EVIDENTIRANJE PRIMITAKA OD POTPORA, POTICAJA, SUBVENCIJE I POMOĆI KOD OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 29. Zakona o porezu na dohodak (samostalna djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, djelatnost slobodnih zanimanja i djelatnost poljoprivrede i šumarstva) mogu primiti, na temelju određenih uvjeta koje trebaju zadovoljiti u ovisnosti o vrsti djelatnosti kojom se bave, potpore, poticaje, subvencije, pomoći i dotacije (namjenske ili nenamjenske) iz različitih izvora.

Načelno, primljene potpore se kod obavljanja samostalne djelatnosti smatraju poslovnim primicima.

 

  1. Evidentiranje primitaka od potpora kod utvrđivanja dohotka temeljem poslovnih knjiga

Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.

Poslovni primici po osnovi samostalnih djelatnosti su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju.

Primljene potpore smatraju se poslovnim primicima ostvarenim u obavljanju samostalne djelatnosti i evidentiraju se u trenutku primitka u knjizi primitaka i izdataka (Obrazac KPI).

Također kao poslovni primitak u Obrascu KPI evidentiraju se i potpore primljene zbog ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda i više sile.

Neiskorišteni iznosi potpora u trenutku vraćanja izvoru iz kojeg su primljene evidentiraju se u Obrascu KPI kao poslovni izdatak.

  1. Evidentiranje primitaka od potpora kod paušalnog oporezivanja dohotka

Primljene potpore smatraju se poslovnim primicima temeljem kojih se povećava porezna osnovica i ako se obveznik poreza na dohodak oporezuje paušalno. Kod paušalnog obveznika poreza na dohodak iznos primitka po osnovi primljene potpore evidentira se u Obrascu KPR i u ukupnim iznosima u Obrascu PO-SD.

Ako zbog iznosa primitka po osnovi primljene potpore tijekom poreznog razdoblja prestanu uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka, Porezna uprava će ukinuti rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušalnom iznosu i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvrđenog na temelju poslovnih knjiga.

Porezni obveznik – paušalista može i sam, ako u nekom mjesecu poreznog razdoblja iznos primljene potpore bude ukupno veći od iznosa za paušalno oporezivanje od 300.000,00 kn, obavijestiti Poreznu upravu na Obrascu RPO o promjeni način oporezivanja dohotka. U ovom slučaju porezni obveznik od 1. sljedećeg u mjesecu postupa sukladno čl. 30. – 35. Zakona te će za nastavak poreznog razdoblja utvrđivati dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga.

  1. Državne potpore za nabavu dugotrajne imovine

Primljene potpore u načelu se smatraju poslovnim primicima ostvarenim u obavljanju samostalne djelatnosti i evidentiraju se u trenutku primitka u knjizi primitaka i izdataka (Obrazac KPI). Međutim, iznimno poslovne primitke poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuje se u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju (čl. 31. st. 7. Zakona). U slučaju primjene čl. 31. st. 7. Zakona porezni obveznik obvezan je voditi evidenciju o primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima obračunane amortizacije (čl. 31. st. 8. Zakona).

Evidencija iz čl. 31. st. 8. Zakona, koja se dostavlja uz godišnju prijavu poreza na dohodak, sadrži:

  • datum i ukupan iznos primljene državne potpore, pomoći ili poticaja za određenu dugotrajnu imovinu,
  • naziv dugotrajne imovine,
  • nabavnu vrijednost dugotrajne imovine,
  • iznos otpisa po osnovi korištenja te imovine iskazane u Popisu dugotrajne imovine,
  • iznos neiskorištene državne potpore, pomoći ili poticaja (čl. 34. st. 4. PPDOH-a).

Za navedenu evidenciju nije propisan oblik već samo minimalni sadržaj podataka. Porezni obveznik može propisanu evidenciju prilagoditi svojim potrebama te uz propisane podatke može imati i neke dodatne podatke kao npr. datum nabave dugotrajne imovine, datum stavljanja dugotrajne imovine u uporabu i dr.

Porezni obveznik koji do kraja poreznog razdoblja nije nabavio ili stavio u uporabu dugotrajnu imovinu za koju je primio državnu potporu, obvezan je uz Obrazac DOH za to razdoblje priložiti vjerodostojne isprave iz kojih je moguće utvrditi namjenu primljene potpore te izjavu o načinu i postupcima iskorištavanja te potpore (čl. 34. st. 5. PPDOH-a)

Iznimno, ako dodijeljena državna potpora nije u cijelosti iskorištena za nabavu dugotrajne imovine, a u skladu sa svrhom dodjele potpore, neiskorišteni iznos potpore uključuje se u poreznu osnovicu u razdoblju kada je imovina stavljena u uporabu, pod uvjetom da davatelju potpore nije izvršen povrat neiskorištenog iznosa (čl. 34. st. 6. PPDOH-a).

