1. Porez na dodanu vrijednost

• Smanjenje porezne stope PDV-a na 13% za pojedine proizvode i to na isporuku:
  – živih životinja: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva;
  – svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od: goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva;
  – svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi;
  – žive ribe;
  – svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka;
  – svježih ili rashlađenih rakova: jastozi, hlapovi, škampi, kozice;
  – svježeg ili rashlađenog povrća, korjena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće;
  – svježeg i suhog voća i orašastih plodova;
  – svježih jaja peradi, u ljusci;

• Smanjenje porezne stope PDV-a na 13% za usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.
• Smanjenje porezne stope na 5% svih lijekova koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvode.
• Mijenja se odredba o primjeni snižene stope PDV-a na knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje tako da su brisane riječi: “u svim fizičkim  oblicima” te su dodane riječi: “osim  onih koje u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju te osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog sadržaja”.
• Vezano za izmjenu snižene stope za novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, izmijene su obavljene na način da su brisane riječi: “otisnute na papiru” kako bi se izjednačila stopa PDV-a za knjige, novine i časopise neovisno o tome u kojem su obliku te su dodane riječi: “osim onih koje se u cijelosti ili većim dijelom sastoje od videozapisa ili glazbenog  sadržaja”.
• Upisivanje u registar obveznika PDV-a i tijekom godine poreznih obveznika koji su i tijekom razdoblja (godine) oporezivanja ostvarili isporuke u vrijednosti većoj od praga za upis u registar obveznika PDV-a (300.000,00 kn).
• Ukidanje obveze podnošenja prijave za isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 2. (Obrazac INO PPO).
• U slučaju sumnje u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja uvodi se mogućnost da Porezna uprava od poreznog obveznika kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen traži podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Ako porezni obveznik ne podnese instrument osiguranja, Porezna će uprava ukinut PDV identifikacijski broj o čemu donosi rješenje, a žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
• Uvođenje dostave novih podataka za praćenje tijeka dobara, podnošenje posebnih evidencija o primljenim računima.
• Kod primjene prijenosa porezne obveze određuje se da se prijenos porezne obveze ne primjenjuje u slučaju ako isporuku obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj biti će obvezan platiti PDV kada mu se obavi isporuka betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura).
• Izmjena članka 76. stavka 8. Zakona o PDV-u koji se odnosi na plaćanje PDV-a pri uvozu strojeva i opreme putem prijave PDV-a na način da navedena odredba jasno određuje mogućnost primjene isključivo u situacijama uvoza dugotrajne materijalne imovine.
• Usklađivanje sa zahtjevima Europske komisije u pogledu ukidanja vrijednosnog praga za odbitak pretporeza 50% kod osobnih automobila (neovisno o vrijednosti, 400.000, 00 kn) i prava na pretporez za plovila i zrakoplove.
  Osobnim automobilima smatraju se motorna vozila namijenjena za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju najviše osam sjedala.
  Iznimno, porezni obveznik može odbiti ukupni pretporez ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te motornim vozilima kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom propisu o posebnom porezu na motorna vozila.
• Usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu pojednostavljenja određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, a za poseban postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge koje obavljaju porezni obveznici sa sjedištem u Europskoj uniji, odnosno u Republici Hrvatskoj, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje. Pojednostavljenja će omogućiti poreznim obveznicima koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge da se registriraju te prijavljuju i plaćaju PDV u jednoj državi članici, odnosno u Republici Hrvatskoj za sve isporuke elektroničkih usluga primateljima unutar Europske unije.
  Pojednostavljenje se sastoji u sljedećem:
  – Uvodi se prag od 77.000,00 kuna kako bi se poreznim obveznicima koji isporučuju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna, pojednostavilo poslovanje. Naime, porezni obveznici koji sada primjenjuju posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga obvezni su obavljene isporuke oporezivati prema mjestu potrošnje, odnosno PDV-om države članice potrošnje. Međutim, radi pojednostavljenja poreznim obveznicima koji obavljaju elektroničke usluge u druge države članice u vrijednosti manjoj od 77.000,00 kuna, propisuje se da je mjesto isporuke elektroničkih usluga u državi članici njihova sjedišta. Za porezne obveznike sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mjesto isporuke bit će Republika Hrvatska te će obavljene elektroničke usluge biti oporezive hrvatskim PDV-om do prelaska spomenutog iznosa. Primjena navedenog praga je opcionalna za porezne obveznike, odnosno porezni obveznik može odlučiti da neće primjenjivati propisani prag i da će obavljene elektroničke usluge u druge države članice oporezivati prema mjestu potrošnje, odnosno državi članici potrošnje što ih obvezuje dvije kalendarske godine.
  – Izdavanju računa prema pravilima o izdavanju računa države članice u kojoj porezni obveznik isporučitelj ima sjedište. Navedeno znači da će porezni obveznici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja elektroničkih usluga primjenjivati pravila izdavanja računa propisana hrvatskim propisima, umjesto, kako je slučaj sada, pravila svake države članice potrošnje u koju obavljaju isporuke elektroničkih usluga.
  – Definiranju poreznog obveznika koji nema sjedište u Europskoj uniji. Naime, porezni obveznici koji nemaju sjedište u Europskoj uniji, a registrirani su za potrebe PDV-a u nekoj državi članici, jer primjerice obavljaju povremene transakcije koje podliježu plaćanju PDV-a u toj državi članici, ne mogu se koristiti ni posebnim postupkom oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike koji nemaju sjedište u Europskoj uniji ni posebnim postupkom oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike sa sjedištem u Europskoj uniji. Kako se takvi porezni obveznici ne bi trebali registrirati za potrebe PDV-a u svakoj državi članici u koju isporučuju elektroničke usluge omogućava im se primjena posebnog postupka oporezivanja elektroničkih usluga za porezne obveznike koji nemaju sjedište u Europskoj uniji na način da se mijenja definicija poreznog obveznika koji nema sjedište unutar Europske unije.
• Smanjenje opće stope PDV-a na 24% od 1. siječnja 2020. godine.

• Sukladno čl. 134. Zakona o porezu na dodanu vrijednost danom stupanja na snagu odredbi o promjeni stope PDV-a (1. siječnja 2019. godine) porezni obveznici su dužni popisati zalihe dobara za koje se mijenja stopa PDV-a.
  Članak 66., st. 14. Općeg poreznog zakona propisuje obvezu poreznog obveznika da obavi popis i pri promjeni cijena dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara.
  S obzirom na to da se inventura provodi na dan 31. prosinca 2018. godine  te inventurne liste mogu pomoći kako bi se uštedilo vrijeme pri ovom obveznom popisu zaliha dobara za koje se mijenja stopa PDV-a.

2. Dohodak i doprinosi

• Povećanje iznosa porezne osnovice do 30.000,00 kn za primjenu porezne stope od 24%. Primjena stope 36% na poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kn.
• Neoporeziva isplata nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje (primjena već od 1. prosinca 2018.).
  Božićnica ostaje 2.500,00 kn, uvodi se nova neoporeziva isplata: Nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje. JOPPD oznaka 63 (Prilog 4). Objavljena je nova verzija XML sheme JOPPD obrasca koja sadrži novu šifru neoporezivog primitka (šifra 63). Nova šifra u primjeni je od 01.12.2018. godine.  Obavijest Porezne uprave o neoporezivoj isplati nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika:
• ​Dana 1. prosinca 2018. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 106/18). Prema navedenom Pravilniku od 1. prosinca 2018. godine porez na dohodak se ne plaća na isplaćene nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u iznosu do 5.000,00 kuna godišnje.
  Skrećemo pozornost da iz postojećih odredbi Zakona o porezu na dohodak (članak 33.) i Pravilnika o porezu na dohodak (članak 7. i 35.) proizlazi, da nagradu za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) u neoporezivom iznosu do 5.000,00 kn godišnje, koju poslodavac može isplatiti radniku mogu za sebe osobno isplatiti i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti (iz članka 29. Zakona o porezu na dohodak). Napominjemo da se nagrada za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika mora isplatiti na račun te se ne može isplatiti u naravi, a pri isplati se primjenjuje načelo blagajne
• Godišnji porez na dohodak će se plaćati po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna.
• Usklađivanje visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu koji plaćaju paušalni porez na dohodak, sa ciljem davanja mogućnosti jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja, a u rasponu od 150,00 kuna do 1.500,00 kuna. Visina paušalnog poreza će se utvrditi po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.
  Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave obvezna su za 2019. godinu donijeti Odluke kojima će se propisati visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu do 31. siječnja 2019. godine te iste dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 15. veljače 2019. godine. Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku, visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, određuje se u iznosu od 750,00 kuna.
• Konačno oporezivanje primitaka sezonaca u poljoprivredi oporezivanjem po stopi od 12%. Jednako tako godišnju poreznu prijavu ne podnosi porezni obveznik za drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.
• Uzdržavanom djecom smatraju se i djeca, odnosno pastorčad koju poočimi i pomajke uzdržavaju te se uzdržavanim članovima smatraju maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdržava.
• Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove (uz već do sada propisano) ne će se uzimati u obzir i:
  – odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti;
  – stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja te
  – potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koju poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke od nesamostalnog rada.
  I ako odredba o stipendijama može biti dvojbena iza riječi stipendije stavljen je zarez, a u pojašnjenju zakonodavca uz konačni prijedlog ovog Zakona dodatno stoji: Konačnim prijedlogom zakona predlaže se da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir stipendije bez obzira tko je isplatitelj. Dakle, uvjet isplate iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja odnosi se samo na nagrade.
• Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže i stope kamate od 2% godišnje (ranije 3%), osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.
• Briše se odredba kojom je bilo propisano da se dohotkom od osiguranja smatraju i primici u visini uplaćenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, a koje su bile oslobođene od plaćanja poreza na dohodak te su poslodavcu ili osobno poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost bile porezno priznati rashod, odnosno izdatak
• Propisuje se jednostavniji način godišnjeg obračuna poreza na dohodak za porezne obveznike umirovljenike te za kategoriju poreznih obveznika koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaća i mirovina). Dalje, godišnji porez na dohodak će se utvrđivati prema poreznoj osnovici kao i do sada, a tako utvrđen godišnji porez će se umanjiti za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ukoliko porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara. Od tako utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza.
  To će se primjeniti već pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2018. godinu i nadalje.
• Mijenja se način oporezivanja primitka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima te se isti više ne će smatrati dohotkom od nesamostalnog rada već dohotkom od kapitala. Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica iz članka 68. Zakona plaćat će se po odbitku, po stopi od 24%.
• Dohotkom od kapitala smatrat će se i drugi istovjetni primici koji se smatraju raspodjelom dobiti.
• Pojednostavit će se oporezivanje dohotka ostvarenog u ili iz inozemstva radi činjenice da se na inozemnim ispravama dohodak iskazuje kao oporezivi dohodak sukladno inozemnim porezno pravnim pravilima.
• Pojednostavit će se oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti u inozemstvu, izbjegava se obveza da porezni obveznici vode poslovne knjige i u Republici Hrvatskoj po drugačijim pravilima. Ostavlja se mogućnost da porezi obveznici plaćaju predujmove poreza na dohodak i za njih dostavljaju propisane izvještaje u Republici Hrvatskoj te na taj način odaberu da se taj dohodak utvrđuje na osnovu hrvatskih poreznih propisa.
• Po osnovi ostvarene naknade koju ostvare fizičke osobe – nerezidenti više ne će postojati obveza obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak u slučajevima kada je na te naknade plaćen porez po odbitku u skladu s propisima kojima je uređeno oporezivanje dobiti. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit propisuje da se na naknade za nastupe (usluge) inozemnih umjetnika i športaša plaća porez po odbitku po stopi od 15% u slučaju kada se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu umjetnika i/ili športaša.
• Dopunjuje se odredba kojom je propisano da se dohotkom ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe odnosno propisuje se da se dohotkom ne smatraju niti primici po osnovi troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
  Propisuje se i da se dohotkom ne smatraju niti:
  – udžbenici, radne bilježnice i bilježnice koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju učenicima osnovnih i srednjih škola na redovnom školovanju odnosno novčane naknade koje iste isplaćuju na temelju svojih općih akata i za koje su sredstva planirana u proračunima tih jedinica te
  – formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.
• Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju državne potpore za istraživačko razvojne projekte.
• Pri promjeni načina oporezivanja se propisuje da se umjesto pisanog zahtjeva podnosi pisana izjava.
• Primitak se ne utvrđuje po osnovi otpisanih potraživanja u 2019. godini i dalje, a koja su potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja.
• Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran, obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona odnosno člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona (umnožak prosječne plaće u RH  i koeficijenta 0,65 što je za 2019. godinu 5.491,20 kn) i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba. Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se ova obveza doprinosa.
  Navedeno će se postići godišnjim obračunom u kojem će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Dakle, propisuje se godišnja obveza doprinosa za člana uprave koji na nadležnim Zavodima (HZMO i HZZO) nije osiguran po toj osnovi, već po nekoj drugoj, a prema sudskom registru trgovačkog suda je član uprave u trgovačkom društvu. Godišnja osnovica utvrđuje se kao razlika između osnovice na koju je član uprave osiguran npr. radni odnos i najniže propisane osnovice za člana uprave (umnožak prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,65) na nivou godine. Ako je razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza.
  Zakonom o doprinosima nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose.
  Uvođenjem obveze članu uprave kako je propisano novim člancima 187.c do 187.g ne mijenja se dosadašnji članak 21. stavak 2. Zakona odnosno članak 37. stavak 2. Zakona. Prilikom utvrđivanja godišnje obveze doprinosa priznaju se ostvarena oslobođenja od plaćanja doprinosa na plaću (mlada osoba do 30 godina života, osoba koja se prvi put zapošljava, dijete branitelja starijeg od 29 godina i radnik kojem društvo u kojem nije član uprave isplaćuje minimalnu plaću). Navedeno znači da za člana uprave zaposlenog u društvu u kojem obnaša tu dužnost obveznik plaćanja doprinosa po osnovi radnog odnosa je trgovačko društvo kao poslodavac (na osnovicu koja će se određivati na dosadašnji način) dok je za obveze doprinosa utvrđene prema godišnjoj osnovici sukladno člancima 187.c do 187.g obveznik plaćanja sam član uprave.
• Brišu se odredbe o evidentiranju predujmova obveza doprinosa za pomorce – članove posade broda u međunarodnoj plovidbi.
• Dodatno se uređuju odredbe o najvišoj godišnjoj osnovici.
• Ukidanje dva doprinosa na osnovicu i to:
  – doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i
  – doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%.
• Povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%.

