Aktiva

Troškovi sezonskih radnika

Poslodavac koji posluje sezonski može s radnikom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove. Troškovi smještaja i prehrane ovih radnika, ako su ispunjeni propisani uvjeti, smatraju se neoporezivim primicima, no po ulaznim računima za ove troškove porezni obveznik nema pravo odbiti pretporez. Osim radnika, za poslove u sezoni nerijetko se angažiraju i studenti.

1. Troškovi sezonskih radnika u smislu propisa o porezu na dohodak

Poslodavci koji pretežno posluju sezonski ili u određenom dijelu godine imaju potrebu za većim brojem radnika, s radnicima koje zapošljavaju sklapaju ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, a nerijetko na tim poslovima zapošljavaju studente ili učenike putem studentskih odnosno učeničkih udruga.

1.1. Troškovi radnika s kojima poslodavac ima ugovor o radu

Prema čl. 7. st. 35. Pravilnika o porezu na dohodak,troškovi smještaja i prehrane sezonskih radnika za vrijeme rada, koje poslodavci podmiruju na svoj teret, ne smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom) pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• radnici imaju s poslodavcem sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, u skladu s propisima kojima su uređeni radni odnosi (Zakon o radu i kolektivni ugovor),
• radnici rade u sjedištu poslodavca ili njegovoj poslovnoj jedinici, a koji su izvan mjesta prebivališta 1 Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 10/17 – 1/19; u nastavku: Pravilnik o PDOH-u) ili uobičajenog boraviš ta radnika (mjesto rada se razlikuje od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara),
• računi o obavljenim uslugama smještaja i prehrane glase na poslodavca i podmireni su bezgotovinskim putem, a
• ako je smještaj i/ili prehrana organizirana kod samog poslodavca da poslodavac o tome osigura kao dokaz odgovarajuću vjerodostojnu dokumentaciju.

Unatoč tome što je Zakonom o radu (čl. 16.) propisano da poslodavac koji pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, Ministarstvo financija, Središnji ured Porezne uprave, u svojem mišljenju Klasa br.: 410-01/18- 01/580 od 18.4.2018. zauzelo je stav da se smještaj i prehrana za vrijeme rada pod uvjetima propisanim čl. 7. st. 35. Pravilnika o PDOH-u mogu neoporezivo osigurati neovisno radi li se o ugovoru za stalne sezonske poslove ili ugovoru o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova. Iz navedenog mišljenja izdvajamo: „…poslodavac koji pretežno posluje sezonski i/ili koji u pojedinim mjesecima unutar kalendarske godine ima pojačanu potrebu za radnicima zbog većeg obima posla koji je načelno vezan uz određene događaje, vremenske prilike, geografsko područje poslovanja, točno određeno doba u godini kada se pojedini poslovi mogu obavljati i sl. te iz tih razloga s određenim fizičkim osobama sklopi ugovore na određeno vrijeme i za točno utvrđeno svrhu, odnosno dok traje potreba, može im neoporezivo osigurati smještaj i prehranu za vrijeme rada pod uvjetima propisanim člankom 7. stavkom 35.Pravilnika, a pri tome nije bitno radi li se o hrvatskim državljanima ili strancima, odnosno radi li se o ugovoru za stalne sezonske poslove ili jednokratnom ugovoru o radu na određeno za obavljanje sezonskih poslova.“

Iz citiranog mišljenja proizlazi i da se smještaj i prehrana radnika pod uvjetima propisanim čl. 7. st.35. Pravilnika o PDOH-u mogu neoporezivo osigurati radnicima državljanima Republike Hrvatske i strancima. U slučaju da prethodno navedeni uvjeti iz čl. 7. st. 35. Pravilnika o PDOH-u nisu ispunjeni, troškovi smještaja i prehrane sezonskih radnika koje podmiruju poslodavci smatraju se primitkom u naravi od nesamostalnog rada i podliježu oporezivanju kao dohodak od nesamostalnog rada (plaća).

Smještaj i prehrana studenata i učenika

Osim radnika, sezonske poslove često obavljaju studenti i učenici na redovnom školovanju preko učeničkih i studenski ugovora. Kako je Pravilnikom o PDOH-u propisano da se troškovi smještaja i prehrane smatraju neoporezivim primicima samo za radnike s kojima poslodavac ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme za sezonske poslove, predmetno porezno rasterećenje ne mogu koristi poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu za studente ili učenike koje posredstvom studentskih i učeničkih udruga zapošljavaju na sezonskim poslovima.

Primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji smatraju se primicima po osnovi drugog dohotka.

Drugim dohotkom(između ostalog) smatraju se primici u naravi – korištenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje se daju fizičkim osobama koje nisu radnici i osobe koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada (čl. 39. st. 3. toč. 5. Zakona o porezu na dohodak). Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po stopi od 24% bez priznavanja osobnog odbitka (čl. 40. st. 1. Zakona o PDOH-u). Primici u naravi po osnovi drugog dohotka podliježu plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja i to:

• doprinosi za mirovinska osiguranja – 10% (I. Stup – 7,5%, II. stup – 2,5%) koji se plaća iz primitka (osnovice) i
• doprinos za zdravstveno osiguranje – 7,5%, koji se plaća na osnovicu

Kad je drugi dohodak ostvaren u naravi, predujam 3 Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16 – 106/18; u nastavku: Zakon o PDOH-u). poreza utvrđuje se od osnovice koju čini tržišna vrijednost primitka (s uključenim porezom na dodanu vrijednost), uvećana za možebitne doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima i uvećana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak (čl. 55. st. 2. Pravilnika o PDOH-u). Tržišna vrijednost primitka u naravi smatra se neto primitkom te je za primjenu propisane porezne stope potrebno izvršiti preračun na bruto iznos.  Dakle, za troškove smještaja i prehrane studenta i učenika zaposlenih na sezonskim poslovima poslodavci moraju obračunati i platiti porez po stopi 24% i možebitni prirez porezu na dohodak, te doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi 10% (I. stup – 7,5%, II. stup – 2,5%) i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 7,5%.

Troškovi sezonskih radnika u smislu propisa o PDV-u

Prema čl. 4. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost predmet oporezivanja PDV-om je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Isporukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez (čl. 7. st. 3. Zakona o PDV-u).

Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se:

• korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez, te

• obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti 4 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (čl. 8. st. 3. toč. a) i b) Zakona o PDV-u).

Nadalje, prema čl. 58. st. 1. Zakona o PDV-u, porezni obveznik ima pravo od PDV-a koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. S obzirom da se pružanje usluga smještaja i prehrane radnicima ne može smatrati uslugama koje su obavljene u svrhu oporezivih transakcija poreznog obveznika, možemo zaključiti da porezni obveznik – poslodavac:

• nema pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima koje je primio od drugih poreznih obveznika za obavljene usluge smještaja i prehrane za sezonske radnike, a
• ako je smještaj i prehranu pružio sam u okviru svoje oporezive djelatnosti tada se obavljanje tih usluga smatra obavljanjem usluga uz naknadu u smislu čl.8. st. 3. Zakona o PDV-u, te podliježe oporezivanju PDV-om. Porezna osnovica u tom slučaju je ukupni trošak obavljanja tih usluga. O istome se očitovalo i Ministarstvo financija, Središnji ured, u mišljenju Klasa br. 410–19/18–02/82 od 23.3.2018.