Aktiva

PLAĆE ZAPOSLENIH UMIROVLJENIKA

U skladu s odredbama čl. 99. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar.br. 157/13., 115/18. i 102/19. ), korisnici mirovine mogu zasnovati radni odnos najviše do polovine punoga radnog vremena, a da im se ne obustavlja isplata mirovine. To su sljedeći korisnici:

• starosne mirovine
• starosne mirovine dugogodišnjeg osiguranika
• invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad
• mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti
• mirovine s osnove obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi prema Zakonu o tržištu rada (Nar. nov., br. 118/18. i 32/20. i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drukčiji način)
• mirovine s osnove ostvarivanja drugog dohotka
• starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja
• prijevremene starosne mirovine

Posebno napominjemo da umirovljenici koji su ostvarili pravo na mirovinu zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti ostvaruju pravo na mirovinu utvrđenu prema čl. 87. Zakona o mirovinskom osiguranju, što znači da ako zasnuju radni odnos, isplaćena mirovina se smanjuje.

Člankom 37. istoga Zakona, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti ostvarene na temelju toga Zakona kod kojih je djelomični gubitak radne sposobnosti u potpunosti nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji se zaposle najviše do 3,5 sata od punoga radnog vremena ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, invalidska mirovina se ne obustavlja i ne smanjuje. Jednak status imaju i Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, korisnici prava na invalidsku mirovinu zbog potpunoga gubitka radne sposobnosti ostvarene na temelju navedenog Zakona kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, koji se zaposle na manje od 3,5 sati dnevno.

Korisnici mirovine zasnivaju radni odnos na temelju ugovora o radu na jednak način kao i ostale osobe u radnom odnosu. Razlika je samo u tome što radno vrijeme ne može biti dulje od polovine punoga radnog vremena, osim ako je riječ o hrvatskom ratnom invalidu koji može raditi na temelju ugovora o radu najviše 3,5 radnih sati dnevno. To znači da umirovljenik može zasnovati radni odnos i na kraće vrijeme od polovine punoga radnog vremena.

Ako je riječ o umirovljeniku koji je već korisnik mirovine ostvarene u prethodnom razdoblju, a nije tada zasnovao radni odnos, a sada se želi zaposliti, poslodavac uspostavlja prijavu putem Tiskanice M-1P, obilježava oznakom u rednom broju 14. u kojemu se označuje status zaposlenog umirovljenika. Ako je pak riječ o osobi koja podnese zahtjev za mirovinu uz odluku poslodavca o prestanku radnog odnosa, a nastavi dalje raditi, poslodavac je obvezan promijeniti prijavu na mirovinsko osiguranje putem Tiskanice M-3P, samo za promjenu radnog vremena s punog na nepuno radno vrijeme. Kada osoba dobije pravomoćno rješenje HZMO-a o mirovini, poslodavac ponovo radi promjenu u prijavi putem Tiskanice M-1P u kojoj pod rednim brojem 14. označuje status zaposlenog umirovljenika.

Glede statusa osiguranja i plaćanja doprinosa i poreza na dohodak, umirovljenik u radnom odnosu ne razlikuje se od ostalih radnika u radnom odnosu, osim što njegovo radno vrijeme ne može trajati dulje od polovine punoga radnog vremena. To znači da je osnova osiguranja radni odnos u kojemu stječe i prava iz radnog odnosa koja se financiraju iz obveznih doprinosa. Osnovica za plaćanje doprinosa je plaća. Kao i za ostale zaposlenike, obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa i poreza na dohodak je poslodavac. Plaća umirovljenika koji radi polovinu radnog vremena može biti ugovorena najmanje u visini polovine minimalne plaće odnosno 2.125,00 kn (4.250,00 x 0,5) mjesečno. Međutim, umirovljenik može ugovoriti s poslodavcem rad u vremenu kraćem od polovine punoga radnog vremena te najmanja plaća može biti najmanje u visini razmjernog dijela od minimalne plaće.

Iz plaće umirovljenika i na plaću umirovljenika doprinosi se plaćaju po jednakim stopama kao i za ostale osobe u radnom odnosu.

Zaposleni umirovljenik s poreznog motrišta smatra se osobom koja ostvaruje primitak od nesamostalnog rada kod dvaju isplatitelja te ukupna svota osobnog odbitka može iznositi ukupno 4.000,00 kn, možebitno uvećana s osnove uzdržavane djece ili drugih izdržavanih članova obitelji, mjesečno. To znači da osobni odbitak može koristiti:

• samo HZMO kod isplate mirovine,
• samo poslodavac kod isplate plaće, a HZMO obračunava porez i prirez na mirovinu koje uplaćuje samo 50 % u skladu s čl. 24. st. 5. Zakona o porezu na dohodak
• dijeljenje osobnog odbitka u razmjenom dijelu na način koji je najpovoljniji za umirovljenika.

Kod isplate mirovine HZMO ispostavlja Obrazac JOPPD za mirovinu, a poslodavac ispostavlja Obrazac JOPPD za plaću.

Zaposleni umirovljenici ostvaruju jednaka prava iz radnog odnosa, pod istim uvjetima kao i ostali zaposlenici bez obzira na to što im je ograničeno radno vrijeme najviše na polovinu punoga radnog vremena ili čak manje od polovine punog radnog vremena. Posebno se to odnosi na neoporezive isplate koje poslodavac može isplatiti neoporezivo do određene svote:

• naknade za prijevoz na posao i s posla u visini stvarnih izdataka
• dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu i u inozemstvu te ostale troškove vezane za službeno putovanje
• dnevnice za rad na terenu
• naknade za prehranu tijekom rada u paušalnoj svoti ili na temelju stvarnih podataka o prehrani na temelju računa za prehranu koje podmiruje poslodavac za svoje radnike
• naknade za posebne rezultate rada
• najam stambenog prostora
• podmirenje naknada za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje.