Stalni sezonski radnici – isplata plaća i neoporezivih primitaka

Stalni sezonski radnik je kao pojam propisan Zakonom o tržištu rada, ali i nekim drugim zakonskim propisima, pri čemu se kao jedna od karakteristika za navedene osobe ističe tzv. produženo mirovinsko osiguranje.

  • Stalni sezonac – pojmovno određenje

Stalni sezonac je osoba koja je osigurana na produženo mirovinsko osiguranje temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, uz uvjet da je na radu provela najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca u kontinuitetu i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje jednu sezonu.

Osim navedenim zakonom, institut stalnih sezonskih poslova/stalni sezonci propisan je i sljedećim zakonskim propisima: Zakonom o radu, Zakonom o doprinosima te Zakonom o mirovinskom osiguranju.

  • Obračun plaće za vrijeme rada

Obračun plaće stalnih sezonskih radnika za vrijeme njihova rada je istovjetan obračunu plaća ostalih radnika što znači da se po istim stopama obračunavaju porez i doprinosi: porez na dohodak (20% na poreznu osnovicu do 30.000,00 kn te 30% iznad navedenoga iznosa), prirez porezu te doprinosi (20% za mirovinsko osiguranje/15% + 5% za osobe u I. i II. stupu MO te 16,5% za zdravstveno osiguranje).

Što se tiče plaćanja prireza porezu na dohodak moramo uvažavati odredbe Općeg poreznog zakona koji, člankom 43., propisuje prebivalište i uobičajeno boravište za porezne svrhe te poslodavac, isplatitelj plaće, treba voditi računa o tome da će prirez porezu plaćati prema:

  • mjestu prebivališta radnika-mjestu gdje radnik ima stan u vlasništvu ili posjedu, neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine (boravak u stanu nije obavezan),
  • mjestu prebivališta obiteljiako porezni obveznik ima u RH u vlasništvu ili posjedu više stanova. Navedeno se odnosi i na slučaj kada porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu,
  • mjestu iz kojega pretežito odlazi na rad ili mjestu u kojem se pretežito zadržava- ako je porezni obveznik samac, a u RH ima stanove u vlasništvu ili posjedu dulje od 183 dana.
  • uobičajenom boravištumjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.
  1. Isplata neoporezivih primitaka

Poslodavci mogu i ovim radnicima isplatiti neoporezive primitke, sukladno izvoru radnoga prava poslodavca odnosno odluci poslodavca. To znači da se i sezonskim radnicima mogu neoporezivo isplatiti/omogućiti:

  • troškovi prehrane, i to:
  • kao paušalnu naknadu do 5.000,00 kn godišnje, vodeći računa da se naknada ne može isplatiti u gotovini već isključivo na račun radnika

Ako radnik radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca obvezan je svakom od poslodavaca dati pisanu izjavu u kojoj navodi je li mu drugi poslodavac isplatio naknadu i koliko.

  • temeljem vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje uz uvjet da računi moraju glasiti na poslodavca i biti plaćeni bezgotovinskim putem.

 

  1. Pravo na godišnji odmor

Radnik ima pravo na minimalni godišnji odmor od najmanje četiri tjedna za svaku kalendarsku godinu. Radnik stječe pravo na puni godišnji odmor ako se prvi put zaposli/ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, nakon šest mjeseci rada kod poslodavca pri čemu se u to razdoblje rada uračunava i vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog bolesti te vrijeme opravdanog izostanka propisanog zakonom.

  1. Prestanak radnog odnosa stalnog sezonca

Nakon prestanka ugovora o radu za stalne sezonske poslove, radnik ostvaruje određena prava, a poslodavac je obvezan osigurati radnika na produženo mirovinsko osiguranje.

  • Obračun doprinosa za produženo mirovinsko osiguranje

Poslodavac koji je s radnikom sklopio ugovor o radu za stalne sezonske poslove je na taj način preuzeo obvezu obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje i za vrijeme nakon prestanka navedenog ugovora. Zakonom je propisana samo obveza plaćanja poslodavca doprinosa za MO, ali ne i za zdravstveno osiguranje. Doprinos za mirovinsko osiguranje se obračunava

na najnižu osnovicu za obračun doprinosa koja za 2022. iznosi 3.624,06 kn (9.537,00 x 0,38), što iznosi 724,81 kn za radnike samo u I. stupu/543,61 kn + 181,20 kn za radnike u I. i II. stupu. Doprinosi se uplaćuju do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.

  • Pravo radnika na novčanu pomoć

Stalni sezonac ima pravo na novčanu pomoć uz uvjet da mu HZZ odobri i sufinancira troškove produženog MO, najduže za razdoblje od šest mjeseci produženog MO. Pravo na novčanu pomoć radnik ostvaruje temeljem zahtjeva za novčanu pomoć i to od prvoga dana stjecanja statusa osiguranika produženog MO.

Da bi ostvario pravo na novčanu pomoć potrebno je da HZZ odobri i sufinancira troškove produženog MO sukladno uvjetima i načinu korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja.

  1. Mjera HZZ-a Stalni sezonac

Suština ove mjere je osiguranje novčane pomoći radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a za poslodavce – osiguranje radne snage i to za sve djelatnosti kod kojih tokom godine dolazi do smanjenja obujma poslova zbog sezonskog obilježja poslovanja.

Subvencija koju isplaćuje HZZ poslodavcu iznosi 100% troška produženog osiguranja (3.624,06 x 20%) za prva tri mjeseca (724,81 mjesečno, odnosno 2.174,44 kn za tri mjeseca), a za sljedeće razdoblje od najduže tri mjeseca – 50% produženog osiguranja što mjesečno iznosi 362,41 kn (1.087,23 kn za tri mjeseca). Navedena se subvencija poslodavcu isplaćuje tromjesečno.

  • Obveze poslodavca

Poslodavac može koristiti navedenu mjeru za onoliki broj stalnih sezonaca koliko ima zaposlenih radnika na neodređeno vrijeme pri čemu mora zadržati broj stalno zaposlenih radnika utvrđen na dan podnošenja zahtjeva za korištenje mjere ili nadoknaditi broj zaposlenih u roku od 60 dana/do isteka rada stalnog sezonca u drugoj sezoni.

Kontakt/Lokacija