RAD STRANACA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Stranac je strani državljanin koji nema hrvatsko državljanstvo.
Osoba koja uz hrvatsko državljanstvo ima i strano državljanstvo, smatra se hrvatskim državljaninom.
Strane državljane dijelimo na dvije kategorije:
• Državljani država članica EGP-a – državljani država članica EU-a + državljani Islanda, Norveške, Lihtenštajna + Švicarska Konfederacija – NE TREBAJU RADNU DOZVOLU ZA RAD U RH
• Državljani trećih zemalja koji nemaju državljanstvo države članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije – TREBAJU RADNU DOZVOLU ZA RAD U RH
Rad državljana EU-a u Republici Hrvatskoj
Zakon uređuje boravak i rad državljana EGP-a i Švicarske Konfederacije, te članova njihove obitelji u Republici Hrvatskoj, te imaju:
• pravo boravka
• izjednačena prava s državljanima RH
• pravo rada bez dozvole za boravak i rad
Rad državljana EGP-a u RH
KRATKOTRAJAN BORAVAK – državljani EGP-a imaju pravo boravka u RH do tri mjeseca od dana ulaska u RH, ako posjeduju valjanju osobnu ili putnu ispravu, te nisu na neprimjereni teret sustavu socijalne skrbi. Za kratkotrajan boravak državljani EGP-a nemaju obvezu prijave boravka na policijsku upravu.
DUGOTRAJAN BORAVAK – smatra se ako državljanin EGP boravi u RH dulje od tri mjeseca. Tada je dužan/obavezan prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi prema mjestu boravka u roku od 8 dana.
Ako uz boravak želi i raditi tada je potrebno na MUP predati:
• obrazac 1b – obrazac prijave privremenog boravka u svrhu rada
• presliku važeće osobne ili putne isprave
• ugovor o radu
MUP izdaje potvrdu o prijavi privremenog boravka u svrhu rada, te boravišnu iskaznicu na zahtjev.
Državljanin EGP-a imaju obvezu prijave ili promjene boravišta u roku od 15 dana.

Prema Zakonu o tržištu rada (NN 118/18, 32/20, 18/22, 156/23) izjednačeni su s hrvatskim državljanima u pravima, obvezama i dužnostima državljani EU-a, EGP i državljani Švicarske Konfederacije.
Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
➢ Zakon o strancima (NN 133/20, 114/22, 151/22, 40/25) – stupio na snagu 15.03.2025.
➢ Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u RH (NN 20/22)
➢ Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja u RH (NN 155/22)
➢ Pravilnik o postupanju prema državljanima trećih zemalja (NN 136/21)
➢ Pravilnik o postupanju prema državljanima trećih zemalja (NN 145/23)
Dozvole za boravak i rad koje su izdane na temelju odredbi ranije važećeg zakona važe do isteka roka na koji su izdane, također svi postupci koji su započeti prije stupanja na snagu novog Zakona dovršit će se prema odredbama ranije važećeg zakona.
Prije zapošljavanja državljana trećih zemalja poslodavci su dužni zatražiti provedbu testa tržišta rada u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje sukladno članku 98. Zakona o strancima.
Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Radnik iz trećih zemalja u RH može raditi samo na jednoj od tri osnove:
• dozvola za boravak i rad na temelju mišljenja HZZ-a ili bez mišljenja HZZ-a
• potvrda o prijavi rada do 90 ili 30 dana u kalendarskoj godini
• rad bez dozvole/prijave u slučajevima koji su izričito nabrojeni čl. 89. Zakona o strancima
Radnik iz trećih zemalja u RH može raditi samo na poslovima i kod onog poslodavca koji su navedeni na POTVRDI za koje je dano pozitivno mišljenje. Na izdanoj potvrdi biti će navedeni svi detalji (poslodavac, poslovi/ promjene i sl.).
MUP izdaje u obliku biometrijske isprave (iskaznicu) za dozvolu za rad i boravak državljaninu treće zemlje putem nadležne policijske uprave/postaje. Navedena isprava omogućuje državljaninu treće zemlje da privremeno boravi i radi u RH. Za sezonski rad do 90 dana izdaje se samo potvrda.
MUP može izdati dozvole na:
• temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čl. 97.-103. ZS-a; sezonski radnici čl. 104.-109. ZS-a
• bez testa tržišta rada/mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čl. 110. ZS-a; produljenje izdanih dozvola; sezonski rad do 90 dana.
Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

➢ Postupak pribavljanja dozvole za boravak i rad ima dva koraka:
1. Provođenje testa tržišta rada TTR (postoje iznimke kada se ne provodi TTR)
2. Podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, te pribavljanje pozitivnog mišljenja HZZ-a o zapošljavanju državljanja trećih zemalja
Umjesto kvotnog sustava uveden je test tržišta rada. Poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego zatraži dozvolu za boravak i rad mora provjeriti ima li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada RH.
Prvi korak TTR
➢ Postupak pribavljanja dozvole za boravak i rad temeljem TTR :
• provođenje testa tržišta rada – poslodavac je obvezan zatražiti provedu TTR-a (zahtjev se podnosi on line) na stranicama HZZ-a
• Poslodavac upisuje određene uvjete koje radnik treba ispunjavati za rad
• NOVO – opseg zahtjevnih uvjeta ne može biti veća od uvjeta na usporedivim radnim mjestima, također niti plaća može biti manja od zaposlenih radnika koji rade na usporedivim radnim mjestima.
➢ Iznimke od provedbe TTR-a:
• Zapošljavanje sezonskih radnika do 90 dana tijekom kalendarske godine – ne treba mišljenje HZZ-a
• Produljenje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje u istom zanimanju – ne treba mišljenje HZZ-a
• Zapošljavanje državljana trećih zemalja u deficitarnim zanimanjima prema odluci Upravnog vijeća HZZ-a. Odluka se ažurira na stranicama HZZ-a. Potrebno je pozitivno mišljenje HZZ-a.
Drugi korak zahtjev
➢ Podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad i boravak podnosi se u roku od 90 dana od dana pozitivnog rješenja TTR-a
➢ Zahtjev se podnosi online na mrežnim stranicama HZZ-a

• o podnesenom zahtjevu odlučuje MUP putem policijske uprave prema mjestu namjeravanog boravka državljanina treće zemlje
Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
➢Dokumentaciju koju je potrebno priložiti uz zahtjev za pozitivno mišljenje HZZ-a:
1. ugovor o radu
2. preslika valjane putne isprave
3. dokaz o nekažnjavanju (samo kod izdavanja prve dozvole za boravak i rad za određenog državljanina treće zemlje) – Tablica o legalizaciji dokaza da državljanin treće zemlje nije pravomoćno osuđen za kaznena djela
4. dokazi o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u TTR-u (svjedodžbe, diplome, potvrde o radnom iskustvu ili izjava poslodavca o osposobljenosti…)
5. dokaz da državljanin treće zemlje ima potrebne kompetencije za rad (ako se zahtjev podnosi bez TTR-a, za deficitna zanimanja)
6. dokaz o primjerenom smještaju ako ga osigurava poslodavac
7. rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije (ako riječ o reguliranim profesijama)
Konačno rješenje donosi MUP na temelju pozitivnog mišljenja i dokumentacije koju mu dostavlja HZZ.