3.  Fiskalizacija

• Za određene djelatnosti su propisane iznimke tko se smatra obveznikom fiskalizacije. Propisuje se obveza fiskalizacije za prodaju robe ili usluga putem automata (primjerice automate za tople/hladne napitke, za grickalice i sl.). Dakle, postupak fiskalizacije će se provoditi i kod prodaje putem samoposlužnih uređaja, ali na način da se ne zahtijeva izdavanje računa već se propisuje obveza fiskalizacije podatka o prodaji iz samoposlužnog uređaja. Znači fiskalizacija prodaje putem samoposlužnog uređaja ne znači izdavanje fiskaliziranog računa kupcu već prijavu prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja, a ova prijava će se odvijati putem instaliranog softvera na samoposlužnom uređaju i elektroničkog sustava Porezne uprave. Na ovaj se način uvodi nova kategorija fiskalizacije (fiskalizacija za prodaju robe ili usluga putem svih vrsta samoposlužnih uređaja) koja će se obavljati kroz prijavu prodane robe ili usluge putem samoposlužnog uređaja, pri čemu ne postoji obveza izdavanja računa. Međutim, samoposlužni uređaji koji već imaju mogućnost izdavanja računa mogu i dalje izdavati račune, ali će biti obvezni provoditi fiskalizaciju kroz prijavu prodanih roba ili usluga putem instaliranog softvera. Kako bi se obveznicima fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja ostavilo dovoljno vremena za prilagodbu, ove odredbe će se primjenjivati od 1. siječnja 2021.
• Ako iz bilo kojeg poslovnog razloga obveznik fiskalizacije prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, na istome će po novome morati vidno napisati „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“. Novčanom kaznom od 30.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, obveznik fiskalizacije, a od 30.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik ili fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, obveznik fiskalizacije ako prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, a na kojem vidno ne piše „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN “. Uz navedeno, za ovaj prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi, obveznik fiskalizacije.
• Za postupanje u slučaju nemogućnosti izdavanja računa koji sadrži Jedinstveni identifikator računa u tekstu Zakona dodatno se naglašava da se računi koji su, zbog prekida uspostavljene elektroničke veze sa Poreznom upravom, izdani sa sadržajem propisanim odredbama članka 9. Zakona (vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), oznaka operatera (osobe) na naplatnom uređaju, oznaka načina plaćanja računa i zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije), ali bez podataka o Jedinstvenom identifikatoru računa, smatraju ispravnim ako obveznik fiskalizacije u roku od dva dana, računajući od dana kad je došlo do prekida veze, uspostavi elektroničku vezu i dostavi Poreznoj upravi sve takve račune.
• Kada dođe do potpunog prestanka rada naplatnog uređaja često nije moguće ponovno uspostaviti rad istog u Zakonom propisanom roku od dva dana. Produljuje se rok u kojem je obveznik dužan uspostaviti rad naplatnog uređaja i to sa dva na pet dana. Navedeni rok vrijedit će i za obvezu dostavljanja Poreznoj upravi svih izdanih računa, putem uspostavljene elektroničke veze.
• Propisane su novčane kazne i ako obveznik fiskalizacije ne osigura zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu podataka s Poreznom upravom te ako ne istakne obavijest o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja na samoposlužnom uređaju. Novčane kazne su propisane za obveznike fiskalizacije: pravnu osobu, odgovornu osobu i fizičku osobu obrtnika ili fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

4. Nekretnine

• Smanjenje stope poreza na promet nekretnina sa sadašnjih 4% na 3%.
  Na sve sklopljene ugovore i druge isprave o stjecanju nekretnina, odnosno na sve odluke koje su postale pravomoćne do 31. prosinca 2018. godine, primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine br. 115/16.), neovisno o statusu porezne prijave.

