KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O STRANCIMA
Trenutačno važeći Zakon o strancima donesen je 28. listopada 2011. godine (Nar. nov., br. 130/11; dalje: Zakon o strancima) te je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine, osim odredaba određenih čl. 238. koje su stupile na snagu danom pristupanja RH Europskoj uniji. Zakonom se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada državljana trećih zemalja i državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora (dalje: EGP) i članova njihovih obitelji te uvjeti rada i prava upućenih radnika u RH. Odredbe trenutačno važećeg Zakona o strancima često su bile izvrgnute različitim kritikama, osobito sustav zapošljavanja državljana trećih zemalja koji se temelji na utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje. Naime, odluku o godišnjoj kvoti zapošljavanja donosi jednom godišnje Vlada RH i pritom određuje djelatnosti u kojima se dopušta zapošljavanje državljana trećih zemalja i točan broj dozvola za boravak i rad koji se može izdati u određenoj kalendarskoj godini.
Vlada RH je 5. studenoga 2020. godine uputila Hrvatskom saboru Konačni prijedlog Zakona o strancima (KLASA: 022-03/20-01/98, URBROJ: 50301-21/22-20-11; dalje: Konačni prijedlog Zakona o strancima).
U obrazloženju Konačnog prijedloga Zakona o strancima istaknuta su pitanja koja se nastoje riješiti donošenjem novog zakona:
- institut dugotrajne vize (D) koja se izdaje državljaninu treće zemlje kojemu je za uzlazak potrebna kratkotrajna viza, a ima odobrenje privremenog boravka odnosno izdanu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj
- jasnije odredbe za ulazak i boravak državljana trećih zemalja
- nova svrha privremenog boravka koji se odnosi na boravak digitalnih nomada
- jasnije odredbe u dijelu odobravanja privremenog boravka u humanitarne svrhe
- nove odredbe u dijelu zapošljavanja državljana trećih zemalja
- uvjeti koje mora ispunjavati poslodavac radi dobivanja mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
- povoljniji uvjeti za stjecanje stalnog boravka za članove obitelji hrvatskog državljanina ili životnog partnera, tako da ne trebaju ispunjavati uvjet od pet godina zakonitog boravka, nego samo četiri godine, te ne trebaju dokazivati sredstva za uzdržavanje niti polagati ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma
- povoljniji uvjeti za stjecanje stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda tako da ne trebaju ispunjavati uvjet od pet godina zakonitog boravka, nego samo tri godine, te ne trebaju dokazivati sredstva za uzdržavanje niti polagati ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma
- povoljniji uvjeti za stjecanje stalnog boravka za maloljetno dijete koje do dana podnošenja zahtjeva za stalni boravak ima neprekidno tri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, a jedan od roditelja ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište
- dodatno usklađivanje odredaba za stjecanje dugotrajnog boravišta te
- uvjeti za ponovno stjecanje dugotrajnog boravišta
Umjesto modela zapošljavanja koji se temelji na godišnjoj kvoti dozvola za zapošljavanje, uvodi se novi model koji se temelji na mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (dalje: HZZ) o opravdanosti zapošljavanja državljana trećih zemalja i izdavanja dozvola za boravak i rad.
Naime, u skladu s trenutačno važećim Zakonom o radu državljani trećih zemalja (sve osobe koje nemaju državljanstvo neke države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije) mogu u RH boraviti i raditi samo na temelju dozvole za boravak i rad, potvrde o prijavi rada ili bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, u ZR-om točno predviđenim slučajevima.
Dozvola za boravak i rad je isprava koju državljaninu treće zemlje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, putem nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje, a koja državljaninu treće zemlje omogućava da u RH zakonito i privremeno (do godinu dana) boravi i radi na onim poslovima i kod onog poslodavca za koje je izdana dozvola za boravak i rad. Izdavanje dozvola za boravak i rad nije dopušteno u svim djelatnostima i zanimanjima, nego samo u onima koji su unaprijed točno predviđeni odlukom o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje.
