Poslovanje obrtnika

OBRT

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu, koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt obavljaju u pravilu fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. Samostalnost u obavljanju obrta označava samostalno donošenje odluka u okvirima dozvoljenim zakonom i drugim propisima i neovisnost u poslovanju o odlukama drugih gospodarskih subjekata.

Trajnost je vezana za namjeru obrtnika da se djelatnošću u obrtu bavi kontinuirano, a ne samo za jedan poslovni pothvat te na svojstvo trajnosti nemaju utjecaja ni sezonsko obavljanje djelatnosti niti privremene obustave poslovanja.

Zakonske norme obrta – Zakona o obrtu

Propisi vezani uz obrt

Zakon o obrtu
Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica
Pravilnik o obliku i načinu vođenja obrtnog registra
Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti i Pravilnik o dopuni Pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti
Pravilnik o obrtima koji s mogu obavljati u stambenim prostorijama
Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima
Pravilnik o sadržaju i obliku obrtnice
Odluke o utvrđivanju cijene obrtnice i njihove izmjene
Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007.

Obrti mogu biti:

➢ Slobodni – su oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema.

➢ Vezani – su oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizera, instalater grijanja i klimatizacije, stolar, klesar..).

➢ Povlašteni – su oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice, koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar).

Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.

Uvjeti za otvaranje obrta

Kod otvaranja obrta provjeravaju se dva opća uvjeta, propisana Zakonom o obrtu, a to su:

➢ nepostojanje zabrane obavljanja djelatnosti – na temelju pravomoćne sudske presude ili rješenja o prekršaju ili odluke Suda časti Hrvatske. Činjenica da osobi nije izrečena zabrana obavljanja djelatnosti utvrđuje se od strane nadležnog ureda po službenoj dužnosti te budući obrtnik ne treba pribavljati dokumente kako bi taj uvjet dokazao.

➢ pravo korištenja prostorom (vlasništvo, zakup ili suglasnost vlasnika). Pravo korištenja prostorom može se temeljiti na vlasništvu, sklopljenom ugovoru o zakupu ili pisanoj suglasnosti vlasnika prostora kojom izričito dozvoljava obavljanje konkretne obrtničke djelatnosti u svom prostoru.

➢ Više o pravima obavljanja djelatnosti obrta u prostorima pročitajte na linku HOK … https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/uvjeti-za-otvaranje-i-obavljanje-obrta

Posebni uvjeti za otvaranje obrta

Posebni uvjeti propisani Zakonom o obrtu su:

➢ odgovarajuća razina stručnosti za vezane obrte (ispit o stručnoj osposobljenosti, srednja stručna sprema, majstorski ispit)

➢ posebna zdravstvena sposobnost, za obrtnička zanimanja za koja je posebnim zakonima propisana (npr. građevinske djelatnosti zbog rada na visini),

➢ povlastica u slučaju obavljanja povlaštenih obrta, koju izdaje ju nadležno ministarstvo ili drugo državno tijelo (npr. za obavljanje ribolova na moru ili cestovnog prijevoza osoba ili stvari).

Više o posebnim uvjetima pročitajte na linku HOK… https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/uvjeti-za-otvaranje-i-obavljanje-obrta

Ostali uvjeti obavljanja obrta uz uvjete iz Zakona o obrtu, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pažnju i na zakonske propise (kao npr. Zakon o trgovini, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon prijevozu u cestovnom prometu, itd.) koji određuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti.

Uvjeti za obavljanje obrta stranaca u RH

Fizička osoba koja ima registrirani obrt na teritoriju države članice Europske unije ili države ugovornice Ugovora o europskom gospodarskom prostoru može obavljati vezani obrt sukladno odredbama Zakona o obrtu. Isto tako, ima i mogućnost obavljati uslužnu djelatnost u Republici Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, sukladno Zakonu o uslugama.

Strani državljani mogu u Republici Hrvatskoj obavljati obrt pod istim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske. Dodatni uvjet postavljen je Zakonom o strancima za državljane trećih zemalja tj. državljane zemalja koje nisu članice Europske unije, koji moraju pribaviti dozvole za boravak i rad, ako u svom obrtu namjeravaju raditi. Dozvolu izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Stoga je postupak otvaranja obrta za strance nešto složeniji i odvija se kroz tri osnovna koraka:

• registracija obrta bez datuma početka obavljanja djelatnosti
• pribavljanje dozvole za boravak i rad
• prijava datuma početka obavljanja djelatnosti u obrtu

Posebne mogućnosti obavljanja obrta

• Pomaganje članova kućanstva
• Sezonsko obavljanje obrta
• Zajednički obrt
• Obrt kao druga djelatnost

Više o posebnim mogućnostima obavljanja obrta pročitajte na linku HOK… https://www.hok.hr/gospodarstvo-i-savjetovanje/registracija-obrta/posebne-mogucnosti-obavljanja-obrta

Postupak otvaranja obrta

PostupakupisaobrtauObrtniregistarpismenimputemilikrozaplikacijue-obrt.

Preporučamo da nakon donošenja odluke o pokretanju registracije obrta najprije proučite neke osnovne odrednice poput općenitih stavki o obrtu, mjestu registracije te pravnih regulativa.

➢ Postupak otvaranja obrta pokreće se pisanim zahtjevom ispostavi županijskog ureda za gospodarstvo, odnosno ispostavama ureda za gospodarstvo Grada Zagreba, na čijem će području biti sjedište obrta. Svi potrebni obrasci za registraciju obrta dostupni su u ispostavama ureda za gospodarstvo i besplatni su.

➢ Registracija obrta može se ostvariti i putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt, koja je sastavni dio sustava e-Građani te omogućuje brže i jednostavnije postupke , bez potrebe osobnog odlaska u ured državne uprave, odnosno urede Grada Zagreba.

Zahtjevu za izdavanje obrtnice potrebno je priložiti:

• popunjene obrasce
• zdravstvenu svjedodžbu kojom se dokazuje posebna zdravstvena sposobnost, ako je propisana za djelatnost koja se registrira
• dokaz o ispunjavanju uvjeta stručnosti
• dokaz o pravu korištenja prostora

Kod otvaranja obrta koristi se obrazac „Prijava za upis u Obrtni registar“ .

U obrazac prijave potrebno je upisati djelatnosti kojima će se obrt baviti Odlukom o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007.

Troškovi otvaranja obrta:

Izmjenama Tarife upravnih pristojbi, od 1. rujna 2021. godine ukinuta je pristojba za registraciju obrta, čime je otvaranje obrta postalo u potpunosti besplatno.

Također su ukinute pristojbe:

• za upis u registar povlastica i za izdavanje povlastice,
• za upis promjena u Obrtni registar i
• za ovjerenu presliku rješenja o upisima promjena u Obrtnom registru.

Zadržane su pristojbe za izdavanje rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju, te za izdavanje rješenja o priznavanju pojedinih dijelova inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju.

Službeni obrasci

➢ Obrtni registar – obrasci koji se popunjavaju (ovisno o vrsti prijave):

1. Prijava za upis u Obrtni registar
2. Prijava za upis izdvojenog pogona u Obrtni registar
3. Prijava za upis ortaka u Obrtni registar

➢ Priznavanje inozemnih kvalifikacija

1. Zahtjev za priznavanje inozemnih kvalifikacija
2. Primjer ispunjene uplatnice (vezano uz priznavanje inozemnih kvalifikacija)

➢ Evidencija sporednih zanimanja i domaćih radinosti

1. Prijava za upis u evidenciju i izdavanje odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja i domaće radinosti

e-Obrt

Registracija obrta može se ostvariti i putem Interneta, korištenjem usluge e-Obrt, koja je sastavni dio sustava e-Građani te omogućuje brže i jednostavnije postupke , bez potrebe osobnog odlaska u ured državne uprave, odnosno urede Grada Zagreba.

Usluga e-Obrt koristi osobni korisnički pretinac kao i ostale usluge sustava e-Građani. Preduvjet za prijavu u e-Obrt je posjedovanje jedne od prihvaćenih vjerodajnica. U svrhu dokazivanja propisanih uvjeta.

Kroz e-Obrt može se upisati novi obrt i to obrt sa definiranim datumom početka obavljanja djelatnosti, obrt bez početka rada i sezonski obrt, a mogu se upisati i promjene podataka tijekom poslovanja obrta.

e-Obrt

Nakon registracije obrta

Kod upisa u Obrtni registar obrtnik može odlučiti da odmah započne s obavljanjem djelatnosti ili može odrediti neki datum unutar godinu dana od registracije za početak obavljanja djelatnosti. Važno je datum početka djelatnosti prijaviti unutar godine dana od registracije, jer se u protivnom obrt briše iz registra i cijeli postupak treba ponoviti.

O registriranom obrtu obrtnik dobiva Rješenje o upisu obrta u Obrtni registar i obrtnicu.

Nadležni ured za gospodarstvo Rješenje službenim putem dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Obveza obrtnika je da podnese prijavu za svoje mirovinsko i zdravstveno osiguranje na propisanim obrascima (M-1P prijava na mirovinsko osiguranje i Tiskanicu 1 za prijavu na zdravstveno osiguranje), odnosno elektroničkim putem. Obje prijave dostavljaju se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

U roku od 8 dana od početka obavljanja djelatnosti obrtnik je dužan prijaviti se u Registar poreznih obveznika pri ispostavi Porezne uprave, prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (dakle ne prema sjedištu obrta).

Procijeniti visinu i djelatnost poslovanja, te na osnovu procijene podnijeti i prijavu u Registar obveznika PDV-a.

Nakon otvaranja obrta savjetujemo izraditi pečat. Za izradu pečata potrebno je donijeti kopiju rješenja o registraciji obrta.

Sve fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti dužne su zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem sustava e-Komunikacija.

Za poslovanje obrta potrebno je otvoriti transakcijski račun kod izabrane financijske institucije.

Koje poslovne knjige i evidencije voditi obrtnik?

Poslovne knjige propisane Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak obvezne su za fizičke osobe koje obavljaju: samostalnu obrtničku djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva. Obrtnici mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe itd.) i to u elektroničkom ili „papirnatom“ zapisu.

Poslovne primitke i izdatke koji nastaju u vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti, fizičke osobe bilježe u Knjigu primitaka i izdataka po načelu blagajne. To znači da se primici bilježe tek nakon što su naplaćeni, odnosno izdaci nakon što su plaćeni.

Izuzetak od temeljnog načela blagajne jesu izdaci temeljem otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

Poslovne knjige se vode posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

Svaka od poslovnih knjiga vodi se na propisanim obrascima:

• Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI)
• Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI)
• Knjiga prometa (Obrazac KP)
• Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO)
• Evidencija o nabavi i utrošku repromaterijala (izgled evidencije nije propisan)

Knjiga primitaka i izdataka je pregled svih nastalih primitaka i izdataka tijekom jedne godine (poreznog razdoblja), zabilježenih po datumima plaćanja/naplate.

Knjiga prometa je knjiga u koju se krajem dana, ili početkom slijedećeg, upisuju svi primici naplaćeni u gotovini i karticom. Knjigu prometa nisu obvezni voditi obrtnici koji dnevno ažurno vode knjigu primitaka i izdataka, kao niti oni koji dnevni promet ostvaren u trgovini upisuju u Popis robe u trgovini na malo.

Evidencija o tražbinama i obvezama je pregled svih ispostavljenih i primljenih računa, osim gotovinski naplaćenih ili plaćenih. Obrtnici koji su u sustavu PDV-a, pa knjige ulaznih i izlaznih računa vode redoslijedom primanja/izdavanja računa, ne moraju voditi posebnu evidenciju o tražbinama i obvezama, no ako knjige ulaznih i izlaznih računa vode redoslijedom plaćanja/naplate, dužni su voditi i ovu evidenciju.

Popis dugotrajne imovine je pregled upisanih stvari i prava čija vrijednost premašuje 665 €, a vijek trajanja godinu dana. Popis služi za utvrđivanje otpisa vrijednosti imovine (amortizacije).

Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.

Obveza izdavanja računa propisana je odredbama Općeg poreznog zakona, kao i posebnim poreznim propisima. Ukoliko se naplata vrši u gotovini svaki izdavatelj računa dužan je koristiti fiskalni naplatni uređaj sukladno Zakonu o fiskalizaciji.

Računi se ispostavljaju najmanje u dva primjerka jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.

Zakon o računovodstvu propisuje rok od najmanje 11 godina za čuvanje isprava temeljem kojih su uneseni podaci u poslovne knjige, pri čemu rok za čuvanje navedenih knjigovodstvenih isprava počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslove knjige u koje su isprave upisane.

Izvor HOK

Fiskalizacija

Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera što ih od 1. siječnja 2013. godine provode obveznici fiskalizacije, a njezin je glavni cilj nadzor prometa u gotovini. Od 1. srpnja 2013. godine obveza fiskalizacije propisana je za sve obveznike fiskalizacije.

Prema odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom promet u gotovini je plaćanje za isporučena dobra ili obavljene usluge novčanicama i kovanicama što se smatraju platežnim sredstvom, kreditnim i debitnim karticama, čekom, ili drugim sličnim načinima plaćanja, osim izravnog plaćanja na račun.

Porezna uprava pomoću internetske veze ima uvid u svaki izdani račun.

Izvor HOK