5. Opći porezni zakon

• Prema OPZ-u porez je definiran kao novčano davanje i prihod proračuna koji se koristi za podmirivanje proračunom utvrđenih javnih izdataka, trošarine kako je propisano Zakonom o trošarinama, udovoljavaju ovim kriterijima odnosno definira ih se kao javno davanje te ih se stoga određuje pojmom poreza u OPZ-u.
• U članku o poreznoj tajni propisuje se na koji će se način formirati lista dužnika koju Porezna uprava objavljuje temeljem članka 8. OPZ-a. U izuzetak od porezne tajne uključeno je i postupanje u kaznenom postupku.
• U dosadašnjoj praksi uočeni su slučajevi kada je poreznim aktom utvrđena porezna obveza u punom iznosu sukladno posebnom zakonu kojim se određuje pojedina porezna obveza, a u kaznenom postupku, odnosno prekršajnom postupku je pravomoćnom odlukom o kažnjavanju pitanje imovinske koristi određeno u manjem iznosu od utvrđene porezne obveze. Posljedica je poništenje poreznog akta te vraćanje cjelokupnog iznosa pravilno naplaćene porezne obveze koji može biti veći od iznosa utvrđene imovinske koristi, stoga se iznos za koji se rješenje poništava ograničava stvarno oduzetom imovinskom koristi u prekršajnom odnosno kaznenom postupku.
• Prilikom nadzora kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost kao opunomoćenik se određuje stručna osoba iz redova odvjetnika ili poreznih savjetnika. Budući da su postupci nadzora kompleksni postupci, sudjelovanje ovog kruga opunomoćenika osigurava kvalitetno vođenje postupka te ujedno smanjuje rizike nepotrebnih i dugotrajnih nadzora te posljedično upravnih i sudskih postupaka. Mogućnost korištenja stručnog pomagača osigurava pomoć i u slučajevima kada pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost ne mogu angažirati ove opunomoćenike. Fizičke osobe u slučaju nadzora mogu za opunomoćenika koristiti usluge bilo koje osobe kao opunomoćenika, te se na njih ne odnosi ovo određenje.
• Odredba o prebivalištu i uobičajenom boravištu je dorađena, ujedno je promijenjen i naslov kako bi se naglasilo da se radi o definicijama prebivališta i uobičajenog boravišta za porezne svrhe.
• U dosadašnju definiciju stalne poslovne jedinice uključuju se elementi za pravilnu primjenu postojećih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te ostvarivanju ugovornih prava Republike Hrvatske. Ujedno su u definiciju uključeni elementi novog OECD Modela ugovora o dohotku i kapitalu  iz 2017. godine, a izmjene se odnose na ograničavanje opsega izuzeća za određene aktivnosti pripremnog i pomoćnog karaktera, proširenje definicije zavisnog agenta, novog pravila kojim se uređuje pitanje podjele poslovanja radi izbjegavanja nastanka stalne poslovne jedinice. Kod utvrđivanja dobiti stalne poslovne jedinice koristi se nova suvremena definicija.
• U krug povezanih osoba uključuju se dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u jednom prostoru, koristeći istu opremu, prostor i djelatnike. Ujedno se ovaj slučaj uključuje u prioritetne predmete poreznog nadzora.
• Osuvremenjivanje izdavanja poreznih akata, provođenje elektroničkih procedura i transakcija koje zamjenjuju tradicionalne administrativne postupke, uz zadržavanje pravne valjanosti i osiguravanja većeg stupnja sigurnosti u takvom poslovanju. Vezano za odredbu o dostavi Pravilnikom će se propisati daljnja razrada elektroničke i općenito redovne dostave, radi promjena koje se događaju na razini elektroničke komunikacije.
• Uvođenje općeg pravila zabrane zlouporabe kod obavljanja djelatnosti – zabrana obavljanja nelegalne gospodarske djelatnosti blokadom IP adresa ako se djelatnost pruža putem Interneta.
• Širenje područja za koje se unaprijed može tražiti obvezujuće mišljenje Porezne uprave.
• E-arhiva kao opcija u odnosu na čuvanje papirnate dokumentacije. Knjigovodstvene isprave koje su izrađene na papiru, primjerice računi, moći će se u poreznim stvarima uzeti u obzir i pretvorene u elektronički zapis ukoliko se osigura vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja od trenutka pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje.
• Prijava činjenica bitnih za oporezivanje reducirana je sadržajno, budući da je drugim obrascima već propisana istovrsna obveza. Ukidanje nepotrebnih podataka u obrascima s kojima porezno tijelo već raspolaže.
• Uslijed očekivane povećane elektroničke komunikacije između poreznih obveznika i poreznog tijela propisuju se temelji takve komunikacije, pored već do sada propisanih pravila za podnošenje porezne prijave elektroničkim putem. Propisuje se da porezni obveznici koji elektronički komuniciraju s poreznim tijelom povremeno i za manje iznose poreza mogu koristiti sustav s nižim razinama identifikacije. Pojednostavljenje i mogućnost elektroničke komunikacije građana (povremenih poreznih obveznika) s Poreznom upravom.
• Pojednostavljenje Obrasca OPZ-STAT uz dostavu jednom godišnje.
• Propisuje se da će se Odlukom koja će biti objavljena na službenim stranicama  poreznog tijela objavljivati iznos koji predstavlja trošak izdavanja rješenja nerazmjeran naplaćenom porezu, uslijed čega se ne bi izdavalo takvo rješenje.
• Kod poreznog rješenja dorađuje se odredba radi mogućnosti donošenja istog u elektroničkom obliku i ovjeravanja takvog poreznog rješenja elektroničkim identitetom poreznog tijela.
• Budući da je po postojećem zakonu propisano da će porezno tijelo po službenoj dužnosti paziti na zastaru prava na utvrđenje i zastaru prava na naplatu, istovrsna odredba propisuje se i za zastaru prava na povrat.
• Kod obveze banaka da dostavljaju Ministarstvu financija podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa propisuje se svrha prikupljanja ovih podataka, a to je praćenje činjenica bitnih za oporezivanje.
• Carinska uprava kao ustrojstveni dio Ministarstva financija koja je uključena u nadzore fiskalizacije prepoznaje se i u OPZ-u kao tijelo koje provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba.
• Izmijenjen je članak o zapisniku o poreznom nadzoru kako bi se jasnije propisali slučajevi u kojima nije nužno donijeti porezno rješenje te olakšati provedbu nadzora kojima nije primarno cilj utvrditi poreznu obvezu te mogućnost da se ovaj akt ovjeri elektroničkim identitetom poreznog tijela, što je učinjeno i kod obavijesti o poreznom nadzoru.
• U dijelu naplate i ovršnog postupka propisanog OPZ-om izvršene su sljedeće dorade:
  – Odredbe koje propisuju postupanje po upravnom ugovoru dopunjene su na način da se propisuje kako će se ovrha na novčanim sredstvima obustaviti samo za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom.
  – Među ovršne isprave dodano je rješenje o ovrsi.
  – Kao uvjet za provedbu ovrhe bilo je propisano da je osim da je porezni dug dospio potrebno i da je porezno tijelo poduzelo sve mjere kako bi se porezni dug naplatio iz sredstava osiguranja naplate poreznog duga. Budući je u pojedinim slučajevima naplata iz sredstva osiguranja u suprotnosti s načelima ovrhe te može predstavljati prekomjerno opterećenje za obveznika, primjerice kada je veći dio duga plaćen pa je predmet osiguranja višestruko vrjedniji od iznosa duga, potrebno je kao uvjet za provedbu ovrhe navesti da je porezni dug dospio bez uvjetovanja pokretanja ovrhe provedbom naplate iz sredstva osiguranja.
  – Obustavu ovrhe porezno tijelo provodi po službenoj dužnosti ili na zahtjev ovršenika, donošenjem rješenja. Kako je na rješenje o obustavi ovrhe dozvoljeno izjaviti žalbu, odredbe o obustavi ovrhe se dopunjuju na način da se propisuje kako se ovrha obustavlja rješenjem koje postaje izvršno danom donošenja.
  – Odredbe o otpisu dospjelog poreznog duga se dopunjuju odredbom koja navodi da će se tražbina otpisati kao nenaplativa ako se u sudskom postupku ili postupku mirnog rješenja spora sklopi nagodba. Navedeno je potrebno kako bi se propisao pravni temelj za provedbu nagodbe kojom je u postupku pred sudom ili u postupku mirnog rješenja spora s poreznim dužnikom postignut sporazum o otpisu duga.
  – Dopunjuju se i odredbe o pljenidbi radi osiguranja naplate.
  – Propisuje se da se postupak osiguranja može provoditi najduže do 15 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu. U slučaju da su nastupile okolnosti zbog kojih se osiguranje više ne može provoditi, postupak osiguranja se obustavlja, a Financijskoj se agenciji nalaže zaplijenjena sredstva vratiti na račun protivnika osiguranja.
  – Kad nastupe uvjeti za ovrhu rješenje o osiguranju zamjenjuje se rješenjem o ovrsi  kojim se obustavlja postupak osiguranja i nalaže Financijskoj agenciji prijenos sredstava zaplijenjenih po rješenju o osiguranju radi namirenja tražbine iz rješenja o ovrsi.
  – Također, rješenje o ovrsi kojim se zamjenjuje rješenje o osiguranju zadržava prednosni red kojeg je steklo rješenje o osiguranju. Rješenjem o osiguranju porezno tijelo stječe založno pravo na predmetu osiguranja.
• Kroz cijeli OPZ promijenjene su odredbe koje su upućivale na druge propise navođenjem punog naziva tog propisa, s nazivom i brojem službenog glasila u kojem je taj propis objavljen.
• U prijelaznim i završnim odredbama briše se odredba o ograničenju vremena primjene odredbe koja propisuje da ako se radi utvrđenja poreza i kamata ili naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče.

