Aktiva

OBRAČUN PLAĆE ZAPOSLENIH UMIROVLJENIKA I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

1. Umirovljenici koji se mogu zaposliti bez obustave mirovine

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost za koju je obvezan osigurati se, isplata mirovine se, u pravilu, obustavlja.

Međutim, čl. 99. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisani su određeni izuzeci od ovog pravila te se mirovina ne obustavlja korisniku:

• starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema čl. 33. i 180. ZOMO-a i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu,
• korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ZOMO-a koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
• starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema čl. 35. ZOMO-a i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu,
• starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena,
• invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu ZOMO-a/ invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema ZOMO-u. Navedene osobe mogu raditi ne samo do polovice već i puno radno vrijeme, ali pritom imaju pravo na isplatu mirovine primjenom mirovinskog faktora iz čl. 87. ZOMO-a (0,5 osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada odnosno 0,6667 za invalidsku mirovinu ostvarenu zbog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti),
• koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine,
• koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (čl. 17. ZOMO-a),
• starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, odnosno s punim radnim vremenom,
• prijevremene starosne mirovine koji se zaposli do polovice punog radnog vremena.

Korisnici invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad ne mogu zasnovati radni odnos zbog utvrđene opće nesposobnosti za rad, ali mogu obavljati poslove temeljem ugovora o djelu/autorskom pravu i primati mirovinu.

Korisnicima obiteljske mirovine se za vrijeme zaposlenja mirovina obustavlja.

2. Hrvatski branitelji

Posebna kategorija umirovljenika su korisnici mirovina prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji za koje je također propisano:

• ako su korisnici starosne mirovine i zaposleni do polovice radnoga vremena, mirovina im se ne obustavlja niti smanjuje (čl. 29.),
• hrvatski branitelji i HRVI iz Domovinskog rata, korisnici prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona kod kojih je djelomični gubitak radne sposobnosti u potpunosti nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta RH – koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, invalidska mirovina se ne obustavlja, ali im se mirovina određuje primjenom faktora 0,6667 (čl. 37. st. 2. i 3. Zakona),
• hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnici prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti u potpunosti nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta RH – koji se zaposle manje od 3,5 sati dnevno invalidska mirovina se ne obustavlja (čl. 37. st. 4. Zakona).

3. Rad umirovljenika do polovice radnog vremena

Korisnici mirovine (starosne, starosne temeljem dugogodišnjeg osiguranja te prijevremene starosne mirovine) mogu nastaviti raditi kod dosadašnjeg poslodavca do polovice punog radnog vremena (može i manje od polovice, ali ne više) ili se zaposliti kod novog poslodavca. Pritom, ako umirovljenik, korisnik starosne mirovine ili starosne temeljem dugogodišnjeg osiguranja, nastavlja raditi kod istoga poslodavca, poslodavac može s tom osobom sklopiti aneks ugovoru o radu ili izmijenjeni ugovor o radu prema kojem će umirovljenik nastaviti raditi do polovice punog radnog vremena u kojem slučaju ne dolazi do prestanka u osiguranju.

Korisnici prijevremene starosne mirovine mogu s poslodavcem sklopiti samo novi ugovor o radu što znači da ih poslodavac, ako nastavljaju raditi kod istoga poslodavca, mora odjaviti s osiguranja putem tiskanice M-2P.

Ako osiguranik tijekom postupka za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika nastavlja bez prekida raditi kod postojećeg poslodavca, poslodavac je obvezan, temeljem čl. 37. st. 7. ZOMO-a i čl. 6. toč. 4. Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, HZMO-u podnijeti prijavu o promjeni tijekom osiguranja (tiskanicu M-3P) na temelju izmijenjenog ugovora.

Podaci o promjeni tijekom osiguranja moraju se dostaviti HZMO-u roku od 24 sata od nastale promjene (čl. 112. st. 1. toč. 5. ZOMO-a). Pri podnošenju tiskanice M-3P poslodavac nije obvezan HZMO-u dostaviti izmijenjeni ugovor o radu/ aneks ugovora.