Potvrda o prijavi rada je potvrda koju državljaninu treće zemlje izdaje nadležna policijska uprava odnosno postaja, a kojom se državljanima treće zemlje odobrava obavljanje kraćih radnih zadataka i poslova čije izvršavanje ne zahtijeva dulji boravak na području RH, a time niti izdavanje dozvole za boravak i rad. Na temelju potvrde o prijavi rada državljani trećih zemalja mogu raditi do 90 (čl. 82. st. 1. Zakona o strancima), 60 (čl. 83. st. 1. Zakona o strancima) ili 30 dana (čl. 83. st. 2. Zakona o strancima) u jednoj kalendarskoj godini, ovisno o vrsti poslova koja se obavlja.
Određene kategorije državljana trećih zemalja, izrijekom nabrojene u čl. 73. st. 3. Zakona o strancima, mogu u Republici Hrvatskoj raditi bez pribavljanja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Tako bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi, između ostaloga, državljani trećih zemalja kojima je u RH odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje na stalnom boravku, azilanti te državljani treće zemlje kojima je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita, zatim državljani trećih zemalja kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštitu (azil) te državljani trećih zemalja koji imaju odobren stalni boravak.
U skladu s Konačnim prijedlogom Zakona o strancima i dalje će državljani trećih zemalja moći raditi na temelju dozvole za boravak i rad, potvrde o prijavi rada ili bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada kao i do sada. Međutim, Vlada RH više neće donositi odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca kojom se unaprijed određuje popis djelatnosti i zanimanja u kojim se dopušta zapošljavanje državljana trećih zemalja u određenoj kalendarskoj godini. Umjesto toga, poslodavci će prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad nadležnoj policijskoj upravi odnosno postaji morati od područne službe odnosno ureda HZZ-a zatražiti provedbu testa tržišta rada.
Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja s ciljem zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada, ako u evidenciji nezaposlenih osoba ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje. O rezultatu testa tržišta rada područna služba odnosno ured Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obavijestit će poslodavca najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca. Ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanjem ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.
Iznimno, dozvola za boravak i rad može se izdati bez provedbe testa tržišta rada i mišljenja područne službe odnosno ureda HZZ-a ako je riječ o zapošljavanju sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području RH u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine ili ako je riječ o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje.
MUP će moći putem nadležne policijske uprave odnosno postaje državljaninu treće zemlje za obavljanje poslova čije izvršenje traje kraće razdoblje izdati potvrdu o prijavi rada. Potvrda o prijavi rada izdavat će se, prema tome, za obavljanje zakonom točno nabrojenih poslova, čiji je obavljanje vremenski ograničeno (do 90 dana u jednoj kalendarskoj godini) pa stoga ne zahtijeva dulji boravak državljana treće zemlje u RH.
Potvrda o prijavi rada više neće moći izdavati za obavljanje poslova do 60, nego samo do 90 ili 30 dana u kalendarskoj godini, a sužen je i popis osoba koje će moći raditi na temelju potvrde o prijavi rada.
Važna novost je i da se po prvi put uvodi definicija digitalnih nomada, kao državljanina trećih zemalja koji su zaposleni ili obavljaju poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u RH i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području RH. Tako je određeno da se privremeni boravak može odobriti državljaninu treće zemlje koji u RH namjerava boraviti ili boravi u svrhu boravka digitalnih nomada.
Odredbama Konačnog prijedloga Zakona o strancima predviđeno je da novi Zakon o strancima stupi na snagu 1. siječnja 2021. godine. Stupanjem na snagu novog Zakona o strancima prestaje važiti trenutačno važeći Zakon o strancima (Nar. nov., br. 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.).
Bitno je naglasiti da odobreni privremeni boravci, izdane dozvole za boravak i rad te potvrde o prijavi rada izdane u skladu s trenutačno važećim Zakonom o strancima ostaju važiti do isteka roka na koji su izdane. Jednako tako, svi postupci započeti do stupanja na snagu novog Zakona o strancima dovršit će se prema odredbama trenutačno važećeg Zakona o strancima.