6. Trošarine

Novim Zakonom o trošarinama:

• Pojednostavljenje administrativnog postupanja, odnosno smanjenje obveza trošarinskih obveznika prema Carinskoj upravi.
• Predlažu se dodatna normativna rješenja u novom Zakonu o trošarinama u odnosu na :
  1. uvođenje instituta povrata trošarine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za komercijalni prijevoz robe,
  2. fleksibilizaciju roka plaćanja trošarine za alkohol i alkoholna pića,
  3. ukidanje obveze obračunavanja razlike trošarine na zalihe cigareta koje se nalaze u prometu na teritoriju Republike Hrvatske, i to u slučaju povećanja visine trošarine na cigarete i/ili povećanja maloprodajne cijene cigareta, a u skladu s određenjima pravne stečevine Europske unije, odnosno presudama Suda Europske unije,
  4. uvođenje e-poslovanja u kretanju trošarinskih proizvoda između ovlaštenih držatelja trošarinskog skladišta i oslobođenih korisnika,
  5. uvođenje dodatnih mjera posebnog nadzora kod prodaje energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo,
  6. druga administrativna pojednostavljenja,
  7. jačanje sustava nadzornih mjera.

7. Porez na dobit

• Porezno priznatim rashodom smatrat će se i otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja (npr. tzv. lex Agrokor). Navedeno će se primjenjivati kod podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu i dalje.
• Dosadašnja obveza plaćanja poreza po odbitku po stopi od 20% proširuje se i na kamate, dividende, autorska prava i druge naknade ako se isplate osobama s područja nekooperativnih država.
• Izvršava se i usklađivanje sa zakonima koji su stupili na snagu nakon zadnjih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit.
• Nadalje, pojednostavljuje se postupak oporezivanja u slučaju kada ugovorenu naknadu za nastupe inozemnih umjetnika i športaša koriste inozemne osobe koje nisu fizičke, te se daje mogućnost oporezivanja porezom po odbitku.

Osim navedenog, ostale se promjene uglavnom odnose na porezne obveznike iz sustava grupe povezanih osoba koja posluju na području više država članica Europske unije i trećih zemalja, odnosno na multinacionalne kompanije, a ne na samostalne porezne obveznike.
Za većinu poreznih obveznika se ne uvode značajne promjene.

Ostale promjene:
Izvršava se obveza usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta (The Anti Tax Avoidance Directive, ATAD), u djelu odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine. Uzimajući u obzir preporuke OECD-a i drugih uočenih potreba, izrađena je Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 (ATAD) koja donosi nova pravila za sprečavanje premještanja dobiti, a odnose se na:
1. Opće pravilo o suzbijanju zlouporabe,
2. Pravilo o ograničavanju kamate,
3. Pravilo o kontroliranim stranim društvima,
4. Hibridnu neusklađenost,
5. Izlazno oporezivanje.
Bilo je predviđeno da navedena pravila stupe na snagu 1. siječnja 2019. godine, osim izlaznog oporezivanja koje stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine. Međutim, navedena direktiva je i prije stupanja na snagu izmijenjena Direktivom Vijeća (EU) 2017/952 od 29. svibnja 2017. o izmjeni Direktive (EU) 2016/1164 u pogledu hibridnih neusklađenosti s trećim zemljama (ATAD 2) i koja je pored izmijene sadržaja, odgodila primjenu odredbi koje se odnose na hibridnu neusklađenost do 2020. i 2022. godine. Stoga se ovim prijedlogom Zakona izvršava usklađivanje s odredbama koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019. (pravilo 2. i 3.) dok je opće pravilo o suzbijanju zlouporabe već implementirano u Zakon i primjenjuje se od 2016. godine. Ovim Prijedlogom zakona propisuju se samo odredbe čija primjena je obvezna od 1. siječnja 2019.

