Aktiva

NOVE MJERE ZA OČUVANJE RADNIH MJESTA-SKRAĆIVANJE RADNOG VREMENA

Cilj mjere je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika, a kod kojih je privremeno smanjen opseg posla uvjetovan epidemijom bolesti COVID-19. Sama mjera bi se provodila za razdoblje od 1.6. do 31.12.2020. Suština mjere odnosi se na davanje potpore poslodavcu za vrijeme koje radnik ne radi tj. za njegovo skraćeno radno vrijeme. Proizlazi da se potpora dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena, a isto može biti najviše do polovice mjesečnog fonda sati.

Najviši mjesečni iznos potpore po radniku je 2.000,00 kn neto, a odnosi se na 50% skraćenja radnog vremena tj. na polovicu mjesečnog fonda sati za mjesece lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2020. Znači, pojedini radnik može provesti do 50% mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena.

Bitno je znati da kod poslodavaca ili dijelova poslodavaca za čije se radnike privremeno skraćuje puno radno vrijeme, u mjesecima za koje se prima potpora, radno vrijeme ne može biti organizirano u nejednakom trajanju (osim kada je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama) i ne može se naložiti prekovremeni rad.

Poslodavac treba radniku isplatiti ugovorenu ili propisanu plaću kao da je radnik radio puno radno vrijeme, a od HZZ-a će dobiti potporu po radniku proporcionalno skraćenju radnog vremena radnika.

1. Koji poslodavci mogu koristiti potporu?

Potporu mogu koristiti poslodavci iz svih sektora, a isti se odabiru javnim pozivom, u tekućem mjesecu za naredni mjesec, s izuzetkom mjeseca lipnja 2020. Predaju zahtjeva i prateće dokumentacije obavljaju isključivo putem on line aplikacije koja im je dostupna na www.hzz.hr.

Prvi zahtjev za potporu zbog skraćivanja radnog vremena mogu podnijeti za mjesec lipanj 2020. Poslodavci koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO-a do 29.2.2020. mogu koristiti potporu. Potporu mogu koristiti poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika. Poslodavac koji zapošljava 10 do 50 radnika, potporu može ostvariti ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 20% radnika. Poslodavac koji zapošljava 51 i više radnika, potporu može ostvariti ako je zahtjev za potporom podnesen za najmanje 10% radnika.

Ukoliko su poslovno aktivne te imaju zaposlene i podmiruju svoje obveze, i tvrtke u stečaju mogu koristiti potporu.

Potporu za očuvanje radnih mjesta mogu koristiti i poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je trošak plaće opravdani trošak, uz uvjet da su dodatkom (aneksom) ugovora stavili mjeru HZZ-a i drugih davatelja u mirovanje. Kada se iskoristi potpora za očuvanje radnih mjesta, nastavlja se koristiti mjera HZZ-a (npr. mjera APZ), tj. istovremeno se ne mogu koristiti obje mjere.

Potporu ne mogu koristiti:

• poslodavci koji nisu isplatili utvrđenu ili propisanu plaću prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu za sve mjesece koji prethode mjesecu za koji se traži potpora,
• udruge i ustanove koje nisu u sustavu poreza na dobit.

2. Za koje se radnike može koristiti potpora?

U zahtjevu za potporu poslodavac može navesti samo radnike koji su kod njega bili zaposleni na dan 31.5.2020. Ti radnici moraju biti zaposleni na puno radno vrijeme, bez obzira da li imaju sklopljen ugovor o radu na određeno ili na neodređeno radno vrijeme. I za predstavnika radnika u upravnim i nadzornim odborima, odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova može se koristiti potpora.

3. Kriteriji za dobivanje potpore

Osnovni kriterij je očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10%. Kako se potpora može tražiti za mjesece od lipnja do prosinca 2020. od strane poslodavca bitno je znati:

• kada se potpora traži za mjesec lipanj, kolovoz i studeni 2020. u kojima je mjesečni fond radnih sati (bez blagdana) 160, da je minimalni pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati radnika 10% ili 16 sati (160 x 10%), a najviši broj sati pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati radnika je 50% ili 80 sati (160 x 50%). Znači, sufinanciranje skraćenog radnog vremena radnika može biti u rasponu od 10% (16 sati) do 50% (80 sati);
• kada se potpora traži za mjesec srpanj 2020. u kojem je mjesečni fond radnih sati (bez blagdana) 184, da je minimalni pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati radnika 10% ili 18 sati (184 x 10%), a najviši broj sati pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati radnika je 50% ili 92 sata (184 x 50%). Sufinancira se skraćeno radno vrijeme radnika u rasponu od 10% (18 sati) do 50% (92 sata);
• kada se potpora traži za mjesece rujan, listopad i prosinac 2020. u kojima je mjesečni fond radnih sati (bez blagdana) 176, da je minimalni pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati radnika 10% ili 18 sati (176 x 10%), a najviši broj sati pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati radnika je 50% ili 88 sati (176 x 50%). Sufinancira se skraćeno radno vrijeme radnika u rasponu od 10% (18 sati) do 50% (88 sati).

Uz dokazivanje osnovnog kriterija, poslodavac mora dokazati i povezanost utjecaja epidemije COVID-19 na poslovanje i očekivanog pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati. Tu povezanost poslodavac dokazuje ostvarenim padom prihoda/prometa u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20% u odnosu na isti mjesec protekle godine i jednim od sljedećih razloga:

• pad narudžbi putem raskida ili izmjene ugovora s kupcem/kupcima, pismenim očitovanjem kupaca o padu narudžbi za mjesec za koji se traži potpora,
• nemogućnost ugovaranja novih poslova za vrijeme epidemije COVID-19,
• nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata,
• nemogućnost novih narudžbi sirovina, repromaterijala, alata i strojeva neophodnih za rad.

