SPOMENIČKA RENTA I OBRAZAC SR

Spomeničku rentu koja se plaća po stopi na ukupni prihod plaćaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju:

46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,
46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,
47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama,
61. Telekomunikacije (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i televizijskog programa),
64.1 Novčarsko posredovanje,
66.1 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova,
92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.

Spomenička renta se plaća po stopi od 0,05%, a osnovica za obračun spomeničke rente je ukupni prihod ostvaren obavljanjem navedenih djelatnosti.

Fizičke osobe obveznici poreza na dohodak Obrazac SR (link) podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave zajedno s Prijavom poreza na dohodak, a pravne osobe (i fizičke osobe obveznici poreza na dobit) koje su obveznici plaćanja spomeničke rente podnose Obrazac SR nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, zajedno s Prijavom poreza na dobit.

  • Obveznici su dužni plaćati mjesečni predujam u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu.
  • Mjesečni iznos spomeničke rente se plaća u rokovima za plaćanje predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dobit, dok se razlika po Obrascu SR uplaćuju u propisanom roku za podnošenje Obrasca SR.

Prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupni prihod uplaćuju se u korist računa grada/općine na području na kojemu se renta uplaćuje.
Na nalozima za plaćanje u polje »model« upisuje se broj modela »HR67«, a u polje »poziv na broj primatelja« OIB dodijeljen od Ministarstva financija – Porezne uprave.

Spomenička renta koja se plaća po stopi na ukupni prihod uplaćuju se u korist računa grada/općine.

 

 

 

ČLANARINA TURISTIČKOJ ZAJEDNICI I OBRAZAC TZ

Obveznici plaćanja članarine turističkoj zajednici, podnose obrasce TZ 1 i TZ 2 sukladno Pravilniku o godišnjem paušalnom iznosu članarine za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i o obrascima TZ za plaćanje članarine turističkoj zajednici.

Pravne i fizičke koje obavljaju gospodarsku djelatnost i čija obveza plaćanja članarine počinje tijekom godine, članarinu plaćaju u mjesečnim predujmovima, s time da se konačni obračun članarine za tu godinu obavlja u rokovima i na način propisan Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama i navedenim Pravilnikom.

Obveznik plaćanja članarine turističkoj zajednici je:

  • Pravna i fizička osoba koja ima svoje sjedište, prebivalište ili podružnicu, pogon, objekt u kojem se pruža usluga i slično (poslovna jedinica), na području lokalne turističke zajednice koja je osnovana sukladno zakonu kojim se uređuje sustav turističkih zajednica, koja trajno ili sezonski ostvaruje prihod pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavlja djelatnost koja ima korist od turizma odnosno na čije prihode turizam ima utjecaj, plaća članarinu turističkoj zajednici.
  • Djelatnosti koje su temelj za plaćanje članarine turističkoj zajednici.

Pravna osoba koja se s više od 50% financira iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnog proračuna ne plaća članarinu turističkoj zajednici.

Članarinu turističkoj zajednici dužna je plaćati pravna i fizička osoba koja obavlja sljedeće djelatnosti, odnosno pruža sljedeće usluge razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti:

PRVA SKUPINA
49.31 Gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika
49.32 Taksi-služba
49.39 Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n.
50.1 Pomorski i obalni prijevoz putnika
51.10 Zračni prijevoz putnika
52.23 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom
55 Smještaj
56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića
65.12 Ostalo osiguranje, i to: osiguranje djece i školske mladeži od posljedica nezgode i posebna osiguranja mladeži od posljedica nezgode; osiguranje gostiju, posjetitelja priredbi, izletnika i turista od posljedica nezgode; putno zdravstveno osiguranje; turističko osiguranje; osiguranje pomoći (asistencije) za vrijeme puta, izvan mjesta boravka ili prebivališta; ostala osiguranja turističkih rizika; osiguranje od odgovornosti vlasnika odnosno korisnika marine; osiguranje jamstva (osiguranje jamčevine za paket-aranžmane); osiguranje od otkaza turističkih putovanja
66.12 Djelatnosti posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima (djelatnosti mjenjačnica)
68 Poslovanje nekretninama
73.11 Agencije za promidžbu, i to: kreiranje promidžbenih kampanja (kreiranje reklama u novinama, časopisima i ostalim medijima, kreiranje reklama na otvorenom prostoru, reklamiranje iz zraka, uređenje štandova i ostalih objekata i prostora) i vođenje marketinških kampanja i ostale usluge oglašavanja koje su usmjerene na privlačenje i zadržavanje kupaca (marketing na mjestu prodaje, oglašavanje izravnom poštom i marketinško savjetovanje)
77.21 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) opreme za rekreaciju i sport
79 Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
82.3 Organizacija sastanaka i poslovnih sajmova
92 Djelatnosti kockanja i klađenja
93.12 Djelatnosti sportskih klubova
93.21 Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova
93.29 Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti

DRUGA SKUPINA
50.3 Prijevoz putnika unutrašnjim vodenim putovima
52.29 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu
61 Elektroničke komunikacije
77.11 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) automobila i motornih vozila lake kategorije
77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava
77.35 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) zračnih prijevoznih sredstava

TREĆA SKUPINA
45.20 Održavanje i popravak motornih vozila
53 Poštanske i kurirske djelatnosti
59.11 Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa
59.14 Djelatnosti prikazivanja filmova
81.30 Uslužne djelatnosti uređenja i održavanja krajolika
90.01 Izvođačka umjetnost
90.04 Rad umjetničkih objekata

ČETVRTA SKUPINA
45.1 Trgovina motornim vozilima
45.32 Trgovina na malo dijelovima i priborom za motorna vozila
45.40 Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za motocikle te održavanje i popravak motocikala
47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima
58.11 Izdavanje knjiga
58.13 Izdavanje novina
58.14 Izdavanje časopisa i periodičnih publikacija
58.19 Ostala izdavačka djelatnost
59.13 Distribucija filmova, videofilmova i televizijskog programa
59.2 Djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa
60 Emitiranje programa
74.1 Specijalizirane dizajnerske djelatnosti

PETA SKUPINA
45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala
45.31 Trgovina na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila
46.2 Trgovina na veliko poljoprivrednim sirovinama i živom stokom
46.3 Trgovina na veliko hranom, pićima i duhanom
46.4 Trgovina na veliko proizvodima za kućanstvo
46.5 Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom
46.6 Trgovina na veliko ostalim strojevima, opremom i priborom
46.7 Ostala specijalizirana trgovina na veliko
46.9 Nespecijalizirana trgovina na veliko.

Članarinu turističkoj zajednici dužne su plaćati i banke koje imaju odobrenje za rad Hrvatske narodne banke za prihode u bilanci iz skupine »Prihod od provizija i naknada«, a prema stopi za obračun i plaćanje članarine propisana za drugu skupinu obveznika plaćanja članarine.

Obveznici plaćanja članarine plaćaju članarinu po sljedećim stopama:

Prva skupina

0,14212

Druga skupina

0,11367

Treća skupina

0,08527

Četvrta skupina

0,02842

Peta skupina

0,01705

Osnovicu za obračun članarine za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit čine svi prihodi koje te osobe ostvaruju pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti u poslovnim jedinicama koje posluju na području lokalne turističke zajednice. Iznimno, za obveznike poreza na dobit koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu, osnovicu za obračun članarine čine ukupni prihodi od obavljanja gospodarske djelatnosti po osnovi koje je obveznik poreza na dobit.
Osnovicu za obračun članarine za fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dohodak čine svi primici koje te osobe ostvaruju pružanjem ugostiteljskih usluga, usluga u turizmu ili obavljanjem s turizmom neposredno povezanih djelatnosti u poslovnim jedinicama koje posluju na području lokalne turističke zajednice. Iznimno, za obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu, osnovicu za obračun članarine čine ukupno ostvareni naplaćeni primici.
Za svaku poslovnu jedinicu izvan sjedišta pravne i fizičke osobe posebno se utvrđuje ukupni prihod odnosno ukupni primitak za osnovicu za obračun članarine. Ovoj pravnoj i fizičkoj osobi, osnovica za obračun članarine smanjuje se za dio njezinih prihoda ili primitaka ostvarenih u poslovnim jedinicama.

Pravna osoba i fizička osoba obrtnik plaća mjesečni predujam članarine u svoti koja se dobije kada se obračunana svota članarine za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja. Ove osobe mjesečni predujam članarine plaćaju do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
Iznimno,  ukupni godišnji predujam članarine može se platiti jednokratno, u roku za plaćanje predujma za mjesec u kojem je predan Obrazac TZ-a odnosno najkasnije do kraja veljače tekuće godine (obveznici poreza na dohodak) ili do kraja travnja tekuće godine (obveznici poreza na dobit).

Konačni obračun (Obrazac TZ 1) obavlja se u rokovima i na način propisan za obračun i naplatu poreza na dobit odnosno poreza na dohodak.

Obveznici uplate članarine turističkim zajednicama, koji uplaćuju na nalozima za plaćanje u polje »model« upisuju broj modela »HR67«, a u polje »poziv na broj primatelja« kao podatak prvi OIB dodijeljen od Ministarstva financija – Porezne uprave.

 

STOPA ZATEZNIH KAMATA OD 01.01.2022. DO 30.06.2022. GODINE

 

U Narodnim novinama br. 1/22. objavljena je prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima. Za referentno razdoblje kamatna stopa iznosi 2,49%.

Prema navedenoj kamatnoj stopi izračunavaju se stope zateznih kamata u skladu s čl. 29. Zakona o obveznim odnosima 35/05. – 126/21. te u skladu s čl. 3. i 12.a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12. – 78/15.).

Visina godišnjih stopa zateznih kamata za razdoblje od 1. siječnja 2022. godine do 30. lipnja 2022. godine navedena je u tablici u nastavku.

INO-DOH OBRAZAC

 

Izvješćivanje o ostvarenom inozemnom primitku obavlja se na Obrascu INO-DOH. Obrazac INO-DOH treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu tuzemnog poslodavca i/ili poslodavca izaslanog radnika i/ili isplatitelja i/ili prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika u slučaju ostvarivanja primitka izravno iz ili u inozemstvu bez posredstva tuzemnog isplatitelja do 31. siječnja 2022. godine za 2021. godinu.

U slučaju kada se dostavlja izvješće na Obrascu INO-DOH za više od 3 porezna obveznika odnosno fizičke osobe i/ili kada je podnositelj izvješća korisnik sustava elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna, izvješće se obvezno podnosi elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.

  • Informacije vezane za inozemni dohodak (utvrđivanje porezne rezidentnosti, mogućnost i način obustave plaćanja predujmova poreza/konačnog poreza na dohodak, iskazivanje dohotka ostvarenog iz ili u inozemstvu u Obrascu INO-DOH, primjeri popunjavanja Izjave i Obrasca INO-DOH, najčešće postavljena pitanja te XML shemu za Obrazac INO-DOH) može se vidjeti ovdje.
  • Dobrovoljna prijava inozemnih primitaka – najčešće postavljena pitanja mogu se vidjeti ovdje.

Postupak utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe​

Članak 47. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona određuje da se u postupku utvrđivanja rezidentnosti u porezne svrhe fizičkih osoba popunjavaju upitnici za utvrđivanje rezidentnosti na obrascima »Upitnik TI« i »Upitnik TU«.
Upitnici se popunjavaju u postupku utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika kod svih postupaka u kojima je od bitnog značaja utvrđivanje rezidentnosti fizičke osobe ili kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njihovim ispunjavanjem.

  • Obrazac »Upitnik TI« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa rezident u status nerezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave radi evidentiranja odnosno ažuriranja statusa u Registru poreznih obveznika, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.
  • Obrazac »Upitnik TU« popunjava porezni obveznik u svrhu promjene statusa rezidentnosti iz statusa nerezident u status rezident Republike Hrvatske te ga predaje ovlaštenom djelatniku nadležne ispostave Porezne uprave kod upisa u Registar poreznih obveznika, izdavanja potvrda te, ako je to potrebno, kod obrade godišnje porezne prijave, prijave poreza na dohodak, obračuna, obustave i uplate predujmova poreza na dohodak, odnosno u ostalim situacijama kada nadležno porezno tijelo utvrdi potrebu za njegovim popunjavanjem.

 

OBRAČUN PLAĆE ZA 2022. GODINU

U NN 117/21 objavljena je “Uredba o visini minimalne plaće”.

Minimalna plaća za 2022. godinu iznosi 4.687,50 KN (bruto).

Novi iznos minimalne plaće će pri obračunu rezultirati s neto iznosom plaće od 3.750 KN. Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2022.godine. Novi iznos minimalne plaće prvi puta se primjenjuje prilikom obračuna plaća za 01. mjesec 2022. godine (dakle u drugom mjesecu 2022. godine). 

Najniža mjesečna osnovica za plaćanje doprinosa za 2022. godinu iznosi 3.624,06 KN. Najniža mjesečna osnovica, prema članku 200. stavak 3. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38. Prosječna plaća, u skladu s odredbom članka 7. točka 39. Zakona i prema Objavi Državnog zavoda za statistiku o prosječnoj mjesečnoj bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. (»Narodne novine«, broj 118/21) iznosi 9.537,00 kuna.

Najviša mjesečna osnovica, prema članku 205. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te iznosi 57.222,00 KN.

Najviša godišnja osnovica, prema članku 208. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 6,00 te brojke 12 i iznosi 686.664,00 KN.

Mjesečna osnovica, prema članku 21. stavku 2. Zakona, za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od 6.199,05 kuna.

Najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2022. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje,ne može biti niži od 101,73 kuna.

PROMJENE STOPA PRIREZA OD 01.01.2022.

Grad Varaždin (šifra 4723). Stopa prireza 7,5% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022
Općina Perušić (šifra 3239). Stopa prireza 2% (do sada 4%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Mihovljan (šifra 2658). Stopa prireza 8% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022. 
Grad Rijeka (šifra 3735). Stopa prireza 14% (do sada 15%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Otočac (šifra 3131). Stopa prireza 7% (do sada 9%). Primjena od 01.01.2022. 
Grad Karlovac (šifra 1791). Stopa prireza 9% (do sada 12%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Pićan (šifra 3301). Stopa prireza 0% (do sada 2%). Primjena od 01.01.2022.
Grad Kutjevo (šifra 2216). Stopa prireza 10% (do sada 0%). Primjena od 01.01.2022. 
Općina Vidovec (šifra 4847). Stopa prireza 7% (do sada 10%). Primjena od 01.01.2022

 

 

DONOŠENJE FINANCIJSKOG PLANA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Prema odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neproftinih organizacija financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od :

  • plana prihoda i rashoda
  • plana zaduživanja i otplata
  • obrazloženja financijskog plana.

Financijski plan može sadržavati i plan novčanih tijekova.

Najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno, ima obvezu donijeti financijski plan za 2022. godinu najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija predviđa novčane kazne u iznosu od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna za neprofitnu organizaciju koja ne izrađuje i/ili ne usvaja financijske planove sukladno odredbama tog Zakona.

 

OVRHA NA PLAĆI U 2022. GODINI

Sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio poslodavcima kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19) izuzeta su od ovrhe temeljem  odredbe čl. 172. Ovršnog zakona. 

Ovrha na stalnim novčanim primanjima ovisi o objavljenoj prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086 kune.

Ako je neto plaća radnika koja seisplaćuje u siječnju 2022. i nadalje do 31. prosinca 2022. jednaka ili veća od 7.086 kn, od ovrhe je izuzet iznos od 4.724,00(2/3 od 7.086). Stoga, ako radnik primjerice ima neto plaću 10.000 kn, njemu se isplaćuje 4.724,00 kn na zaštićeni račun, dok je iznos od 5.276,00 kn raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086 kn od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 neto plaće, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj odnosno 4.724,00 kn.
Ako je iznos 3/4 neto plaće veći od iznosa 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj (4.724,00 kn) na zaštićeni se račun uplaćuje 2/3 prosječne neto plaće (4.724,00 kn), a razlika na redovan račun.
Ako je 3/4 neto plaće manje od 2/3 prosječne neto plaće u RH (4.724,00 kn), na zaštićeni račun uplaćuje se 3/4 neto plaće.
Primjerice ako pak radnik ima neto plaću u iznosu od 6.298,67 kn do 7.086,00 kn na zaštićeni se račun isplaćuje iznos 4.724,00 kn (2/3 prosječne neto plaće), dok je ostatak raspoloživ za ovrhu i isplaćuje se na redovan račun.

Sukladno čl. 173. st. 7. Ovršnog zakona moguće je ograničenje ovrhe na naknadama koje nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, kao niti primici od osiguranja (drugi dohodak prema posebnim propisima) i imaju karakter jedinih stalnih novčanih primanja. Dakle, moguće je ograničenje ovrhe i na naknadama koje se smatraju drugim dohotkom ako se isplatitelju dostavi javna isprava kojom se dokazuje da je to primanje jedino stalno novčano primanje. To može biti npr. potvrda Porezne uprave iz koje može biti vidljivo da je drugi dohodak (autorski honorar, naknada po ugovoru o djelu i sl.) jedini primitak. Nezaštićeni dio npr. tog drugog dohotka treba isplatiti na žiro račun primatelja.

Navedena ograničenja se ne odnose na ovrhu zbog zakonskog uzdržavanja djeteta, kao niti na naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja.
Radi naplate tih tražbina primjenjuju se drugačija ograničenja, a od ovrhe je izuzeto:
– 1/2 neto plaće ako se ovrha provodi zbog naknade štete nastale radi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
– 1/4 neto plaće ako se ovrha provodi zbog zakonskog uzdržavanja djeteta.

 

PLAĆANJE ČLANARINE HGK ZA 2022. GODINU I DALJE

Novi Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori objavljen je u Narodnim novinama br. 144/21., stupa na snagu 3. siječnja 2022. godine.

Ovim Zakonom je propisano da se ovisno o gospodarskoj snazi, članovi Komore razvrstavaju u tri skupine.

Prva skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
− ukupna aktiva: 7.500.000,00 kuna
− ukupni prihodi: 15.000.000,00 kuna i
− broj zaposlenih: 50.
Članovi Komore iz prve skupine više nemaju obvezu plaćanja članarine HGK za 2022. godinu i dalje, a koja se određuje odlukom Skupštine Komore.

Druga skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
− ukupna aktiva: 30.000.000,00 kuna
− ukupni prihodi: 60.000.000,00 kuna i
− broj zaposlenih: 250.

Treća skupina u smislu ovoga Zakona obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija za drugu skupinu.

Članovi Komore razvrstavaju se svake godine u ove skupine na temelju podataka iz godišnjeg financijskog izvješća.
Visinu članarine određuje svake godine Skupština Komore odlukom.

 

 

RENT-A-CAR USLUGE

Usluge iznajmljivanja vozila (rent-a-car) smatraju se uslugama u turizmu i uređene su čl. 95. Zakona o pružanju usluga u turizmu.

Rent-a-car je usluga iznajmljivanja osobnih vozila bez vozača, a mogu ih pružati:

  • trgovačka društva,
  • zadruge,
  • trgovci pojedinci i
  • obrtnici,

sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarskoj Konfederaciji koji su registrirani za pružanje usluga u turizmu i koji ispunjavaju uvjete za pružanje tih usluga u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Rent-a-car usluge ne mogu pružati ustanove, udruge, poljoprivrednici, fizičke osobe – građani, te državljani države koja nije ugovornica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Pružatelji rent-a-car usluga dužni su prije početka pružanja usluga dostaviti Ministarstvu turizma obavijest o početku pružanja usluga koja sadrži podatke o tvrtki i sjedištu, njezinu osobnom identifikacijskom broju, adresi svakog prostora u kojem se pružaju usluge. Svaku promjenu podataka u registru pružatelj rent-a-car usluga dužan je prijaviti u roku od osam dana od nastale promjene. Temeljem obavijesti pružatelj usluga odnosno svaki prostor u kojem posluje upisuje se u Središnji registar.

Pružatelj rent-a-car usluga dužan je:

  • imati registriranu djelatnost najma vozila (rent-a-car);
  • sva vozila registrirati i osigurati sukladno posebnim propisima kojima se regulira registracija i osiguranje, uključujući osiguranje vozača i putnika od posljedica nesretnog slučaja prilikom iznajmljivanja vozila bez vozača;
  • imati najmanje jedan poslovni prostor koji može biti: poslovnica uređena za prijam putnika, kiosk u kojem se ili iz kojeg se pružaju usluge ili poslovni prostor iz kojeg se pružaju usluge (šalter) odnosno pult ako se isti nalaze u objektima namijenjenim trgovačkim aktivnostima, u hotelima, u sajamskim prostorijama, na kolodvorima ili terminalima za javne usluge kopnenog, pomorskog ili zračnog prijevoza i slično;
  • imati osigurana parkirališna mjesta za primopredaju vozila;
  • upoznati putnika s općim uvjetima najma vozila te ih staviti na raspolaganje putniku u pisanom obliku na hrvatskom i/ili engleskom jeziku
  • sklopiti s putnikom ugovor o najmu vozila, te
  • voditi evidenciju o sklopljenim ugovorima i podacima putem sustava Središnjeg registra.

Ugovor o najmu vozila obvezno mora sadržavati podatke o:

  • pružatelju usluge i korisniku usluge – ime i prezime, datum rođenja i broj identifikacijske isprave,
  • iznajmljenom vozilu – registarska oznaka vozila,
  • predviđenom trajanju najma.

Pružatelji rent-a-car usluga dužni su:

  • objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge na hrvatskom jeziku, a može ih istodobno objaviti i na nekom drugom putniku jasnom i razumljivom jeziku, i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena;
  • za svaku izvršenu uslugu korisniku izdati račun, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje izdavanje i čuvanje računa;
  • omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrditi njegov primitak te omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte, u pisanom obliku odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, u poslovnim prostorijama i na mrežnim stranicama vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora te voditi i čuvati pisanu evidenciju prigovora najmanje godinu dana od dana primitka pisanog prigovora (čl. 6. Zakona).

NABAVA I KORIŠTENJE IMOVINE

Dugotrajna materijalna imovina početno se mjeri po trošku nabave u koji treba uključiti:

  • kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,
  • sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu,
  • početno procijenjene troškove demontaže, uklanjanja imovine i obnavljanja mjesta na kojem je imovina smještena, za koje obveza poduzetnika nastaje kada je imovina nabavljena ili kao posljedica korištenja imovine tijekom razdoblja za namjene različite od proizvodnje zaliha tijekom razdoblja.

Imovina uzeta u zakup i nabavljena putem operativnog leasinga ne iskazuje se kao stavka imovine (osim kod obveznika MSFI-a), već se iznos mjesečne najamnine odnosno rate leasinga priznaje kao trošak.

Nabavlja li pružatelj rent-a-car usluga osobno vozilo za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja, PDV koji je obvezan platiti ili ga je platio dobavljaču – tuzemnom poreznom obvezniku, odnosno pri uvozu, ili PDV koji treba platiti na stjecanje dobara unutar EU-a može odbiti kao pretporez u cijelosti pod uvjetom da je registriran kao porezni obveznik u sustavu PDV-a, te da su zadovoljeni uvjeti za odbitak pretporeza propisani čl. 60. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Naime, na osobne automobile nabavljene za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja ne primjenjuje se ograničenje odbitka pretporeza od 50 %.

Troškovi tehničkog pregleda i registracije, te troškovi osiguranja ne ulaze u trošak nabave, već se iskazuju kao trošak razdoblja.

