Najnoviji propisi:
• NN 70/26 objavljena je Pravilnik o pretvaranju knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis, stupa na snagu 09. srpnja 2026. godine.
• NN 70/26 objavljen je Pravilnik o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe, stupa na snagu 02. srpnja 2026. godine
• NN 69/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada, stupa na snagu 07. srpnja 2026. godine
• NN 69/26 objavljen je Zakon o posredovanju u prometu nekretnina, stupa na snagu 07. srpnja 2026. godine.
• NN 69/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima, stupa na snagu 07. srpnja 2026. godine
• NN 69/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o stečaju potrošača, stupa na snagu 17. lipnja 2026. godine.
Najnoviji propisi:
• NN 67/26 objavljena je Odluka o objavljivanju izmjena Međunarodnih revizijskih standarda, stupa na snagu 15. prosinca 2026. godine.
• NN 66/26 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada, stupa na snagu 02. srpnja 2026. godine
• NN 66/26 objavljen je Pravilnik o dopuni Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, stupa na snagu 02. srpnja 2026. godine
• NN 59/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu, stupa na snagu 10. lipnja 2026. godine.
• NN 59/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, stupa na snagu 17. lipnja 2026. godine
• NN 59/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, stupa na snagu 17. lipnja 2026. godine.
Najnoviji propisi:
• NN 59/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, stupa na snagu 17. lipnja 2026. godine.
• NN 55/26 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, stupa na snagu 04. lipnja 2026. godine
• NN 54/26 objavljena je Odluka o prikupljanju podataka za potrebe statistike odnosa s inozemstvom, stupa na snagu 02. lipnja 2026. godine
Znanje dijelimo rado — i to se već zna.
Ovaj put dijelimo nešto što nam je stvarno korisno u svakodnevnom radu.
Kako odabrati pravi alat?
Što vas očekuje?
Koja je glavna poruka?
Umjetna inteligencija neće zamijeniti računovođe.
Zamijenit će ih računovođe koji koriste umjetnu inteligenciju.
AI već mijenja računovodstvo, a dostupni alati su dio naše svakodnevice.
Oni nam mogu uštedjeti sate rada svaki tjedan.
Top 5 AI aplikacija za korištenje:
• ChatGPT – za pisanje, ideje i sažimanje sadržaja.
• Microsoft Copilot – za rad u Wordu, Excelu i PowerPointu.
• Claude – za analizu i duže tekstove.
• Notion AI – za bilješke, organizaciju i zadatke.
• Midjourney – za generiranje vizuala i ilustracija.
Hvala što nas pratite.
Predstavljene su izmjene u poreznom sustavu u sklopu mjera antiinflacijske politike
Paušalnim obrtnicima s godišnjim prihodima do 40.000 € od iduće godine neće porasti davanja.
Za paušalne obrtnike koji godišnje uprihode do 40.000 € sve ostaje isto i u 2027. godini.
I najviša dva razreda će imati povoljniji tretman u odnosu na svibanjske najave, ukupan godišnji iznos davanja za porez i doprinose za šesti porezni razred, porast će za 1.336 eura ili 30 %, dok će u najvišem poreznom razredu, onom s godišnjim prihodima od 50.000,01 do 60.000 eura, skok iznositi 66 % ili 3.033 eura.
Sve ostaje isto kada je riječ o malim iznajmljivačima, pa se tako u prvoj kategoriji, koja uključuje turistički najrazvijenije sredine, donja granica godišnjeg paušalnog poreza po krevetu povećavasa 100 na 150 eura, dok se u drugoj kategoriji diže sa 70 na 100 eura.
Ništa se ne mijenja niti oko najava ukidanja poreza na dohodak od mirovina.
Uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti se odnosi na velike i srednje tvrtke u Hrvatskoj s izuzetkom onih koje više od 50 % svojih prihoda ostvaruju izvan RH. S obzirom na to da se odnosi na ovu godinu, svi koji su u prvih pet mjeseci imali prekomjerne marže, imaju ih priliku do kraja godine smanjiti i tako izbjeći dodatno oporezivanje.
Obveza fiskalizacije u B2B poslovanju kod naplate pouzećem
Prilikom plaćanja pouzećem dostavljaču se plaća gotovinom ili karticom u B2B segmentu, neovisno o tome na koji način dostavna služba doznačuje novac prodavatelju, u takvim slučajevima prodavatelj može primijeniti izuzeće od obveze izdavanja i fiskalizacije eRačuna koje je propisano člankom 39. Zakona i kupcu izdati fiskalizirani račun prema članku 15. Zakona uz obveznu dostavu OIB-a primatelja računa, pri čemu kao način plaćanja na računu navodi gotovina. Međutim, u tom slučaju nije više moguće izdati eRačun jer se za jednu transakciju može izdati samo jedan račun i shodno tome provesti pripadajućipostupak fiskalizacije. Odluka koji će se postupak provesti je naizdavatelju eRačuna.
Mišljenje MF … cijelo mišljenje
Provjera punoljetnosti web shop/platforma
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini (Narodne novine br. 59/26.) propisana je obveza trgovaca i internetskih platformi (web shop/platforma) koji putem interneta prodaju alkoholna pića, pića koja sadrže alkohol i energetska pića da u svoje informacijske sustave implementiraju i osiguraju korištenje tehničkog rješenja za vjerodostojnu provjeru punoljetnosti kupca (članak 11.a Zakona).
Provjera punoljetnosti provodi se posredstvom informacijskog sustava e-Građani, odnosno mobilne aplikacije m-Građani. Ako kupac odbije provjeru punoljetnosti, web shop/platforma dužni su uskratiti prodaju navedenih proizvoda.
Tehnička uputa za vjerodostojnu provjeru punoljetnosti kupca putem sustava e-Građani i Obrazac zahtjeva za upis u evidenciju / registraciju u sustav e-Građani može se vidjeti na poveznici ovdje
Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
Otvoreno je novo savjetovanje moguće ga je pronaći na poveznici:
https://esavjetovanja.gov.hr/econ/10145
Tema savjetovanja je: Pravilnik o provedbi postupaka jednostavne nabave
Opis savjetovanja: Ministarstvo turizma i sporta provodi javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave, kojim se uređuju pravila, uvjeti i postupci nabave koji prethode stvaranju ugovornog odnosa za nabavu usluga i robe procijenjene vrijednosti manje od 50.000,00 eura, odnosno radova procijenjene vrijednosti manje od 100.000,00 eura bez PDV-a, za koju sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine 120/16, 114/22, 48/26,) ne postoji obveza primjene Zakona o javnoj nabavi.
Smjernice za provedbu postupaka jednostavne nabave mogu se preuzeti ovdje
Izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnom prometu – taksi prijevoz
U Narodnim novinama (NN 77/26) objavljene su izmjene i dopune Zakona o prijevozu u cestovnom prometu u dijelu koji uređuje autotaksi djelatnost.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture navodi kako je cilj zakonskih izmjena povećanje sigurnosti putnika i transparentnosti autotaksi prijevoza kroz strože provjere vozača, veći nadzor i mogućnost ograničavanja cijena taksi usluga.
Hrvatska obrtnička komora donosi pregled najvažnijih zakonskih izmjena, a koje se prvenstveno tiču dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza, cjenika autotaksi usluga, digitalnih radnih platformi te tipiziranih registarskih oznaka za taksi vozila.
Cijeli članak dostupan ovdje.
Autotaksi prijevoznici do 4. lipnja 2026. godine moraju ishoditi karticu autotaksi vozača. Autotaksi prijevoznik ne smije dopustiti da njegovim vozilom upravlja vozač koji nema valjanu karticu autotaksi vozača.
IZVOR: HOK
NAPOJNICA
Napojnice su danas jasno uređene poreznim i fiskalnim propisima te su važan dio poslovanja u ugostiteljstvu, turizmu i drugim djelatnostima u kojima postoji obveza fiskalizacije u krajnjoj potrošnji. Prema važećim pravilima, fizičke osobe mogu ostvariti do 3.600 eura neoporezivih napojnica godišnje, ako su one pravilno evidentirane i fiskalizirane.
Iznos napojnice iznad tog praga oporezuje se porezom na dohodak po stopi od 20%, bez obračuna doprinosa. Napojnice se mogu primati u gotovini, karticama ili uplatom na transakcijski račun, a način fiskalizacije ovisi o načinu plaćanja.
Kod gotovine i kartica napojnica se prijavljuje nakon izdavanja fiskaliziranog računa, dok se kod uplata na transakcijski račun fiskalizacija provodi nakon evidentiranja uplata u poslovnim knjigama. Važno je da napojnica bude dobrovoljna i da nije unaprijed određena ili uvjetovana.
U poslovnim knjigama napojnica se evidentira kao obveza prema zaposlenicima, studentima ili učenicima kojima pripada, jer ne predstavlja prihod poslodavca. Kada poduzetnik daje napojnicu poslovnom partneru ili u okviru poslovnog ugošćavanja, ona se smatra dijelom troška reprezentacije, pri čemu je 50% tog troška porezno priznato uz vjerodostojnu dokumentaciju.
Nove stope zakonskih zateznih kamata od 01. srpnja 2026. godine
U NN 68/26 objavljena je referentna kamatna stopa ESB-a koja se od 1. srpnja 2026. koristi kao osnova za izračun zakonskih zateznih kamata.
Nova stopa iznosi 2,40% godišnje, što je za 0,25 postotnih bodova više nego u prvom polugodištu 2026.
Od 1. srpnja do 31. prosinca 2026. primjenjuju se sljedeće zatezne kamate: 10,40% za ugovore između trgovaca i između trgovaca te osoba javnog prava, te 5,40% za ostale obvezno pravne odnose i zakašnjenja u plaćanju javnih prihoda.
Ova promjena znači nešto veći trošak kašnjenja u plaćanju, pa je važno pravodobno podmirivati obveze i provjeriti obračun zateznih kamata tijekom drugog polugodišta 2026. godine.
Putničke agencije – poseban postupak oporezivanja
Poslovanje putničkih agencija ima posebna pravila oporezivanja PDV-om. Kada agencija koristi vlastite resurse, primjenjuje se redovni postupak i PDV se obračunava na ukupnu vrijednost usluge.
Ako agencija prodaje paket-aranžman u svoje ime i koristi usluge drugih pružatelja, primjenjuje se posebni postupak oporezivanja. U tom slučaju PDV se obračunava samo na maržu, a na računu mora biti navedena napomena: „Posebni postupak oporezivanja – putničke agencije“.
Kod aranžmana koji uključuju i vlastite i nabavljene usluge, važno je pravilno razdvojiti dio koji ide u redovni, a dio koji u posebni postupak oporezivanja.
Posebni postupak oporezivanja putničkih agencija se primjenjuje ako porezni obveznik u svoje ime obavlja uslugu organizacije putovanja. Organizator putovanja je definiran kao osoba koja pribavlja usluge kupcu koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih turističkih usluga. Nadalje, za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje kao što su smještaj ili prijevoz.
Putnička agencija može poslovati: u svoje ime (i za svoj račun), svoje ime i za svoj račun uz mješovite usluge, svoje ime i za tuđi račun, tuđe ime i za tuđi račun – upravo o tome ovisi postupak oporezivanja PDV-om.
Advance Provisioning Allowance (APA)
U charter poslovanju često se koristi APA (Advance Provisioning Allowance), odnosno unaprijed uplaćeni iznos za troškove putovanja, poput goriva, veza, hrane i pića.
Ako se taj iznos koristi isključivo za troškove u ime i za račun gosta, APA se ne smatra oporezivom naknadom i na nju se ne obračunava PDV. Važno je voditi preciznu evidenciju svih troškova i imati vjerodostojnu dokumentaciju.
Nakon putovanja izrađuje se konačni obračun, a neiskorišteni dio APA-e vraća se gostu ili se dodatno naplaćuje razlika.
Ako charter društvo troškove prvo nabavi u svoje ime, a zatim ih naplati gostu, ti iznosi ulaze u osnovicu za PDV.
Nove smjernice EK o obvezama transparentnosti kod uvođenja AI sustava
Europska komisija (EK) objavila je smjernice o obvezama transparentnosti za dobavljače i subjekte koji uvode određene sustave umjetne inteligencije (AI), čija primjena počinje 2. kolovoza 2026., izvijestilo je u ponedjeljak Predstavništvo EK-a u Hrvatskoj.
Obveze transparentnosti pomoći će ljudima da prepoznaju kada su u interakciji s AI-jem ili kada je sadržaj stvoren ili izmijenjen uz AI, čime će se smanjiti rizik od obmane i manipulacije, očekuje EK.
U danas objavljenim smjernicama pojašnjava se koji dobavljači i subjekti koji uvode sustav moraju poštovati obveze transparentnosti za interaktivne AI sustave te označivanje sadržaja generiranog AI-jem.
Cijeli članak dostupan ovdje.
Izvor: Informator
Kako dokazati provjeru PDV ID broja poslovnog partnera?
PDV identifikacijski broj se koristi u državama članicama Europske unije za potrebe identifikacije obveznika PDV-a. Prije nego što porezni obveznici iz RH isporuče dobra ili obave uslugu poreznom obvezniku u Europskoj uniji, trebaju zatražiti njegov PDV identifikacijski broj kojim se koristi prilikom isporuka odnosno stjecanja dobara i usluga na zajedničkom europskom tržištu.
Provjera valjanosti PDV ID broja poslovnog partnera iz EU-a je bitna, jer ukoliko poslovni partner iz EU-a nema valjani PDV ID broj, isporuka dobara ili usluga ne može biti oslobođena PDV-a. Elektroničke baze podataka svih država članica povezane su u VIES (VAT Information Exchange System), tj. PDV sustav za razmjenu informacija na razini EU-a. VIES, dakle,omogućuje brzu provjeru podataka o poreznim obveznicima iz drugih država članica, odnosno potvrdu PDV ID brojeva, te poreznim vlastima kontrolu tijeka dobara između država članica.
• Odgovori na pitanje je li PDV ID broj važeći, te pripada li određenom imenu/adresi, mogu biti slijedeći:
Da, PDV id. broj je valjan/Yes, valid VAT number– PDV ID broj je valjan u trenutku provjere;
Ne, nevaljan PDV id. broj/No, invalid VAT number- PDV ID broj nije valjan ili nije ispravan u trenutku provjere;
Ukoliko je odgovor NE, isporučitelj mora kontaktirati poslovnog partnera te tražiti ga da dostavi valjani/ispravan PDV ID broj kako bi svoju isporuku dobara ili usluga mogao osloboditi PDV-a.
Izvor TEB…cijeli članak dostupan je ovdje.
Tržišna plaća kao opravdanje za razliku u plaći – što se promijenilo od lipnja 2026.?
Mali poslodavci određuju plaće najčešće prema cijeni rada na tržištu: gledaju oglase, pitaju kolege iz iste djelatnosti, polaze od onoga što kandidat traži. Direktiva (EU) 2023/970 i sudska praksa Suda EU taj pristup ne zabranjuju, ali ga više ne smatraju dostatnim opravdanjem za razlike u plaćama između žena i muškaraca koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti. Od lipnja 2026. poslodavac koji ne zna obrazložiti plaću drukčije nego pozivanjem na tržišnu cijenu rada, nosi teret dokazivanja da ta cijena rada nije rodno uvjetovana.
Za malog poslodavca praktičan odgovor na tu promjenu zahtijeva je popis radnih mjesta s opisom sadržaja poslova, unaprijed utvrđeni kriteriji vrednovanja koji su jednaki za sve radnike bez obzira na spol, provjera može li se svaka razlika u plaći tim kriterijima obrazložiti, te dokumentacija koja ta obrazloženja može potkrijepiti u slučaju spora. Poslodavac, koji može odgovoriti na pitanje zašto određena osoba zarađuje upravo toliko i taj odgovor može rekonstruirati iz pisane dokumentacije, zadovoljava standard koji nameće Direktiva (EU) 2023/970.
Izvor: TEB
Što mora sadržavati račun
Zakon o porezu na dodanu vrijednost, čl. 79. st. 1 . propisuje da račun mora sadržavati:
1. broj računa i datum izdavanja,
2. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),
3. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),
4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu ili opseg obavljenih usluga,
5. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i razlikuje se od datuma izdavanja računa,
6. jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a,
7. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu,
8. stopu PDV-a,
9. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen,
10. zbrojni iznos naknade i PDV-a.
Prema čl. 79. st. 2 . porezni obveznik obvezan je u računu iskazivati OIB (za tuzemne isporuke), a za transakcije unutar EU obvezan je iskazati PDV identifikacijski broj.
.Izmjene u zapošljavanju stranih radnika
Dana 22.05.2026. izvan snage stavljena je Direktiva 2011/98/EU i počela je primjena Direktive (EU) 2024/1233 Europskog parlamenta i Vijeća o:
• jedinstvenom postupku obrade zahtjeva za izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja na državnom području države članice u okviru jedinstvenog upravnog akta te o
• zajedničkom skupu prava za radnike iz trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici
Odnosi se na državljane trećih zemalja koji imaju sklopljene ugovore o radu s domaćim poslodavcima, a donosi niz novosti u odnosu na dosadašnje uređenje (npr. rok rješavanja zahtjeva, dopuštena nezaposlenost, promjena poslodavca nakon šest mjeseci rada).
Sukladno članku 18. Direktive (EU) 2024/1233, države članice obvezne su bile donijeti zakone i druge propise koji su potrebni radi njena prenošenja do 21. svibnja 2026.
Zapošljavanje stranih radnika kroz godine
Zakon o strancima – primjena od 01.01.2021
.Do smanjenja broja izdanih dozvola za boravak i rad došlo je, između ostaloga, zbog:
– promjene uvjeta za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (npr. nemogućnost dokazivanja obavljanja gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, uveden je omjer zaposlenih domaćih i stranih radnika i u deficitarnim zanimanjima, uvedena je obveza podmirenih svih javnih davanja, a ne samo po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja),
kao i zbog
– novih instituta (mogućnosti olakšanog mijenjanja deficitarnog zanimanja kod istog poslodavca, te olakšana promjena poslodavca u istom zanimanju), zbog čega više nije nužno pokretati postupak izdavanja nove dozvole za boravak i rad.
Zdravstveni pregled državljana trećih zemalja u viznom režimu
Zdravstveni pregled državljana trećih zemalja u viznom režimu prije produljenja dozvole boravka propisan je Pravilnikom o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, a sadržaj pregleda Odlukom ministrice zdravstva, koja se temelji na Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Pregledi se provode u zavodima za javno zdravstvo te se osobe, radnici s privremenom dozvolom boravka, trebaju s uputnicom koju izdaje poslodavac, javiti na pregled u teritorijalno nadležan zavod za javno zdravstvo prema mjestu boravka.
Poslodavac radniku izdaje uputnicu s kojom radnik dolazi na pregled i dogovara za radnika termin pregleda s nadležnim zavodom za javno zdravstvo telefonom ili elektroničkom poštom.
Troškove pregleda snosi poslodavac na temelju računa koji zavod ispostavlja poslodavcu nakon što strani radnik pristupi pregledu.
Obrazac uputnice za osobu koju poslodavac šalje na pregled, kao i upute za pripremu za zdravstveni pregled, može se preuzeti na poveznici ovdje
Uočeni problemi:
• Poslodavci ponekad traže test tržišta rada za zanimanja koja formalno nisu deficitarna, primjerice za vozača taksija u manjem gradu u kojemu ipak postoji manjak takvih radnika.
Nakon pozitivnog testa tržišta rada i izdavanja dozvole za boravak i rad, dio poslodavaca strane radnike ipak ne zapošljava u tom gradu, nego ih upućuje na rad na području druge policijske uprave, gdje test tržišta rada nije proveden. Tamo postoji veći broj domaćih radnika tog zanimanja, pa bi test tržišta rada vjerojatno bio negativan, a zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad odbijen.
• Za sezonske radnike poslodavci su svake sezone dužni ponovno ishodovati nove dozvole za boravak i rad, što predstavlja znatno administrativno opterećenje za sve sudionike u postupku izdavanja odobrenja.
• Važećim Zakonom nije propisana obveza da državljanin treće zemlje poznaje hrvatski jezik i latinično pismo za izdavanje ili produljenje dozvole za boravak i rad. Umjesto toga, poslodavac u postupku zapošljavanja slobodno propisuje uvjete potrebne za obavljanje određenog radnog mjesta.
KVOTA ili OMJER
.➢ Kvota – čl. 100.a. Zakona o strancima
Postupci u ishodovanju dozvola za boravak i rad
➢ Deficitarna zanimanja
Objava radnog mjesta – opcija
Pronalazak kandidata iz inozemstva
Podnošenje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad
Provjera dokumentacije – MUP
Izdavanje dozvole – cca 15-30 dana
➢ Nedeficitarna zanimanja
Objava radnog mjesta – obveza
Test tržišta rada – 15 dana
Mišljenje HZZ o testu
Pronalazak kandidata
Podnošenje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad
Provjera dokumentacije – MUP
Izdavanje dozvole – do 90 dana
Promjene – NOVO:
➢ Deficitarna zanimanja
može obavljati rad u svim poslovnim objektima poslodavca, ali isključivo na područjima onih policijskih uprava na kojima je to isto zanimanje također razvrstano kao deficitarno
➢ Nedeficitarna zanimanja
obvezno provođenje TTR za svako područje policijske uprave na kojemu će radnik obavljati rad
– na dozvoli za boravak i rad navodit će se PU na području kojih je dozvoljen rad u nedeficitarnom zanimanju
➢ Ograničenja u teritorijalnom opsegu rada
Upravna pristojba za izdavanje dozvole za boravak i rad – 74,32 €
– poslodavac nema pravo tražiti povrat od državljanina treće zemlje
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u lipnju 2026. u odnosu na lipanj 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,5 posto, a u odnosu na svibanj 2026. (na mjesečnoj razini) niže su za 0,4 posto, objavio je DZS