Prema ovom zakonu, prekoračeni troškovi zaduživanja znače (predstavljaju) iznos za koji troškovi zaduživanja poreznog obveznika koji se mogu odbiti odnosno utvrditi kao porezno priznati, prekoračuju oporezivi prihod od kamata ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod. Porezni obveznik može, sukladno ovom Prijedlogu zakona, kao porezno priznati rashod utvrditi prekoračene troškove zaduživanja samo do 30% EBITDA-e ili do 3 milijuna eura ukoliko tako dolazi do većeg iznosa. Ovim se zakonom odredbu o prekoračenim troškovima zaduživanja neće primijeniti samo osobe koje su samostalni subjekti i koje ne primaju ili odobravaju zajmove povezanim fizičkim ili drugim osobama, odnosno ako primaju kredite i zajmove isključivo od nepovezanih osoba. Za samostalne subjekte se pretpostavlja da nemaju mogućnosti poreznim planiranjem i to manipulacijama s troškovima kamata, prenositi ili umanjivati dobit. Zbog postavljenog kriterija za prekoračene troškove zaduživanja, jasno je da će odredbu moguće primijeniti samo veliki porezni obveznici. Isto tako, ovu odredbu prema preporukama iz Direktive neće primjenjivati financijski subjekti, obzirom da taj sektor, kada je riječ o troškovima zaduživanja, ima posebne značajke koje zahtijevaju prilagođeniji pristup.

Nadalje, u sustav oporezivanja dobiti uvodi se novo pravilo o kontroliranim inozemnim društvima (eng. Controlled foreign companies; CFC). Kontroliranim inozemnim društvom smatra se subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi, pod uvjetom da porezni obveznik sam ili zajedno s povezanim društvima sudjeluje izravno ili neizravno s više od 50% glasačkih prava ili je izravni ili neizravni vlasnik više od 50% kapitala ili ostvaruje pravo na primitak više od 50% dobiti tog subjekta, i ako je stvarni porez na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili manji od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s primjenjivim sustavom poreza na dobit u državi članici poreznog obveznika i stvarnog poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica platili.
Prema pravilu o kontroliranom inozemnom društvu (CFC) ostvarena neraspoređena dobit kontroliranog društva kćeri koje plaća nisku stopu poreza pripisuje se poreznom obvezniku, matičnom društvu, u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik će u poreznu osnovicu uključiti dobit kontroliranog inozemnog društva. Riječ je oporezivanju inozemnog kontroliranog društva za kojega nije utvrđeno da je rezident prema Zakonu, odnosno za kojega nije utvrđeno da se mjesto stvarnog nadzora i uprave nalazi u Republici Hrvatskoj.
Uvažavajući međunarodne pravne norme, kontroliranim inozemnim društvom, može se smatrati samo određeni subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi  Europske unije, a u trećim državama samo ako oporezivanje neraspoređene dobiti ne priječi ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugi propisi.
Ovisno o udjelu poreznog obveznika u kontroliranom inozemnom društvu oporezivat će se i udio u dobiti, ali na način da se izbjegne dvostruko oporezivanje ukoliko u inozemstvu dođe do plaćanja poreza. Međutim, oporezivat će se neraspoređena dobit samo inozemnog kontroliranog društva koje ostvaruje prihode od kamata, financijske imovine, intelektualnog vlasništava, prihod od osiguranja, bankarstva i sl. Dakle, riječ je o prihodima koji imaju karakteristike pasivnih, lako prenosivih, prihoda i koji mogu sadržavati rizik od izbjegavanja poreza.
Ne će se oporezivati kontrolirano inozemno društvo koje obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine, nekretnina, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Dakle, oporezivala bi se kontrolirana inozemna društva koja su osnovana više s ciljem premještanja dobiti ili korištenja poreznih pogodnosti druge države, najčešće poreznih utočišta ili financijskih centara.
Također se ne će oporezivati društva čiji prihodi predviđeni za oporezivanje prema pravilu o kontroliranim inozemnim društvima ne prelaze 30% prihoda i finacijske institucije koje transakcijama između povezanih osoba ostvaruju manje od 30% prihoda, osim ako se nalaze u državama koje se za porezne svrhe smatraju nekooperativnim jurisdikcijama