Ugovor o radu – NOVO
➢ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe kojima se radnik državljanin treće zemlje stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zaposlenih u RH
➢Plaća koju prima državljanin treće zemlje ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u RH u zanimanju za koje se izdaje dozvola za boravak i rad odnosno u sličnim i srodnim zanimanjima u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima
Pozitivno mišljenje HZZ-a
➢HZZ daje pozitivno mišljenje pod uvjetom da poslodavac ispuni slijedeće točke (za pozitivno mišljenje svi uvjeti moraju biti ispunjeni):
• priloži svu potrebnu dokumentaciju
• mora obavljati gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH
• mora imati podmirene sve obveze po osnovi javnih davanja
• u zadnjih godinu dana ima zaposlenog u kontinuitetu najmanje jednog radnika državljanina RH/EGP-a/Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme (fizička osoba čiji obrt posluje sezonski najmanje jednog radnika u prethodnoj sezoni)
• nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa/socijalnog osiguranja
Pozitivno mišljenje HZZ-a
• nije mu pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa ili socijalnog osiguranja ili zaštite na radu
• u zadnjih šest mjeseci ima promet:
a) poslodavac – pravna osoba, u najmanjem iznosu od 10.000 € mjesečno
b) poslodavac – fizička osoba, u najmanjem iznosu od 15.000 € u promatranom razdoblju (fizička osoba čiji obrt posluje sezonski u najmanjem iznosu od 15.000 € u prethodnoj sezoni)
• poslodavac nije na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada
Pozitivno mišljenje HZZ-a
➢ Omjer zaposlenika:
- broj radnika državljana RH/EGP-a/Švicarske Konfederacije zaposlenih na puno radno vrijeme u trenutku podnošenja zahtjeva najmanje 16% broja zaposlenih radnika državljanina treći zemalja
2. broj radnika državljana RH/EGP-a/Švicarske Konfederacije zaposlenih na puno radno vrijeme u trenutku podnošenja zahtjeva najmanje 8% broja zaposlenih radnika državljanina trećih zemalja (za deficitarna zanimanja)
➢ Broj podnesenih zahtjeva:
- poslodavac koji zapošljava do 50 radnika državljana RH/EGPa/ Švicarske Konfederacije mogu podnijeti ukupno 50 zahtjeva za izdavanje dozvole na temelju mišljenja HZZ-a
2.poslodavac koji zapošljava od 51 do 250 radnika državljana RH/EGP-a/Švicarske Konfederacije mogu podnijeti ukupno 250 zahtjeva za izdavanje dozvole na temelju mišljenja HZZ-a
➢ Ako poslodavci podnesu veći broj zahtjeva, HZZ neće izdati pozitivno mišljenje!
Agencije za privremeno zapošljavanje u RH
Temeljem članka 44. do 51. Zakona o radu Agencija za privremeno zapošljavanje smatra se poslodavcem.
Agencija za privremeno zapošljavanje može obavljati poslove ustupanja radnika drugom poslodavcu (korisniku) ako je registrirana pri ministarstvu nadležnom za rad.
Agencija za privremeno zapošljavanje može sklopiti ugovor s državljaninom treće zemlje te ga ustupiti korisniku u RH uz uvjet da posjeduje/pribavi dozvolu za rad i boravak. Postupak je identičan kao i za druga poslodavce – test tržišta rada i pozitivno mišljenje HZZ-a. Dozvola se izdaje ako korisnik ispunjava uvijete za pozitivno mišljenje HZZ-a.
Agencija kao poslodavac i korisnik kojemu su ustupljeni radnici iz trećih zemalja moraju ispunjavati uvjete za davanje pozitivnog mišljenja HZZ-a.
Novost je da agencija može ustupiti državljanina treće zemlje drugom korisniku u istom zanimanju za koje je dobilo pozitivno mišljenje za određenog radnika.