Poslodavac koji podnosi zahtjev za potporom za skraćivanje radnog vremena mora:

• opisno navesti razloge očekivanog pada ukupnog fonda sati rada svih zaposlenih na puno radno vrijeme kod poslodavca za mjesec za koji se traži potpora, od minimalno 10%, uz prilaganje vjerodostojne dokumentacije kojim se dokazuje očekivani pad,
• dostaviti očekivani broj radnika za koji se traži potpora,
• dostaviti podatak o očekivanom padu prihoda/primitaka u mjesecu za koji se traži potpora u odnosu na isti mjesec prethodne godine,
• dostaviti tjedne rasporede radnog vremena za svakog pojedinog radnika i Evidenciju o radnom vremenu.

Uz Zahtjev za potporu poslodavac prilaže:

• Sporazum o korištenju potpore za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena između poslodavca i sindikata (ako poslodavca obvezuje kolektivni ugovor),
• Sporazum o korištenju potpore za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena između poslodavca i radničkog vijeća (ako postoji kod poslodavca) ili sa sindikatom (ako djeluje kod poslodavca).

Poslodavac dostavlja HZZ-u elektroničkim putem do kraja svakog tekućeg tjedna korištenja potpore za naredni tjedan raspored radnog vremena radnika koji koriste potporu za skraćivanje radnog vremena, lokaciju rada i početak rada radnika. Sve izmjene dostavljenog rasporeda iz razloga privremene spriječenosti za rad, korištenja godišnjeg odmora i sl. moraju se najaviti unaprijed, najkasnije prije početka rada radnika koji je pozvan na rad kao zamjena.

Istekom mjeseca za koji je tražena potpora, poslodavac dostavlja HZZ-u Evidenciju o radnom vremenu, potpisanu od strane radnika za koje je korištena mjera i odgovorne osobe kod poslodavca uz prihvaćanje materijalne i kaznene odgovornosti za sve potpisnike o točnosti iskazane evidencije radnog vremena. Evidencija se dostavlja za radnike koji su koristili potporu i može biti skupni dokument.

Poslodavac je dužan obavijestiti HZZ odmah ili najkasnije u roku od 8 dana ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza odnosno ukoliko je došlo do drugog načina prestanka ugovora o radu.

Poslodavac ima obvezu radniku isplatiti ugovorenu ili propisanu plaću kao da je radio puno radno vrijeme, a naknadno će od HZZ-a dobiti potporu po radniku proporcionalno skraćenju radnog vremena (od 10% do 50%).

Poslodavac je dužan obračunati i uplatiti doprinose ‘’iz’’ i ‘’na’’ iznos potpore koju isplaćuje radniku. Prema odobrenoj potpori HZZ će izvršiti i povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa ‘’iz’’ i ‘’na’’ osnovicu temeljem podataka PU iz Obrasca JOPPD. HZZ dokaz o isplati plaće i uplati obveznih doprinosa prima od PU temeljem podataka iskazanih u Obrascu JOPPD. Plaću ili dio plaće za koju traži potporu poslodavac je dužan iskazati u Obrascu JOPPD pod posebnom oznakom sukladno Pravilniku o porezu na dohodak tj. Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak.

4. Izvješćivanje u Obrascu JOPPD

Poslodavac koji koristi potporu za očuvanje radnih mjesta:

• isplatu potpore iskazuje kao dio ukupnog iznosa mjesečne plaće koju je obvezan obračunati i isplatiti,
• u zasebnom retku iskazuje iznos potpore i po potpori obračunane doprinose, koji se prikupljaju za potrebe razmjene podataka PU i HZZ-a. Doprinosi iz polja 12.1. do 12.9. iz ovog retka na stranici B ne iskazuju se na stranici A Obrasca JOPPD.

Podaci o korištenju potpore za očuvanje radnih mjesta/skraćivanje radnog vremena HZZ-a, obvezno se iskazuju pojedinačno po radniku u istom obrascu u kojem se iskazuje mjesečna plaća radnika za razdoblje za koje se koristi potpora, na način da se na stranici B:

• • u polju 6.1. upisuje 0000,
  • u polju 6.2. upisuje 0013 (primici po osnovi potpore za očuvanje radnih mjesta/skraćivanje radnog vremena HZZ)
  • u polja od 2. do 5., od 7.1. do 9. te 10.1. i 10.2. upisuju jednake oznake i razdoblje kao pri isplati plaće za mjesec za koji se koristi potpora,
  • u polje 10. upisuje broj sati za koji se koristi potpora HZZ-a, a koji mora biti jednak broju neodrađenih sati koji se upisuje u polje 10.0.,
  • u polja 11. te 13.1. do 17. upisuju oznake 0,00 ili 0,
  • u polje 12. upisuje iznos potpore u neto iznosu uvećan za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka,
  • u polja 12.1. do 12.9. upisuje iznos obračunatih doprinosa na osnovicu za obračun doprinosa primjenjujući isti način obračuna kao pri iskazivanju isplate mjesečne plaće radniku.

 

 

5. Kada poslodavac mora vratiti potporu?

Poslodavac koji je tražio potporu bit će obvezan vratiti potporu ako od trenutka dobivanja potpore (tj. od 29.5.2020.) do 31.12.2021. postupi na jedan od sljedećih načina:

• isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja,
• ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su po zakonu ovlaštene zastupati društvo,
• dodijeli pravo osobama iz toč. 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica,
• isplati osobama iz toč. 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa (tj. iznad 5.000,00 kn) i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka,
• stekne vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele.