Sezonski obrt
Sezonski obrti obavljaju se tijekom kalendarske godine najduže devet mjeseci. Djelatnosti koje se obavljaju sezonski određene su Pravilnikom o djelatnostima.
Popis djelatnosti obuhvaća:
- poljoprivredu, ribolov, šmarstvo
- građevinu
- proizvodnju hrane i pića,
- vodeni prijevoz,
- pružanje usluga smještaja,
- iznajmljivanje i davanje u zakup raznih predmeta i prometnih sredstava,
- fitness centre,
- frizerske i kozmetičke salone
Za razliku od klasičnog obrta, vrijeme obavljanja sezonskog obrta određuje se prema zahtjevu obrtnika i upisuje se u obrtnicu.
Obrtnik ne smije sezonski obavljati obrt izvan upisanog razdoblja, prilikom upisa, sam obrtnik definira u kojem periodu će raditi. Jednom prijavljen period rada vrijedi i za svaku narednu godinu, osim ako se ne podnese zahtjev za izmjenu.
Ugovor o radu za stalne sezonske poslove
Sezonski posao smatra se poslom čiji se opseg i intenzitet privremeno povećava, a u drugim razdobljima se smanjuje ili potpuno prestaje.
Ugovor o radu za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno.
Ako se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme:
- zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije u obvezi isplate plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa
- za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa sezonca, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.
Ugovor o radu na određeno vrijeme sadrži podatke o:
- uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje
- roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni
- roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o navedenoj ponudi, koji nije kraći od osam dana
- podmirivanju troškova smještaja
Radno vrijeme sezonskih radnika
Radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati tjedno.
Iznimno, preraspodjeljeno radno vrijeme može trajati duže od 48 sati tjedno, ali ne duže od 60 sati tjedno, pod uvjetom da je uređeno kolektivnim ugovorom i da radnik potpiše pisanu izjavu o pristanku na takav rad.
Radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 8 sati neprekidno.
U slučaju privremene nesposobnosti za rad radnici imaju pravo na naknadu za bolovanje, pod istim uvjetima kao i ostali radnici u radnom odnosu.
Neoporezivi primici sezonskih radnika
- Novčane paušalne naknade troškova prehrane radnika do 796,44 eura godišnje
- Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije (do 1.592,76 eura godišnje, pod uvjetom da računi o prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem)
- Troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije (do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem)
Potpora HZZ– mjera stalni sezonac
Pravo na mjeru mogu ostvariti osobe koje su neprekidno radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu.
Visina subvencije za poslodavca iznosi: 100% troška produženog mirovinskog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeće razdoblje od 3 mjeseca 50% troška produženog mirovinskog osiguranja
Radniku se novčana pomoć isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.
Rok za podnošenje zahtjeva do 31.12.2023.