Izdavanje dozvole za boravak i rad – zadužnica
➢Poslodavac na temelju čijeg je zahtjeva izdana dozvola na temelju mišljenja HZZ-a državljaninu treće zemlje koji ulazi PRVI PUTA u RH na temelju VIZE obvezan je uplatiti iznos od jedne prosijecane mjesečne bruto plaće (za 2025. godinu 1.821,00 €) u roku od 8 dana ako:
• državljanin treće zemlje ne započne s radom u roku predviđenim u ugovoru o radu
• je državljaninu treće zemlje otkazao ugovor o radu prije isteka roka od tri mjeseca rada (osim zbog skrivljenog ponašanja ili izvanrednog otkaza)
➢Poslodavac treba izdati zadužnicu u korist RH u roku od pet dana od dana izdavanja potvrde i dostaviti je PU/PP (inače se ukida dozvola
➢Zadužnica mora biti (solemnizirana)
➢Poslodavac za svakog stranog radnika prilaže jednu zadužnicu
➢Zadužnica nije potrebna za dozvole za boravak i rad sezonskih radnika niti dozvole za boravak i rad radnika trećih zemalja koji se zapošljavaju bez TTR-a i mišljenja HZZ-a.
Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
Detaljne informacije o zapošljavanju stranaca iz trećih zemalja dostupne su na stranicama:
➢Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ):
➢Ministarstva unutarnjih poslova (MUP):
Izdavanje dozvole za boravak i rad
➢ Dozvole za boravak i rad izdaje MUP prema mjestu boravišta/namjeravanog boravka državljanina treće zemlje i to:
- ako je zahtjev usvojen – rješenje kao zabilješka u spisu
2. podaci o poslodavcu/zanimanju/poslovima – MUP izdaje potvrdu (potvrdu će policijska uprava/postaja dostaviti državljaninu treće zemlje, poslodavcu i korisniku
3. obavijest o izdanoj potvrdi također se dostavlja: HZZ, PU, HZMO, HZZO, DI I Min. Rada, a navedena tijela izvještavaju MUP o svim uočenim prekršajima iz njihove nadležnosti.
➢ Dozvola za boravak i rad se izdaje:
- na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do tri godine (dozvola na temelju mišljenja HZZ-a ili produljenje)
2. na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do tri godine (dozvola na temelju mišljenja HZZ-a agencijama ili produljenje)
3. na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu za sezonski rad, a najdulje do 90 dana ili do devet mjeseci
4. na vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najdulje do dvije godine (dozvola ili produljenje bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a)
Dozvole za boravak i rad bez TTR i mišljenja HZZ-a
➢ Dozvole za boravak i rad bez TTR i mišljenja HZZ-a
Člankom 97. st. 5. i člankom 110. Zakona o strancima propisano je u kojim slučajevima Ministarstvo putem policijske uprave odnosno policijske postaje može samostalno izdavati dozvole za boravak i rad i to za:
• produženje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje u istom zanimanju, podnosi se najkasnije 30 dana prije isteka važenja izdane dozvole
• sezonsko zapošljavanje državljanina treće zemlje u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine,
• dozvole za boravak i rad sukladno članku 110. Zakona (ključno osoblje u trgovačkim društvima, samozapošljavanje u vlastitom društvu, EU plava karta, osobe premještene unutar društva, profesionalni sportaši itd.) – članak 110 (NN40/25).
Zahtjev se podnosi na obrascu 2a, te se prilaže osnovna dokumentacija koja se dostavlja neposredno ili e-mailom u nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema:
• mjestu namjeravanog boravka
• rada državljanina treće zemlje ili
• sjedištu poslodavca.
O zahtjevu odlučuje policijska uprava odnosno policijska postaja prema mjestu boravišta odnosno namjeravanog boravka državljanina treće zemlje.
Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
➢Iznimke – nije potrebno zatražiti TTR
• test tržišta rada neće se tražiti u slučaju produljenja dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje,
• u slučaju deficitarnih zanimanja (lista Upravnog vijeća HZZ),
• zapošljavanja državljanina treće zemlje u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine
• i u slučaju dozvola za boravak i rad koje se izdaju sukladno članku 110. Zakona (ključno osoblje u trgovačkim društvima, EU plava karta, osobe premještene unutar društva itd.).