Pri zapošljavanju kod novog poslodavca, obvezno se sklapa ugovor o radu (u pismenom obliku) na određeno ili neodređeno vrijeme, ali na nepuno radno vrijeme (najviše 20 sati tjedno). Poslodavac je obvezan umirovljenika – radnika prijaviti HZMO-u najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada (čl. 112. st. 1. toč. 2. ZOMO-a) i to podnošenjem prijave o početku osiguranja (tiskanice M-1P) gdje će, pored ostalih potrebnih podataka, u obilježju pod rednim brojem 14. (Korisnik mirovine u osiguranju) zaokružiti “DA” i križićem označiti kolonu “starosna mirovina”.

U slučaju rada na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem navedenim se osobama taj staž neće računati s povećanim trajanjem.

Izuzetak su osobe s invaliditetom: osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multiple skleroze i srodnih bolesti, slijepe osobe, gluhe osobe, gluhoslijepe osobe, osobe oboljele od reumatoidnog artritisa i drugih sustavnih upalnih bolesti zglobova i vezivnog tkiva (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, seronegativni artritis, sistemski eritemski lupus, sklerodermija i polimiozitis/dermatomiozitis), osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica te osobe s Downovim sindromom kojima se staž osiguranja s povećanim trajanjem računa i po osnovi zaposlenja s nepunim radnim vremenom. Dodatni doprinos za osobu s invaliditetom kojem se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem obračunava HZMO, a obveznik doprinosa i plaćanja je RH (čl. 196. ZDOP-a).

4. Obračun plaće i propisanih obveza

Radniku se mora za puno radno vrijeme isplatiti minimalna plaća koja za 2020. iznosi 4.062,51 kn odnosno za pola radnoga vremena 2.031,26 kn. U slučaju rada kraćeg od pola radnog vremena, poslodavac mora isplatiti najmanje razmjerni dio minimalne plaće. Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću (čl. 94. ZR-a). Ako su kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu propisani i drugi kriteriji za obračun plaće, tada se oni moraju primijeniti i pri obračunu plaća navedenih osoba (npr. dodatak za minuli rad).

Pri obračunu plaće navedenim se osobama obračunavaju doprinosi za: mirovinsko osiguranje (20%, odnosno 15% + 5%) te zdravstveno osiguranje (16,5%). Ako je osiguranik ostvario mirovinu i iz II. stupa mirovinskog osiguranja tada je i isplatitelj plaće obvezan obračunavati doprinos za MO po stopama 15% + 5%. Doprinosi se obračunavaju i uplaćuju istovremeno s isplatom plaće, a ako plaća nije isplaćena – do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec u kojem slučaju je poslodavac obvezan zadužiti se za doprinose na taj dan te ispostaviti Obrazac JOPPD.

Vezano uz doprinos za zdravstveno osiguranje valja istaći da se može dogoditi da umirovljenik-radnik plaća navedeni doprinos po osnovi mirovine, a isplatitelj plaće po osnovi isplaćene plaće. Naime, ako je mjesečna svota mirovine viša od prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za razdoblje od siječnja do kolovoza, koja za 2019. iznosi 6.434,00 kn a s primjenom u 2020., tada se korisniku mirovine obračunava dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 3% (čl. 14. st. 1. toč. 3.2. ZDOP-a). Za navedeni doprinos se umanjuje iznos mirovine, a iskazuje se na Obavijesti o mirovinskim primanjima umirovljenika. Istovremeno je poslodavac obvezan obračunati propisani doprinos za ZO i na ostvarenu plaću umirovljenika-radnika.

Nakon odlaska radnika u mirovinu PU dostavlja njegovu poreznu karticu elektroničkim putem HZMO-u. Osnovni osobni odbitak iznosi 4.000,00 kn mjesečno, a može se uvećati za eventualne druge osobne odbitke za uzdržavane osobe te invalidnost poreznog obveznika/uzdržavanih članova (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

Budući osobni odbitak tijekom godine može koristiti samo onaj poslodavac kod kojega se nalazi porezna kartica to znači da drugi isplatitelj (poslodavac) pri obračunu predujma poreza na dohodak ne može koristiti osobni odbitak (čl. 28. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak). Međutim, ako umirovljenik-radnik zatraži raspodjelu osobnog odbitka tada će osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja. Porezna uprava će u tom slučaju na Obrascu PK upisati postotak raspodjele koji može koristiti HZMO i postotak raspodjele koji će koristiti poslodavac-isplatitelj plaće. Nakon izvršenih promjena PU će izdati novi Obrazac PK, a svaki od poslodavaca će moći koristiti osobni odbitak samo do utvrđenog postotka (čl. 28. st. 8. Pravilnika).

Poslodavac je obvezan za isplaćenu plaću podnijeti Obrazac JOPPD, na dan isplate plaće ili sljedeći radni dan. Ta obveza postoji i za umirovljenika-radnika, a JOPPD se sastavlja na istovjetan način i uz primjenu istih oznaka kao i za sve ostale radnike.

5. Isplata neoporezivih primitaka i ostala prava

Materijalna prava radnika (regres, božićnica, prijevoz s posla i na posao, jubilarna nagrada i dr.) reguliraju se nekim od izvora radnoga prava – ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom. Materijalna prava radnika zaposlenih na nepuno radno vrijeme utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno (čl. 62. st. 6. Zakona o radu).

To znači da će umirovljenici-radnici imati pravo na isti iznos prigodne nagrade i ostalih materijalnih prava kao i radnici zaposleni na puno radno vrijeme, ali samo ako je to posebno uređeno jednim od navedenih izvora prava.

Vezano uz ostala prava, umirovljenici u radnom odnosu imaju pravo na isti broj dana godišnjeg odmora kao i radnici koji rade s punim radnim vremenom. Međutim, ove osobe nemaju pravo koristiti dnevnu stanku, kao ni svi radnici koji rade manje od šest sati dnevno.

Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju15, čl. 50., osiguranici s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža osiguranja na temelju nesamostalnog (a i samostalnog rada) ne mogu ostvariti pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti već isključivo na teret sredstava poslodavca/osiguranika obveznika uplate doprinosa.

 

6. Umirovljenici – članovi uprave

Ako umirovljenik – član uprave nije zaposlen, mora biti osiguran kao član uprave te temeljem rješenja PU plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na osnovicu koju čini prosječna plaća RH u razdoblju siječanj – kolovoz prethodne godine odnosno u 2020. plaća na osnovicu od 8.742,00 kn (ukupno 3.190,83 kn). Doprinosi dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec (čl. 93. ZDOP-a).

Umirovljeniku, koji u sustav osiguranja ulazi temeljem obavljanja funkcije člana uprave, mirovina se obustavlja. Stoga je za umirovljenike svakako povoljnije da se zaposle ili da budu imenovani prokuristima, koji mogu samostalno zastupati trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih Zakonom o trgovačkim društvima, u kojem slučaju ne moraju ući u sustav obveznog osiguranja.

Ako je umirovljenik zaposlen, a ujedno je i član uprave, poslodavac mora obračunavati doprinose na isplaćenu plaću, odnosno ako je ta plaća manja od osnovice propisane za člana uprave (5.682,30 kn za puno radno vrijeme) tada doprinose obračunava na razmjerni dio propisane osnovice.

Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu koji uređuje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplata mirovine niti se po toj osnovi ponovno određuje, kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade (čl. 99. st. 3. ZOMO-a).

7. Rad umirovljenika temeljem ugovora o djelu

Umirovljeniku koji je ostvario pravo na mirovinu, a pritom ostvaruje i primitak temeljem ugovora o djelu, mirovina se ne obustavlja. Ugovor o djelu reguliran je odredbama čl. 590. – 619. Zakona o obveznim odnosima kojima je propisano da se ugovorom izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Pritom je bitno da se radi o obavljanju poslova koji se ne obavljaju u prostorijama poslodavca niti sredstvima poslodavca, koji se ne rade po uputama poslodavca odnosno da se ne radi o poslovima koji imaju karakter nesamostalnog rada. Naime, u tom bi se slučaju trebao sklopiti ugovor o radu.