ŠTETE NA IMOVINI
Kada su zalihe i/ili dugotrajna imovina poduzetnika oštećeni uslijed potresa, poplave, požara ili druge prirodne (elementarne) nepogode ili više sile (ratnih razaranja, provalne krađe), oštećene zalihe i drugu imovinu treba popisati. U popisne liste unose se podaci o vrsti, količini i cijeni odnosno vrijednosti oštećene imovine, a radi daljnjeg postupanja s imovinom, u posebne popisne liste treba popisati imovinu oštećenu u potpunosti, a u posebne popisne liste imovinu koja je djelomično oštećena. Komisija za popis štete na imovini u izvještaju o obavljenom popisu treba navesti i o kakvim oštećenjima se radi te dati prijedlog za daljnje postupanje s imovinom.
Ako je za područje na kojem poduzetnik posluje odnosno nalazi se njegova oštećena imovina proglašena prirodna nepogoda štetu treba prijaviti nadležnom povjerenstvu za procjenu štete. Akt nadležnog tijela za procjenu štete nastale prirodnom nepogodom uvjet je za porezno priznavanje rashoda od otpisa/isknjiženja oštećene imovine.
Poduzetnik koji imovinu ima osiguranu kod osiguravajućeg društva štetu prijavljuje osiguratelju radi nadoknade štete.
Po procjeni štete od strane nadležnog povjerenstva i/ili društva za osiguranje, ovlaštena osoba poduzetnika donosi odluku o daljnjem postupanju s oštećenom imovinom. Imovina koja je oštećena u potpunosti (više se ne može upotrijebiti) predaje se na zbrinjavanje ovlaštenom oporabitelju prema vrsti otpada koji je nastao (građevinski otpad, električni i elektronički otpad, staklo i dr.). Temeljem isprave o predaji oštećene imovine na zbrinjavanje (prateći list, zapisnik o uništenju ili sl.) oštećena imovina (kratkotrajna i /ili dugotrajna) isknjižava se iz poslovnih knjiga poduzetnika.
Za imovinu koja je djelomično oštećena te i dalje ima uporabnu ovlaštena osoba poduzetnika donosi odluku o vrijednosnom usklađenju i prodaji ili uporabi na drugi način.
1. Prirodna nepogoda i prijava štete
Prirodnom nepogodom, u smislu Zakona smatraju se: potres, olujni i orkanski vjetar, požar, poplava, suša, tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom, mraz, izvanredno velika visina snijega, snježni nanos i lavina, nagomilavanje leda na vodotocima, klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta te druge pojave uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu.
Odluku o proglašenju prirodne nepogode donosi (čl. 23. Zakona):
- za JLS na području županije – župan na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika,
- na području županije – župan,
- za područje Grada Zagreba – gradonačelnik Grada Zagreba,
- na području dviju ili više županija, Grada Zagreba ili na cijelom području Republike Hrvatske – Vlada Republike Hrvatske.
A) Prijava štete u slučaju proglašenja prirodne nepogode
Nakon nastanka prirodne nepogode i proglašenju prirodne nepogode od strane ovlaštene osobe, fizičke i pravne osobe na čijoj je imovini utvrđena šteta, štetu na imovini prijavljuju nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu – Obrazac PN.
Rok za prijavu štete je osam dana, a iznimno u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode (čl. 26. st. 1. Zakona). O raspodjeli sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odlučuju nadležna tijela (Vlada RH, povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, nadležna ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb). Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva.
Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju se za:
- štete na imovini koja je osigurana,
- štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine,
- neizravne štete,
- štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela
- štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom,
- štete koje nisu na propisani način i u zadanom roku unesene u Registar šteta,
- štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 % vrijednosti imovine.
2. Računovodstveni i porezni tretman štete
Računovodstveno i porezno postupanje s oštećenom imovinom ovisi radi li se o kratkotrajnoj imovini (zalihama) ili dugotrajnoj imovini, te potpuno ili djelomično oštećenoj imovini. Imovinu koja je u potpunosti oštećena treba prestati priznavati u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima, tj. otpisati (isknjižiti). Imovinu koja je djelomično oštećena, čime je njezina nadoknadiva vrijednost umanjena ali još uvijek ima uporabnu vrijednost treba vrijednosno uskladiti.
Za porezno priznavanje manjka dobara uslijed više sile poduzetnik mora imati očevidnik nadležnog tijela za procjenu štete (gradskog ili općinskog povjerenstva te Gradskog povjerenstva Grada Zagreba za procjenu šteta) u kojem je utvrđena i visina štete. Manjak zaliha iznad visine utvrđene odlukama nadležne komore, može se priznati:
- ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili
- ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje (čl. 26. st. 4. Pravilnika o PDV-u).
Rashodi nastali vrijednosnim usklađenjem zaliha (zbog fizičkog oštećenja) porezno se priznaju u razdoblju u kojem su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene (čl. 10. Zakona o porezu na dobit6 i čl. 34. Pravilnika o porezu na dobit ).
Računovodstveno postupanje s dugotrajnom imovinom ovisiti će o tome je li imovina oštećena djelomično ili u potpunosti, o vrsti dugotrajne materijalne imovine, primjenjuje li društvo za mjerenje imovine metodu troška ili metodu revalorizacije, je li imovina amortizirana u cijelosti ili ne, hoće li se imovina popravljati, te drugim čimbenicima.
Rashod iskazan po osnovi vrijednosnog usklađenja dugotrajne imovine u slučaju izvanrednog oštećenja nakon elementarne nepogode na temelju vjerodostojne dokumentacije porezno je priznati rashod (čl. 22. st. 1. Pravilnika o porezu na dobit).