Rad državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj
➢Ključno osoblje u društvu za koje nije potrebno TTR i mišljenje HZZ-a
▪ Osoba koja ima viši položaj, upravlja poslovanjem, nalazi se pod općim nadzorom ili rukovodstvom uprave, dioničara ili članova društva te koja obnaša neku istovjetnu dužnost uključujući:
✓upravljanje radom odjela ili odsjeka,
✓praćenje i nadziranje rada drugih radnika,
✓ovlaštenje za odlučivanje o kadrovskim poslovima
▪ Visokokvalificirana osoba koja posjeduje posebna stručna znanja ili ovlasti prijeko potrebne za pružanje usluga, služenje opremom, primjenu tehnika ili vođenja poslovanja
Rad sezonskih radnika
Sezonski radnik je državljanin treće zemlje koji privremeno boravi u RH kako bi obavljao posao temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme.
Djelatnosti u kojima je dozvoljeno zapošljavanje sezonskih radnika:
• poljoprivreda – šumarstvo – turizam – ugostiteljstvo
Ugovor za sezonski rad može biti sklopljen najduže na šest mjeseci.
Sezonski radnik može u RH raditi na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili do šest mjeseci:
• sezonski rad do 90 dana nije potreban TTR niti pozitivno mišljenje HZZ-a
• sezonski rad do šest mjeseci za izdavanje dozvole potrebno je provođenje TTR-a i pozitivno mišljenje HZZ-a
Poslodavac mora organizirati primjereni smještaj sezonskom radniku.
Posebne kategorije stranaca
Rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi državljani trećih zemalja temeljem članka 89 Zakona o strancima, a imaju odobren:
• privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva sa: hrvatskim državljaninom ili državljaninom treće zemlje na dugotrajnom boravištu/stalnom boravku/odobrenom azilu/ ili kojem je izdana »EU plava karta«/dozvola za premještaj unutar društva/odobrenje dugotrajnog boravišta u nekoj članici EGP-a
• privremeni boravak zbog humanitarnih razloga
• autonomni boravak
• privremeni boravak kao upućeni radnik
Posebne kategorije stranaca
• privremeni boravak u svrhu istraživanja te u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva s istraživačem
• privremeni boravak u svrhu studiranja (do 20 sati tjedno)
• status redovitog učenika kada obavlja poslove • posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa (do 20 sati tjedno)
• privremeni boravak u svrhu boravka osobe s dugotrajnim boravištem u EGP-u
• azil ili supsidijarnu zaštitu
• dugotrajno boravište ili stalni boravak u RH
Posebne kategorije stranaca
Postupak za zapošljavanje državljana trećih zemalja bez pribavljanja dozvole:
• prije zasnivanja radnog odnosa poslodavac mora zatražiti na uvid valjano odobrenje/dozvolu za boravka u RH
• poslodavac u roku od osam dana od dana zasnivanja radnog odnosa mora obavijestiti policijsku upravu/postaju prema mjestu boravišta državljanina treće zemlje
Tražitelj međunarodne zaštite stječe pravo na rad istekom tri mjeseca od podnošenja zahtjeva – MUP izdaje potvrdu da je tražitelj stekao pravo na rad
Azilanti i stranac pod supsidijarnom zaštitom stječe pravo na rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada – poslodavac traži na uvid dozvolu boravka iz koje je vidljivo da je osobi u RH odobren azil ili supsidijarna zaštita
Državljanima Ukrajine i njihovim članovima obitelji koji su boravili u Ukrajini na dan 24.02.2022. godine priznaje se privremena zaštita – stječu pravo na boravak i rad bez dozvole za boravak i rad odnosno potvrde o prijavi rada – u nadležnoj policijskoj upravi trebaju urediti status stranca pod privremenom zaštitom (iskaznica stranca pod privremenom zaštitom)
Prestanak radnog odnosa državljana treće zemlje
➢Novost u Zakonu o strancima – kada nastupi raskid ugovora o radu – poslodavac je obvezan obavijestiti MUP u roku od pet radnih dana.
Državljanin treće zemlje koji ima važeću dozvolu izdanu na temelju mišljenja HZZ-a može biti nezaposlen unutar roka važenja dozvole.