Ako se neiskorišteni iznos primljene državne potpore vraća davatelju, vraćeni iznos ne evidentira se u Obrascu KPI.

  1. Naknade – pomoći za samozapošljavanje

Porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti te na novčane pomoći i naknade troškova prijevoza koje isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) prema propisima o zapošljavanju (čl. 9. st. 1. toč. 20. Zakona).

Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u jednokratnom iznosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu prema čl. 54. st. 1. ZTR-a, radi zapošljavanja i samozapošljavanja (čl. 55. st. 1. ZTR-a).

Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti nezaposlenoj osobi za:

1) registraciju obrta odnosno samostalne djelatnosti,

2) zapošljavanje u postojećem trgovačkom društvu u kojem nema više od 25% udjela ili

3) osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u njemu bez obzira na udjele.

Nezaposlenoj osobi kojoj je odobrena isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu radi registracije obrta novčana naknada će se isplatiti kada započne s obavljanjem djelatnosti obrta, a o kojoj okolnosti će dokaz pribaviti HZZ-a po službenoj dužnosti (čl. 7. st. 2. Pravilnika o isplati novčane naknade).

U obavljanu samostalne djelatnosti, primljeni iznos novčane naknade za samozapošljavanje nezaposlene osobe na žiro račun obrta ne smatra se poslovnim primitkom i ne evidentira se u poslovnim knjigama obrta.

  1. Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom

Poslovnim primicima poreznog razdoblja ne smatraju se primici po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih okolnosti propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak.

Porezni obveznik, koji je za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ostvario mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta sufinanciranja plaća, bit će za sufinancirane netoplaće oslobođen obveze plaćanja javnih davanja.

Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost te dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, a koja je ostvarila potporu za očuvanje radnih mjesta sufinanciranja plaća temeljem koje je bila oslobođena od obveze plaćanja doprinosa za iznos isplaćene sufinancirane netoplaće, primljena potpora za radnika i obrtnika ne smatra se poslovnim primitkom te se ista ne iskazuje u knjizi primitaka i izdataka.

Sukladno navedenom obveznici poreza na dohodak koji utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga za iznose otpisanih odnosno oslobođenih javnih davanja (doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje MIO II, mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti – MIO I stup i zdravstveno osiguranje) za radnike i same sebe evidentirat će izdatke u naravi.

  1. Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad vlasnika obrta

Porezni obveznik – vlasnik obrta, koji dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje temeljem poslovnih knjiga, nema obvezu isplate plaće sam sebi već plaća mjesečne iznose doprinosa na propisanu poreznu osnovicu sukladno propisima o doprinosima koji se smatraju poslovnim izdacima vlasnika obrta i evidentiraju u Obrascu KPI.

Budući da vlasnik obrta – osiguranik ne isplaćuje sebi plaću, ne isplaćuje si ni naknadu plaće za prvih 42 dana privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti odnosno drugih okolnosti propisanih čl. 39. ZOZO-a, ali mora obračunati doprinose na propisanu osnovicu.

Od 43. dana bolovanja naknadu isplaćuje izravno HZZO.

Uvjet za isplatu naknade plaće je da su u propisanom roku obračunati i uplaćeni doprinosi za prethodnih 6 mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj.

Obrtnici i ostali osiguranici obveznici poreza na dohodak ne isplaćuju sebi naknadu iz svojih sredstava pa ne dolazi do odljeva novca te u tom slučaju nema niti izdatka. Iz navedenog razloga kada im HZZO doznačuje naknadu, a budući se radi o nadoknadi izgubljene zarade za vrijeme spriječenosti za rad zbog privremene nesposobnosti odnosno bolovanja, primljena naknada se ne evidentira u Obrascu KPI.

Skrećemo pozornost da prema čl. 217. Zakona o doprinosima, osiguranici koji obavljaju djelatnost obrta i slobodnih zanimanja nisu obvezni plaćati doprinose za vrijeme bolovanja ako im se naknada isplaćuje na teret HZZO-a ili državnog proračuna.

 

 

 

 

 

Kontakt/Lokacija