Budući se premija osiguranja plaća unaprijed (za godinu dana), trošak iste treba razgraničiti prema razdoblju – mjesecima koje premija pokriva, od dana početka važenja police osiguranja do kraja osiguranja.

TROŠKOVI KORIŠTENJA VOZILA

Prilikom obavljanja djelatnosti iznajmljivanja vozila pružatelju usluga nastaju troškovi korištenja osobnog vozila (trošak amortizacije odnosno najma vozila, troškovi goriva, održavanja, tehničkog pregleda, registracije, osiguranja i drugi).

U skladu s čl. 61. st. 3. Zakona o PDV-u, pružatelj rent-a-car usluga upisan u registar obveznika PDV-a može u cijelosti odbiti pretporez obračunan na nabavu, najam te nabavu svih dobara i usluga u vezi s vozilima kojima se obavlja djelatnost.

Troškovi amortizacije, troškovi goriva i ulja, održavanja i popravaka, registracije, te troškovi najma sredstava za osobni prijevoz koja služe isključivo za djelatnost iznajmljivanja vozila smatraju se porezno priznatim rashodom u 100%-tnom iznosu.

OBAVLJANJE RENT-A-CAR USLUGA

Za obavljene rent-a-car usluge pružatelj usluga obvezan je izdati račun. Račun izdan građaninu mora sadržavati najmanje podatke propisane čl. 63. Općeg poreznog zakona, a račun izdan poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik mora sadržavati sve podatke propisane čl. 79. Zakona o PDV-u. Osim ovih podataka propisanih poreznim propisima, račun mora sadržavati podatke propisane čl. 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, te biti potpisan odnosno sadržavati ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje (odnosno gotovinski račun oznaku operatera na naplatnom uređaju) kako je propisano čl. 5. ZOR-a. Porezni tretman usluga iznajmljivanja vozila ovisi o tome tko je primatelj usluge, je li riječ o kratkotrajnom ili dugotrajnom iznajmljivanju, te gdje je vozilo stavljeno na raspolaganje korisniku.

Kratkotrajnim iznajmljivanjem smatra se neprekidno posjedovanje ili korištenje prijevoznog sredstva tijekom razdoblja koje traje najviše 30 dana (čl. 23. st. 4. Zakona o PDV-u). To znači da se u smislu propisa o PDV-u iznajmljivanje vozila koje traje više od 30 dana smatra dugotrajnim iznajmljivanjem.

MLADA OSOBA – ISPLATA PLAĆE I OSTALIH PRIMITAKA

 

Mlada osoba je fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, ista do dana početka osiguranja ima manje od 30 godina života, te do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem.

Poslove svog radnog mjesta radnik – mlada osoba može obavljati ili u punom radnom vremenu (40 sati tjedno) ili u nepunom radnom vremenu (svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena). Ovisno o vremenu obavljanja posla od strane radnika (puno ili nepuno) utvrditi će se i iznos plaće radnika sukladno izvoru radnog prava koji primjenjuje konkretni poslodavac.

  1. Prijava na obvezna osiguranja

Prijava za vođenje matične evidencije podnosi se na Prijavi o početku osiguranja – tiskanici M-1P (u papirnatom obliku) ili eM-1P (u elektroničkom obliku) u kojoj se, između ostalih, pod rednim brojem 7 popunjava osnova osiguranja (radni odnos osobe mlađe od 30 godina prema Zakonu o doprinosima), pod rednim brojem 9 popunjava se podatak o stvarnom dnevnom radnom vremenu osiguranika te pod rednim brojem 18 podatak o tome da li je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme (s punim ili s nepunim radnim vremenom). Za vođenje matične evidencije podatke o početku osiguranja poslodavac dostavlja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, a HZMO je dužan te podatke provjeriti i unijeti u matičnu evidenciju u roku od 3 radna dana od dana nastupa okolnosti.

  1. Isplata plaće i obračun javnih davanja

Iznos plaće radniku – mladoj osobi poslodavac može utvrditi ili ugovorom o radu ili pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, a ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.

Najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu ne može biti niži od iznosa minimalne plaće (4.250,00 kn) za 2021. godinu.

