Skip to content Skip to footer

Najnoviji propisi

NN 89/25 objavljena je Zakon o fiskalizaciji, stupa na snagu 1.rujna 2025. godine

NN 79/25 objavljena je Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (od 25. rujna 2024. godine) – prve izmjene i dopune, stupa na snagu i primjenjuje se od 1. lipnja 2025. godine

NN 77/25 objavljen je Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, stupa na snagu 8. svibnja 2025. godine.

Nove minimalne plaće za trgovinu od 1. lipnja

Zahtjev za upis u Upisnik OPG-ova

• Sukladno čl. 16., st. 3. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ako je fizička osoba koja se bavi poljoprivredom u organizacijskom obliku OPG-a u 2024. godini ostvarila ekonomsku veličinu gospodarstva veću od iznosa od 3.000,00 eura ili ako je postala obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit, treba podnijeti zahtjev za upis u Upisnik OPG-ova najkasnije do 15. lipnja 2025. godine.

• Agencija za plaćanja vodi Upisnik OPG-ova kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku koja sadrži vjerodostojne i ažurirane podatke o subjektima upisa, fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a za koje je upis u Upisnik OPG-ova propisan Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine br. 29/18., 32/19. i 18/23.).

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Godišnji odmor i neiskorišteni dio godišnjeg odmora

• Prema Zakonu o radu radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.

• Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

• Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, a koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor temeljem šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

• Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

• Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

• Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, najkasnije do 30. lipnja

Pojašnjenje o novim odredbama vezano uz imenovanje revizora

• Nastavno na velik broj upita Hrvatska revizorska komora je dala pojašnjenje vezano uz rokove imenovanja i sklapanje ugovora o reviziji sukladno odredbama članka 40. i 41. Zakona o reviziji (Narodne novine br. 127/17., 27/24., 85/24. i 145/24.).

• Ovo pojašnjenje odnosi se na početak primjene novih odredbi o imenovanju revizorskog društva i sklapanju ugovora o reviziji godišnjih financijskih izvještaja, propisanih člankom 21. i 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (Narodne novine br. 27/24.) kojim se mijenjaju članci 40. i 41. Zakona o reviziji (Narodne novine br. 127/17.). Primjena ovih odredbi počinje za revizije godišnjih financijskih izvještaja za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2026. i nadalje.

Pojašnjenje vezano uz rokove imenovanja i sklapanje ugovora o reviziji sukladno odredbama članka 40. i 41. Zakona o reviziji (Narodne novine, broj 127/17, 27/24, 85/24 i 145/24)

Javna objava godišnjih financijskih izvještaja (GFI-POD)za 2024. godinu

Obveznici javne objave godišnjih financijskih izvještaja (GFI-POD) su:
✓ j.d.o.o.,
✓ d.o.o.,
✓ d.d.,
✓ k.d.,
✓ gospodarsko interesno udruženje,
✓ tuzemna poslovna jedinica nerezidenata,
✓ podružnica inozemnih poduzetnika.

– Rok za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja 2024. godine (GFI-POD) je 30. lipnja 2025. Poduzetnici koji su do 30. travnja 2025. godine za 2024. godinu FINA-i dostavili izvještaje, pod uvjetom da im je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, mogli su s istodobnom dostavom dodatnih podataka ispuniti obvezu predaje za statističke potrebe i javnu objavu.

– FINA je dužna objaviti na svojoj mrežnoj stranici popis poduzetnika i osoba koji nisu dostavili dokumentaciju za javnu objavu i financijskih podataka za statističke i druge potrebe.

– Za počinjenje navedenih prekršaja može se izreći novčana kazna u iznosu 1.320,00 eura do 13.270,00 eura, a odgovornoj osobi poduzetnika od 660,00 eura do 2.650,00 eura.

Javna objava godišnjih financijskih izvještaja (GFI-POD) za 2024. godinu

➢ Potrebna dokumentacija (za mikro i male poduzetnike):
• Bilanca
• Račun dobiti i gubitka
• Bilješke uz financijske izvještaje
• Odluka o utvrđivanju GFI-ja
• Odluka o raspodjeli dobitka ili pokriću gubitka
• Revizorsko izvješće (ako su obveznici revizije)

➢ Predaja financijskih izvještaja ide preko sustava e-RGFI s vjerodajnicom visoke sigurnosti ili osobno u FINA-i bez naknade.

➢ U slučaju da ovlaštene osobe ne posjeduju vjerodajnicu visoke razine, izvještaje mogu predati bez naknade u bilo kojoj poslovnici Fine

Isplata dobiti

➢ Isplatiti dobit u d.o.o.
Nakon što je utvrđena dobit za poslovnu godinu, ukoliko poduzeće ima više vlasnika – fizičkih osoba, treba se utvrditi udio svakog člana u dobiti. Za isplatu dobiti fizičkim osobama:

• Potrebna je odluka o isplati dobiti
• Plaća se 12% poreza na dohodak od kapitala
• Isplata mora ići na račun – gotovina nije dozvoljena

➢ Isplatiti dobit u j.d.o.o.
Prvo morate formirati zakonske pričuve, zatim pokriti sve gubitke – tek tada je moguća isplata. Zakonska pričuva se računa iz ostvarene dobiti u svoti od jedne četvrtine ostvarenog dobitka umanjenog za svotu ostvarenog gubitka iz prethodne godine. Oblikovanje zakonskih pričuva traje sve dok društvo ne poveća temeljni kapital na najmanje 2.500,00 €.

➢ Isplata dobiti kada je vlasnik drugo poduzeće
Ako je vlasnik jednog poduzeća druga firma:

• Isplata je neoporeziva, ali ulazi u prihod vlasničkog društva.
• Ako je riječ o isplatama udjela u dobitku ili dividendi inozemnim pravnim osobama, tada se plaća porez po odbitku po stopi od 10% ili se uz ispunjenje određenih uvjeta može isplatiti i neoporezivo.

➢ Isplata dobiti vlasniku fizičkoj osobi – rezidentu druge države
Ako je vlasnik fizička osoba iz inozemstva:
• Provjerite imate li Zahtjev za umanjenje porezne obveze (da ne dođe do dvostrukog oporezivanja).
• Ako poduzeće ne posjeduje Zahtjev, dužno je obračunati porezna dohodak od kapitala od 12%.

U slučaju da poduzeće ima Zahtjev, porez se plaća po nižoj stopi ili se ne plaća, ovisi o ugovoru između RH i druge države.

Nadzorne aktivnosti do 15.9.2025. godine

Ministarstvo financija, Porezna uprava i Carinska uprava na Internet stranici objavili su Priopćenje vezano za nadzorne aktivnosti Porezne i Carinske uprave.
Ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave provode pojačane nadzorne aktivnosti u razdoblju od 16.6. do 15.9.2025. godine na cijelom području Republike Hrvatske, i to s posebnim naglaskom na jadransku obalu, otoke i područje Grada Zagreba.
Cilj nadzornih aktivnosti je otkrivanje poreznih obveznika koji evidentno i sustavno krše porezne propise te zaštita i omogućavanje nesmetanog poslovanja urednim poreznim obveznicima.
U okviru pojačanih nadzornih aktivnosti provode se postupci praćenja izdavanja računa i evidentiranja prometa (snimanje prometa) kao i postupci nadzora fiskalizacije.

Sezonsko sniženje cijena

Sukladno čl. 3. Pravilnika o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja, sezonsko se sniženje odvija dva puta godišnje i to:

Ljetno sezonsko sniženje započinje od 1. srpnja.
➢Zimsko sezonsko sniženje započinje od 27. prosinca
Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana, računajući od navedenih datuma.

• Članak 5. Pravilnika o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja određuje da trgovac može nastaviti s prodajom robe po najnižoj sniženoj cijeni sve do isteka zaliha ističući isključivo tu cijenu, ako u razdoblju iz članka 3. ovoga Pravilnika nije prodana sva roba. Međutim, ovu prodaju nije dopušteno oglašavati kao poseban oblik prodaje.

• Prema čl. 4. ovog Pravilnika, u okviru sezonskog sniženja, najniža cijena koju je trgovac primjenjivao tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja sezonskog sniženja i snižena cijena ističe se jasno, vidljivo i čitljivo.

Fiskalizacija 2.0 stiže: znate li što vas čeka?

• Na temelju novih zakonskih izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, uvode se značajne promjene koje se odnose na način prijave poslovnih prostora i obvezu fiskalizacije računa:

Od 1. rujna 2025.:
• Ukida se obveza fiskalizacije pratećih dokumenata – tzv. ponude više se ne fiskaliziraju.
• Ukida se plaćanje čekovima u sustavu fiskalizacije – čekovi se više ne priznaju kao fiskalni način plaćanja.
• Ukida se dostava podataka o poslovnim prostorima putem obrasca – umjesto toga, podaci se od sada unose isključivo putem sustava ePorezna.

Od 1. siječnja 2026.:
• Svi izdani računi, bez obzira na način plaćanja, postaju obvezni za fiskalizaciju (PayPal, Revolut, Stripe, virman).
• Nema više izuzetaka za račune plaćene bezgotovinskim putem – svi ulaze u fiskalni sustav.
• Svi poduzetnici su obvezni zaprimati eRačune te osigurati sigurnosnu pohranu (eArhivu) eRačuna u trajanju od najmanje 11 godina.
• Poduzetnici u sustavu PDV-a također su od tada obvezni izdavati i fiskalizirati eRačune, dok će neobveznici PDV a to postati obvezni od 01.01.2027. godine.

Što je pranje novca?

Pranje novca je proces kojim se ilegalno stečeni novac pretvara u prividno zakonita sredstva. Uključuje tri koraka:
➢ Umetanje (Placement): Unos ilegalnog novca u financijski sustav.
➢ Slojevitost (Layering): Složene transakcije koje prikrivaju trag novca.
➢ Integracija (Integration): Vraćanje “očišćenog” novca u legalne tokove, primjerice kroz ulaganja.

Primjer:
➢ Neočekivana velika narudžba: Kupac traži plaćanje unaprijed u gotovini.
➢ Fiktivne usluge: Računi za usluge koje nisu pružene.
➢ Transakcije s visokorizičnim zemljama: Poslovanje s jurisdikcijama poznatim po slabim zakonima.

Zašto je važno spriječiti pranje novca?
➢ Kazne i ugled: Vaše poduzeće može biti kažnjeno zbog nenamjernog sudjelovanja u pranju novca.
➢ Gubitak povjerenja: Uključenost može narušiti poslovne odnose.
➢ Rizik od povezanosti s kriminalom: Pranje novca često financira ozbiljne kriminalne aktivnosti.

Kako se zaštititi?
➢ Provjerite klijente: Uvijek provjerite identitet i financijske podatke klijenata.
➢ Pratite transakcije: Obratite pozornost na neuobičajene ili velike uplate.
➢ Koristite alate koji vam omogućuje jednostavno praćenje i upravljanje rizicima pranja novca.
➢ Pranje novca nije problem samo velikih korporacija. Mala i srednja poduzeća često su laka meta. Budite oprezni i koristite pouzdane alate kako biste zaštitili svoje poslovanje.
➢ Izvor: A-count

Kad računovođa igra za drugu stranu: Kako mafija koristi poduzeća za pranje novca

Nedavni slučaj u Puli o kojem je pisao portal Istra24, gdje je otkriveno da je tvrtka u vlasništvu mafije utajila 21 milijun eura poreza, još jednom pokazuje koliko je važno imati čvrste kontrole u poslovanju – i koliko su računovođe često u središtu priče.

➢ Kako računovođa može olakšati pranje novca?
Postoje različiti načini na koje računovodstvo može postati alat za prikrivanje pravog podrijetla novca:
▪ Kreiranje fiktivnih faktura – knjiženje računa za nepostojeće usluge ili robu kako bi se legalizirao ilegalni novac.
▪ Manipulacija financijskim izvještajima – prilagođavanje brojki tako da tvrtka izgleda uredno prema vani, dok u pozadini novac cirkulira bez kontrole.
▪ Porezne nepravilnosti – lažno prikazivanje troškova ili prihoda kako bi se umanjile porezne obveze i prikrilo porijeklo sredstava.
▪ Komplicirane transakcije između povezanih tvrtki – stvaranje složenih financijskih tokova koji otežavaju nadzor.

➢ Zašto su računovođe pod povećalom Ureda SPNFT-a?
Ovakvi slučajevi ostavljaju trag na cijeloj struci. Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT) obvezuje nas da prepoznamo sumnjive transakcije i budemo svjesni rizika u poslovanju klijenata. No, istovremeno, svaki ovakav slučaj podiže razinu regulatornog nadzora za sve računovođe, pa i one koji pošteno i savjesno rade svoj posao.
Zato nas se često pita dodatna pitanja, traže detaljniji uvid u poslovanje klijenata i očekuje sve veća odgovornost. Je li to frustrirajuće? Može biti. No, s druge strane, to je i prilika da se jače pozicioniramo kao ključni partneri u sigurnom i odgovornom poslovanju.
Izvor: A-count

Informacije – FINA – preknjiženje na e poreznoj

Odgovor FINE vezano za probleme sa potpisivanjem preknjiženja
• Da bi potpisivanje putem platforme ispravno radilo sa certifikatima koje izdaje pružatelj usluga povjerenja FINA, potrebno je uz njihov standardni middleware, dodatno na računalo na kojem potpisujete instalirati i paket koji se nalazi na https://www.fina.hr/datoteka-za potpisivanje-na-sustavu-e-gradani/e-poslovanje.
• Za dodatne informacije oko programske podrške FINA-e molimo javite se direktno njima na broj 0800 0080.

Brojke govore, ali ne uvijek istinu!

Red flag točke za porezne rizike

Nova stranica sudskog registra koja donosi pogodnosti za poduzetnike

Ministarstvo pravosuđa i digitalne transformacije predstavilo je u ponedjeljak novu web stranicu sudskog registra na kojoj su dostupne nove eUsluge koje će doprinijeti smanjenju administracije, uštedi vremena i novca te će poduzetnicima olakšati upis promjena u sudski registar.
Više nema potrebe da javni bilježnik ili poduzetnik odlaze na sud, moći će riješiti stvari iz udobnosti svog ureda. Skratit će vrijeme, neće više biti ni papirnatih spisa, što će smanjiti i trošak rada samih sudova, ali isto tako uštedjeti vrijeme sudskih službenika koji će moći to vrijeme posvetiti onome što je ključno – to je vođenje parnica”, rekao je na konferenciji za medije ministar Damir Habijan.

Dodao je kako je to, s obzirom na uloženi trud, veliki korak za trgovačke sudove, ali i za poduzetnike koji će također uštedjeti sredstva s obzirom na to da se kod podnošenja elektroničkih prijava plaća samo polovica sudske pristojbe.

Sudski registar je javna knjiga koju vodi trgovački sud koja sadrži podatke o subjektima za koje je upis u registar propisan samim zakonom, a riječ je, primjerice, trgovačkim društvima, ustanovama, zadrugama, inozemnim podružnicama.
Dosadašnja stranica, koja je u upotrebi 20 godina, omogućavala je pregled upisanih subjekata i objava, a nova stranica, koja je s radom započela tijekom vikenda, vizualno je dorađena, dostupne su poveznice za EU usluge te uvodi eUsluge za upis promjena koje će se moći izvršiti bez posredovanja javnog bilježnika.

Nova stranica sudskog registra koja donosi pogodnosti za poduzetnike

• Riječ je o promjeni adrese poslovnog subjekta, podataka koji se tiču e-mail adrese, osobnih podataka o predsjedniku i članovima nadzornog odbora, podataka o naknadno uplaćenim ulozima i uplatama, ali i podnošenje podnesaka za objavu subjekata bez odlaska na sud.
• Novina je i povezivanje sustava e-Notar, sustava Hrvatske javnobilježničke komore, kojim su javni bilježnici već ranije bili povezani sa zemljišnoknjižnim postupcima, a sada će biti povezani i sa sudskim registrom kada su u pitanju prijave za upis promjena za koje je nužno sudjelovanje javnih bilježnika, poput promjene tvrtke, direktora, temeljnog kapitala, a sud će rješenje o upisu donijeti u elektroničkom obliku.

• Tako niti javni bilježnici niti poduzetnici za takve upise više neće morati odlaziti na sud.
• Kroz pilot projekt takav način rada se od 1. travnja provodi na Trgovačkom sudu u Varaždinu, od 1. srpnja trebao bi krenuti i Trgovački sud u Osijeku, a ministar je izrazio uvjerenje da će u budućem razdoblju to biti omogućeno na preostalim trgovačkim sudovima.

• Habijan je također poručio kako je digitalizacija jedan od prioriteta ovog Ministarstva te je najavio daljnja unaprjeđenja sustava, poput razvoja digitalne zbirke isprava, skorog unaprjeđenja korisničkog pretinca u sklopu platforme e-Građani te razvoj mobilne platforme.

• Poveznica do nove web stranice se nalazi ovdje: https://sudreg.pravosudje.hr/ords/r/esudreg/public/1
• (HINA, 16.6.2025.)

Poslovni registri – pretraživanje poduzeća u EU-u

Zahvaljujući jedinstvenom tržištu EU-a brojna poduzeća proširila su svoje poslovanje izvan nacionalnih granica. Od lipnja 2017. poslovni registri svih država članica EU-a međusobno su povezani i pretraživi.
Poslovni registri – pretraživanje poduzeća u EU-u

Poveznice na internetske stranice nacionalnih registara

Obvezni sadržaj web stranice

Trgovačka društva i obrtnici koji svoje proizvode, robu i/ili usluge namjeravaju nuditi i prodavati putem svoje Internet (web) stranice, osim obveze registriranja djelatnosti trgovine, proizvodnje odnosno odgovarajuće uslužne djelatnosti, ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje trgovine odnosno ispunjenja uvjeta propisanih za određenu djelatnost koju obavljaju, obvezni su dodatno registrirati djelatnost „Usluge informacijskog društva“, te na web stranici istaknuti podatke propisane Zakonom o elektroničkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/03 – 32/19; u nastavku: ZET)

Obvezni podaci
➢ Internet (web) stranica mora u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan korisnicima i nadležnim tijelima sadržavati sljedeće podatke:
• ime i prezime odnosno tvrtku davatelja usluge. Uz oznaku tvrtke, trgovačko društvo treba navesti i podatke propisane Zakonom o trgovačkim društvima:
• sud kod kojeg je društvo upisano u sudski registar i broj upisa
• brojeve računa i tvrtku i sjedište banaka kod kojih se vode ti računi
• iznos temeljenog kapitala s naznakom je li uplaćen u cijelosti
• kod dioničkog društva ukupan broj izdanih dionica
• prezimena i najmanje jedno ime člana uprave a kod dioničkog društva članova uprave, odnosno izvršnih direktora i predsjednika nadzornog odnosnoupravnog odbora);
• sjedište obrta odnosno sjedište pravne osobe davatelja usluga;
• ostale podatke o davatelju usluga na temelju kojih korisnik može brzo i nesmetano stupiti s njim u vezu (telefon, mobitel), uključujući elektroničku adresu putem koje je moguće uspostaviti izravan kontakt;
• broj sudskog ili drugoga javnog registra u koji je davatelj usluga upisan, te podatke o registru;
• pojedinosti o nadležnom tijelu, ako djelatnost davatelja usluga podliježe službenom nadzoru;
• u pogledu posebno reguliranih djelatnosti/profesija ako je davatelj usluga registriran kod određene profesionalne ili sl. institucije;
• porezni broj ako je davatelj usluga obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost;

• ako davatelj usluga prikazuje cijene, one moraju biti jasno i nedvosmisleno naznačene, a posebno se mora naznačiti jesu li u prikazane cijene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porez i drugi troškovi koji na bilo koji način utječu na prikazanu cijenu.

Obvezni sadržaj web stranice

Trgovačka društva i obrtnici koji svoje proizvode, robu i/ili usluge namjeravaju nuditi i prodavati putem svoje Internet (web) stranice, osim obveze registriranja djelatnosti trgovine, proizvodnje odnosno odgovarajuće uslužne djelatnosti, ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje trgovine odnosno ispunjenja uvjeta propisanih za određenu djelatnost koju obavljaju, obvezni su dodatno registrirati djelatnost „Usluge informacijskog društva“, te na web stranici istaknuti podatke propisane Zakonom o elektroničkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/03 – 32/19; u nastavku: ZET)

Obveze prije sklapanja ugovora (prodaje)
➢ Prije sklapanja ugovora prodavatelj je na internet stranici dužan kupcu na jasan, razumljiv i nedvosmislen način osigurati podatke i obavijesti o:
▪ različitim stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora,
▪ ugovornim odredbama,
▪ općim uvjetima poslovanja ako su sastavni dio ugovora,
▪ jezicima ponuđenim za sklapanje ugovora,
▪ kodeksima postupanja u skladu s kojima postupaju davatelji usluga i informacije o tome kako se ti kodeksi mogu pregledati elektroničkim putem,
▪ tehničkim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje pogrešnog unosa podataka u poruku prije njezine predaje.

➢ U slučaju prodaje osobama koje nisu potrošači ugovorne strane mogu u međusobnim ugovornim odnosima ugovoriti odstupanje od obveza navođenja podataka o stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora i ugovornim odredbama. U slučaju ugovora sklopljenih putem elektroničke pošte ne moraju biti osigurani podaci o stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora, ugovornim odredbama te općim uvjetima poslovanja.

➢ U slučaju prodaje putem interneta potrošačima, internet stranica mora sadržavati i informacije propisane čl. 60. st. 1. Zakon o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 19/22 i 59/23).

Leave a comment

Aktiva
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.