ZATEZNE KAMATE I KAMATE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA OD 1. SIJEČNJA 2021.
Porezni propisi uređuju kamate s motrišta poreza na dobitak odnosno poreza na dohodak. Zatezne kamate uređene su Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Osim zateznih kamata, Zakonom o obveznim odnosima uređene su još i najviše ugovorne kamate u trgovačkim i drugim odnosima.
Stope zatezne kamate za razdoblja od 1. kolovoza 2015. do 30. lipnja 2020. godine prikazane su u tablici u nastavku.
Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uređuje kamatu samo između poduzetnika, tj. „fizičkih i pravnih osoba, koje samostalno obavljaju gospodarsku ili profesionalnu djelatnost radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi“.
Ako je stopa ugovornih kamata viša od stope zateznih kamata, one ne mogu teći poslije dužnikova zakašnjenja prema st. 6. čl. 29. ZOO-a.
Prema čl. 26. st. 1. ZOO-a, stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, uvećane za polovinu te stope.
Prema st. 2. čl. 26. ZOO-a, stopa ugovornih kamata između trgovaca odnosno trgovca i osobe javnog prava ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, uvećane za tri četvrtine te stope. Najviše dopuštene ugovorne kamatne stope prikazane su u tablici.
Za 2021. godinu Ministarstvo financija objavilo je u Nar. nov. br. 145. od 24. prosinca 2020. godine kamatnu stopu između povezanih osoba od 3 %, a primjenjuje se za cijelu 2021. godinu. Prema tome, kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba za 2021. godinu je 3 % godišnje.
Zakonom o porezu na dohodak uređene su kamate na zajmove koje poslodavac daje zaposlenicima odnosno drugim fizičkim osobama s motrišta plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada odnosno na drugi dohodak. Tako se smatra da je zaposleniku isplaćena neto-plaća u svoti od npr. 2 % godišnje na svotu zajma koju mu je dao poslodavac u 2019. godini, ako je taj zajam odobren bez kamata ili na razliku kamata do 2 %, ako je kamata manja od 2 %. Jednako tako, ako se zajam odobri fizičkoj osobi koja nije zaposlenik, smatra se da ta fizička osoba ostvaruje drugi dohodak prema istim kriterijima. I u jednom i u drugom slučaju obveznik plaćanja poreza i doprinosa iz plaće i na plaću odnosno drugi dohodak je pravna osoba koja je odobrila zajam. Prema tome, ako se kamate na dane pozajmice obračunaju prema propisanim stopama, ne plaća se porez na dohodak i ne plaćaju se doprinosi iz i na plaću odnosno porezi i doprinosi od drugog dohotka.