• višekratno ili jednokratno ne dulje od 60 dana
• može se prijaviti na HZZ i koristiti naknadu za nezaposlenost/tražiti novog poslodavca i zaposlenje
• razdoblje nezaposlenosti se prekida podnošenjem urednog zahtjeva za izdavanje dozvole (zahtjev za novu dozvolu ili za promjenu poslodavca)
➢Novim zakonom olakšane su promjene zanimanja državljanina trećih zemalja, kao i promjena poslodavca unutar važećih dozvola za boravak i rad.
Letak MUP-a

Letak MUP-a

Rezime novog Zakona o strancima
➢Novosti kod dozvola za boravak i rad
• pravila za smještaj kad smještaj osigurava poslodavac ili je posrednik u osiguranju smještaja
• obveza pravovremenog obavještavanja o prestanku ugovora o radu
• obveza poslodavca davanja novčanog jamstva (zadužnica)
• dodatni razlozi za odbijanje i ukidanje dozvole za boravak i rad
• omogućuje se izdavanje dozvole bez testa tržišta rada i mišljenja HZZ-a strancima koji dolaze radi obnove zgrada oštećenih potresom te projekata energetske obnove zgrada
• Zakon o strancima kao lex specijalis sada dopušta dodatan rad državljana trećih zemalja
Rezime novog Zakona o strancima
➢ Najznačajnije izmjene vezano za dozvole za boravak i rad
• Unutar važenja izdane dozvole za boravak i rad strani radnici (osim sezonskih radnika i državljana trećih zemalja iz članka 110. Zakona – ne odnosi se na Plavu kartu EU):
• imat će dopušteno vrijeme nezaposlenosti od 60 dana (članak 103.a)
• moći će mijenjati zanimanje kod istog poslodavca u deficitarnim zanimanjima pod uvjetima iz članka 103.c
• moći će mijenjati poslodavca nakon godine dana u istom zanimanju, pod uvjetima iz članka 103.d
• moći će dodatno raditi kod drugog poslodavca pod uvjetima iz članka 103.e
Dozvola za boravak i rad se neće izdavati u obliku rješenja, već kao biometrijska dozvola boravka
Poslodavcu i državljaninu treće zemlje će biti izdana potvrda od MUP-a
Državljanin treće zemlje za kojeg je podnesen zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad najkasnije 30 dana prije isteka može ostati i raditi u Republici Hrvatskoj do odluke o zahtjevu.
Rezime novog Zakona o strancima

Rezime novog Zakona o strancima

Popisi poslodavaca kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada
Podaci o poslodavcima objavljeni su temeljem Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada (NN br. 151/22) i Pravilnika o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u području prijavljivanja rada (NN br. 148/24).
Objavljeni popisi sadrže podatke o poslodavcima kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada, odnosno podatke o poslodavcima kod kojih je tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno da nisu prekršili odgovarajuće propise u području prijavljivanja rada i isplate plaće.
Poslodavac se vodi na tzv. „crnoj listi“ iz Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada
Kako zaposliti državljanina treće zemlje dok čeka dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada?
NIKAKO!!!
Ne možete ga zaposliti.
Poslodavac u Hrvatskoj može državljanina treće zemlje zaposliti samo ako je pribavio dozvolu za boravak i rad ili potvrdu o prijavi rada.
Rad državljana trećih zemalja – najčešće nepravilnosti
Državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada
➢ Najčešće nepravilnosti:
• rad bez izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada
• državljanin treće zemlje ima dozvolu za boravak i rad ali ne radi na poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad
• ustupanje državljana trećih zemalja u povezana društva
• ustupanje državljana trećih zemalja od strane agencija za privremeno zapošljavanje bez da je prethodno izdana potvrda za novog korisnika
• rad državljanina trećih zemalja bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme
• Neisplata minimalne plaće u skladu s posebnim propisom ili proširenim kolektivnim ugovorom