Obračunata plaća treba se isplatiti najkasnije do 15-og dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

Pri isplati plaće radniku – mladoj osobi poslodavac obračunava samo doprinose ‘’iz’’ plaće (doprinos za MO I. stup po stopi od 15% i doprinos za MO II. stup po stopi od 5%), a ne obračunava doprinos ‘’na’’ plaću (za zdravstveno osiguranje (ZO) po stopi od 16,5%).

Neobračunavanje doprinosa ‘’na’’ plaću moguće je za razdoblje do pet godina (čl. 20. st. 5. Zakona o doprinosima). Početak roka od 5 godina računa se od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme.

Za mladu osobu kojoj se 5 godina od dana sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno: i to za razdoblje u kojemu ima status mlade osobe (obračunavaju se samo doprinosi za MO I. i II. stup, a ne i doprinos za ZO) te za razdoblje u kojem nema status mlade osobe (obračunavaju se doprinosi za MO I. i II. stup te za ZO).

Neobračunavanje doprinosa za ZO, po čl. 36. st. 5. Zakona, na razdoblje od 5 godina odnosi se i na izaslanog radnika – mladu osobu.

Ukoliko poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću ili ju ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće radniku dostaviti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti (čl. 93. st. 2. ZR-a). Ako poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću, dužan je radniku uručiti dva obračuna, od kojih jedan u kojem će biti iskazan ukupan obračun plaće, i drugi u kojem će biti iskazan iznos neisplaćene plaće (ili njenog dijela), u propisanom sadržaju (Obrazac NP 1), s oznakom imena i prezimena i vlastoručnog potpisa ovlaštene osobe poslodavca, ili potpisan od te osobe sukladno propisima koji uređuju napredni elektronički potpis ako je obračun sastavljen i izdan kao elektronički zapis, a koji ima snagu ovršne isprave. Poslodavac je dužan najmanje 6 godina čuvati obračunske isprave, a u slučaju pokrenutog radnog spora čuva ih do pravomoćnog okončanja toga spora.

Kada poslodavac isplaćuje radniku – mladoj osobi ostali primitak iz čl. 22. st. 3. Zakona (npr. nagradu, naknadu iznad neoporezivog iznosa kako je propisano čl. 7. st. 2. PpDOH, bonus za postignute rezultate, itd.), tada kod isplate tog primitka mora obračunati doprinos za ZO po stopi od 16,5%..

O isplaćenim primicima (plaći, ostalom primitku, neoporezivoj naknadi) poslodavac dostavlja Poreznoj upravi podatke na Obrascu JOPPD kojeg podnosi na dan isplate plaće ili najkasnije sljedeći radni dan.

Kada mlada osoba prestane raditi zbog provedenog spajanja, pripajanja ili drugih oblika reorganizacije kod dosadašnjeg poslodavca te nastavi raditi kod novog poslodavca, ona zadržava status mlade osobe pod uvjetom da je novi poslodavac u cijelosti preuzeo sve obveze iz ugovora o radu s dosadašnjim poslodavcem te da se razdoblje osiguranja po osnovi rada kod novog poslodavca neposredno nastavlja na razdoblje osiguranja po osnovi rada kod dosadašnjeg poslodavca. Isto se odnosi u slučaju premještaja službenika odnosno namještenika.

  1. Produženje statusa radnika – mlade osobe

Status radnika – mlade osobe može se produžiti uz uvjete i na način uređen čl. 16.a te čl. 26.a Pravilnika. Tako se razdoblje od 5 godina zaposlenja kod istog poslodavca produžuje za radnika – mladu osobu koja za vrijeme trajanja 5 godina zaposlenja ostvaruje pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja na naknadu zu na dobit, nastavlja obračunavati doprinose za MO I. i II. stup (ne i doprinos za ZO) do isteka razdoblja od 5 godina, pri čemu se u to razdoblje računa i razdoblje za koje je prethodni poslodavac obračunavao doprinose za MO I. i II. stup kako je propisano čl. 20. st. 4. odnosno čl. 36. st. 4. Zakona.

 

 

Kontakt/Lokacija