Aktiva

NOVOSTI U ZAKONU O DEVIZNOM POSLOVANJU

Dana 3. lipnja 2021. stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju . Datum stupanja na snagu Zakona jednak je datumu početka primjene odredbi Uredbe (EU) 2018/1672 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage.

Uredbom (EU) 2018/1672 ojačani su alati za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, na osnovi preporuka FATF-a (Financial Action Task Force – Preporuka br. 32), međuvladinog tijela za kreiranje i promicanje djelotvorne provedbe mjera za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i drugih prijetnji integritetu i stabilnosti međunarodnog financijskog sustava.

U odnosu na Uredbu (EZ) br. 1889/2005, Uredba (EU) 2018/1672 sadrži sljedeće novine:

1. proširuje definiciju pojma “gotovina”, na način da se taj pojam ne odnosi samo na gotov novac i prenosive instrument na donositelje (npr. čekovi i zadužnice), kao u Uredbi (EZ) br. 1889/2005, nego i na robu koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti (kovanice s udjelom zlata od najmanje 90% i ne kovano zlato u obliku poluga, zrnaca ili grumena s udjelom zlata od najmanje 99,5%) te kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima,
2. traži od država članica uspostavljanje mjera za otkrivanje prekograničnog prijenosa gotovine u/iz Unije kod svih vrsta prijenosa gotovine, odnosno ne samo kod prijenosa gotovine od strane fizičke osobe, koja se nalazi kod te osobe odnosno njezinoj prtljazi ili vozilu (za ovu vrstu prijenosa gotovine koristi se sintagma “prijenos gotovine u pratnji”) nego i kod prijenosa gotovine u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao tereta u kontejnerima (za ovu vrstu prijenosa gotovine koristi se sintagma “prijenos gotovine bez pratnje”),
3. uređuje primjenu sustava objavljivanja odnosno obvezu prijavljivanja prenošenja gotovine na zahtjev nadležnog tijela kod “prijenosa gotovine bez pratnje”, uz dosadašnju obvezu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1889/2005, samoinicijativnog prijavljivanja kod prekograničnog “prijenosa gotovine u pratnji”
4. uređuje obvezu države članice da nacionalnim zakonom ovlasti nadležna tijela da smiju privremeno zadržati gotovinu u slučaju kada:
5. a) nije ispunjena obveza prijavljivanja gotovine u pratnji ili obveza objavljivanja gotovine bez pratnje;
6. b) postoje naznake da je gotovina povezana s kriminalnom aktivnošću, neovisno o iznosu te o tome je li gotovina u pratnji ili bez pratnje.

Usto, Uredbom (EU) 2018/1672 je uređeno da privremeno zadržavanje gotovine ne smije biti duže od 30 dana. Također, uređeno je da nadležna tijela mogu produžiti razdoblje privremenog zadržavanja gotovine do 90 dana, nakon što provedu temeljitu procjenu nužnosti i proporcionalnosti daljnjeg zadržavanja gotovine. Također, Uredbom je uređeno da ako se u pogledu daljnjeg zadržavanja gotovine u tom vremenskom razdoblju ne utvrdi ništa ili ako se utvrdi da u tom slučaju s obzirom na okolnosti nije opravdano dalje zadržati gotovinu, ona se odmah stavlja na raspolaganje.

5. zahtijeva od nadležnih tijela da se kontrola kretanja gotovine primarno zasniva na osnovi analize rizika,
6. daje državama članicama ovlast da nacionalnim pravom propišu uvođenje nacionalnih kontrola prekograničnog kretanja gotovine između država članica.

Kontrole kretanja gotovine u RH od 3.6.2021.

Na osnovi odredbi Uredbe (EZ) br. 1889/2005 i Zakona o deviznom poslovanju, od 3. lipnja 2021. kontrola kretanja gotovine provodi se na sljedeći način i u sljedećim slučajevima:

1. ovlašteni carinski službenik ili službenik granične policije kontroliraju kretanje gotovog novca (novčanica i kovanica), prenosivih instrumenata na donositelja (npr. čekovi i zadužnice), robe koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti (kovanice s udjelom zlata od najmanje 90% i nekovano zlato u obliku poluga, zrnaca ili grumena s udjelom zlata od najmanje 99,5%) te kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima (u nastavku teksta: gotovina),
2. kontrola kretanja gotovine u slučajevima “prijenosa gotovine u pratnji”, odnosi se na kontrolu prijenosa gotovine iz Unije te u Uniju (npr. iz RH u Republiku Srbiju) te na kretanje gotovine unutar Unije (npr. na ulasku iz Republike Slovenije u RH, ali i unutar RH),
3. obveza prijave gotovine odnosi se na slučajeve kada vrijednost gotovine iznosi 10.000,00 eura ili više,
4. prijavljivanje gotovine kod prijelaza između RH i druge države članice odnosno unutar RH nije samoinicijativno (kao npr. kod prelaska iz RH u Republiku Srbiju) nego se vrši na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika ili službenika granične policije,
5. obvezno je objavljivanje, na zahtjev nadležnog tijela, izlaženja iz Unije odnosno ulaženja u Uniju gotovine u poštanskim paketima, kurirskim pošiljkama, prtljazi bez pratnje ili kao tereta u kontejnerima, odnosno u slučajevima “prijenosa gotovine bez pratnje,
6. obvezno je prijavljivanje gotovine na obrascu za prijavu (obrazac za prijavu gotovine objavilo je Ministarstvo financija – Carinska uprava na internetskoj poveznici: https://carina.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/OSTALO//cdf-hr.pdf),
7. gotovinu je moguće privremeno oduzeti ako nije ispunjena obveza prijavljivanja ili objavljivanja podataka na zahtjev ovlaštene službene osobe, uključujući i gotovinu koja se unosi i iznosi u/iz RH u drugu državu članicu, odnosno ako je kontrola izvršena unutar RH, kao i u slučajevima svakog prijenosa gotovine u vezi s kojom postoje naznake kriminalne aktivnosti, neovisno o vrijednosti gotovine te neovisno o tome radi li se o prijenosu gotovine u pratnji ili prijenosu gotovine bez pratnje. Privremeno zadržavanje gotovine smije trajati 30 dana, uz mogućnost produljenja do ukupno 90 dana u posebnim slučajevima, (npr. u slučaju poteškoća pri dobivanju informacija o potencijalnim kriminalnim aktivnostima – potrebe komunikacije s trećom zemljom, prijevoda dokumentacije ili kad je u slučaju gotovine bez pratnje teško utvrditi pošiljatelja ili primatelja te kontaktirati s njime). Za slučajeve u kojima povrat privremeno zadržane gotovine nije moguć, propisano je da takva gotovina postaje prihod državnog proračuna protekom roka od 3 godine od dana donošenja pravomoćne odluke o povratu,
8. novčana kazna za pravnu osobu za prekršaj ne objavljivanja gotovine kod “prijenosa gotovine bez pratnje” na zahtjev nadležnog tijela ili za davanje netočnih ili nepotpunih podataka na obrascu za prijavu kod “prijenosa gotovine bez pratnje” iznosi, za pravnu osobu, od 40.000,00 do 400.000,00 kuna, odnosno od 25.000,00 do 250.000,00 kuna za obrtnika ili fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. Novčana kazna za isti prekršaj za fizičku osobu iznosi od 5.000,00 do 100.000,00 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 3.000,00 do 100.000,00 kuna,
9. novčana kazna za fizičku osobu, kod “prijenosa gotovine uz pratnju”, koja ne ispuni obvezu prijave na obrascu za prijavu gotovine u vrijednosti od 10.000,00 ili većoj, odnosno koja da na obrascu za prijavu netočne ili nepotpune podatke, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna,
10. novčana kazna koja se primjenjuje u slučajevima kada je gotovina vrijedna 100.000,00 eura ili više ili ako je gotovina bila skrivena, odnosno ako je prekršaj počinjen na drugi, osobito drzak način, iznosi:
11. a) do 2.000.000,00 kuna za pravnu osobu, u slučaju “prijenosa gotovine bez pratnje”,
12. b) do 1.000.0000,00 kuna za obrtnika, fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnosti ili fizičku osobu, u slučaju “prijenosa gotovine bez pratnje”,
13. c) do 1.000.000,00 kuna za fizičku osobu, u slučaju “prijenosa gotovine uz pratnju”,
14. d) do 200.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, u slučaju “prijenosa gotovine bez pratnje“,
15. e) izrečena novčana kazna ne smije biti veća od 60% vrijednosti gotovine koja je predmet prekršaja.

Glavne se izmjene i dopune osnovnog Zakona o deviznom poslovanju iz 2003. godine, koje su bile na snazi u razdoblju od 2005. do polovine 2013. godine, odnose na:

• uređivanje nadležnosti Hrvatske narodne banke (HNB) za izdavanje licencije pravnim osobama i obrtima za obavljanje mjenjačkih poslova te uređivanje uvjeta za izdavanje licencije, kao i razloga za oduzimanje licencije za obavljanje mjenjačkih poslova,
• uređivanje postepene liberalizacije sklapanja kapitalnih poslova te njihovog izvršavanja plaćanjima i prinosima, sa završetkom tog procesa prije ulaska RH u Europsku uniju (EU),
• uređivanje liberalizacije osobnih i fizičkih prijenosa novčane imovine preko granice RH, sa završetkom tog procesa prije ulaska RH u EU,
• brisanje odredbi koje se odnose na uređivanje platnog prometa s inozemstvom te uvjeta i načina otvaranja deviznih računa za rezidente te kunskih i deviznih računa za nerezidente.

Osnovni razlog za izmjene i dopune Zakona o deviznom poslovanju polovinom 2013. godine jest ulazak RH u EU.