treće zemlje obavljati poslove bravara).

Postupak za izdavanje dozvole za boravak i rad u ovom slučaju izgleda ovako:

DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD BEZ TESTA TRŽIŠTA RADA I MIŠLJENJA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Odredbom čl. 110. Zakona o strancima su predviđe­ne određene kategorije državljana trećih zemalja koje u postupku pribavljanja dozvole za boravak i rad u RH ne moraju zatražiti ni provedbu testa tržišta rada ni izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a (dozvola za bo­ravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje). Tako MUP, putem policijske uprave odnosno postaje, može izdati dozvolu za bora­vak i rad bez provedbe testa tržišta rada i bez mišlje­nja područne službe odnosno ureda HZZ-a:

  1. stranom dopisniku, akreditiranom u RH ili izvje­stitelju stranih medija
  2. ključnom osoblju u trgovačkim društvima, po­družnicama i predstavništvima
  3. državljaninu treće zemlje radi samozapošljava­nja u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51 % ili u obrtu u kojem ima vla­snički udio najmanje 51 %,
  4. visokokvalificiranom državljaninu treće zemlje (EU plava karta)
  5. državljaninu treće zemlje pružatelju usluga u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema pra­vo poslovnog nastana u državi članici EGP-a
  6. učiteljima i nastavnicima radi izvođenja nastave u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacio­nalnih manjina
  7. profesionalnim sportašima ili sportskim djelat­nicima
  8. umjetnicima za rad u ustanovama u kulturi, stručnjacima na području zaštite kulturne ba­štine, knjižničarstva i arhivistike u RH
  9. državljanima trećih zemalja koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su regi­strirane kao strana udruga u RH i još najmanje tri države
  10. državljanima trećih zemalja koji su članovi za­kladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija
  11. radi provedbe programa mobilnosti djece i mladih
  12. znanstvenim istraživačima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno-nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim prav­nim osobama
  13. profesorima – izvornim govornicima stranih jezi­ka, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima i drugim obrazovnim ustanovama ili registriranim među­narodnim školama i školama stranih jezika
  14. državljanima trećih zemalja radi provođenja međunarodnog ugovora
  15. državljaninu treće zemlje koji je rukovoditelj, stručnjak ili pripravnik premješten unutar društva
  16. državljaninu treće zemlje premještenom unutar društva u svrhu dugoročne mobilnosti
  17. državljanima trećih zemalja koji dolaze na odre­đeno razdoblje za obavljanje određenih poslova sukladno sporazumima koje je Vlada RH zaklju­čila s trećim zemljama
  18. državljaninu treće zemlje koji je na specijalizaci­ji u RH u djelatnosti zdravstva
  19. državljaninu treće zemlje koji dolazi radi pro­vođenja strateških investicijskih projekata ili je nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o po­ticanju ulaganja
  20. civilnom i vojnom dužnosniku vlada drugih ze­malja koji u RH dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom
  21. predstavniku ili osoblju vjerskih zajednica koji obavljaju isključivo vjerske ili karitativne poslove
  22. državljaninu treće zemlje radi obavljanja prak­se u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu akreditiranom u RH
  23. volonteru na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera
  24. državljaninu treće zemlje u svrhu pripravništva kod subjekta domaćina na temelju Sporazuma o osposobljavanju
  25. državljaninu treće zemlje radi obavljanje struč­ne prakse, usavršavanja ili volontiranja u okvi­ru Programa Unije, programa za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport Erasmus+ i nje­govih sljednika, programa Europskih snaga soli­darnosti
  26. državljaninu treće zemlje radi obavljanja poslo­va na plovilima
  27. osobama koje obavljaju poslove nadzora i in­spekcije remonta i izgradnje brodova odno­sno poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja
  28. upravnom osoblju, stručnjaku, nastavniku i predavaču stranih kulturnih, obrazovnih i znan­stvenih institucija koji u RH obavljaju poslove u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje
  29. umjetniku, autoru, tehničkom i ostalom nuž­nom osoblju koje sudjeluje na snimanju za­htjevnih audiovizualnih djela
  30. ostalim nužnim osobama, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgo­vinske organizacije.

 

PRODULJENJE DOZVOLA ZA BORAVAK I RAD

Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad pod­nosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja dozvole za boravak i rad, u policijskoj upravi odnosno postaji prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje, koja odlučuje o produljenju. Policijska uprava odnosno po­staja obvezna je odlučiti o zahtjevu za produljenje prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad.

Prema tome, u slučaju produljenja već izdane do­zvole nije potrebno provoditi test tržišta rada ni pri­baviti pozitivno mišljenje HZZ-a. Napominjemo da je riječ o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje. Ako bi bila riječ o različitom poslodavcu i/ili različitom dr­žavljaninu treće zemlje, zahtjev se podnosi HZZ-u kako je prethodno navedeno.

Izvor: časopis Računovodstvo, revizija i financije
Tekst i slike preuzeti iz članka: Dozvole za boravak i rad u skladu s odredbama novog Zakona o strancimatope zateznih kamata od 1. srpnja 2022. godine
Autorica: Hana VELAJ, mag. iur.

Kontakt/Lokacija