Najnoviji propisi:
• NN 32/26 objavljen je Pravilnik o izmjeni Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, stupa na snagu 05. travnja 2026. godine.
• NN 33/26 objavljena je Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (od 25. rujna 2024. godine) – druge izmjene i dopune, stupa na snagu 01. travnja 2026. godine
• NN 32/26 objavljen je Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost , stupa na snagu 30. ožujka 2026. godine.
• NN 27/26 objavljen je Zakon o deviznom poslovanju, stupa na snagu 26. ožujka 2026. godine.
• NN 21/26 objavljena je Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2025.
• NN 20/26 objavljena je Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo , stupa na snagu 01. ožujka 2026. godine
Kada netko kaže „samo je jedan račun”, otkriva koliko malo shvaća što
stoji iza njega.
Ne procjenjuje tvoj trud, već svoje vlastito znanje.
Vrijednost nije u tom papiru.
Vrijednost je u svemu što moraš znati da bi taj papir bio točan.
Nije bitan papir.
Bitan je onaj tko zna što s tim papirom.
#JedanRačunNikadNijeSamo
#ZnanjeJeBitno
#ZnanjeImaVrijednost
Prosječna mjesečna plaća kod pravnih osoba
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2025.
• Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2025. iznosila je 1.449,00 €.
• Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2025. iznosila je 2.016,00 €
e-Izvještavanje
• ŠTO se izvještava i KADA?
1/ Isporuke za koje nije bilo moguće izdati e-Račun izdavatelj
U valuti euro, izvještava se o tuzemnim transakcijama za koje ste u obvezi izdati eRačun (dakle, ako druga strana nije u mogućnosti primiti e-Račun jer npr. nisu prijavili IP posrednika, točnije nisu u AMS-u) i to u roku ODMAH
2/ Primatelj e-Računa dužan je do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o e-Računima koje je odbio (datum izdavanja, broj e-Računa, OIB izdavatelja i primatelja, datum odbijanja i razlog odbijanja) – time izjavljuje da neće koristiti pravo na pretporez. Rok za odbijanje eRačuna NIJE PROPISAN odredbama ZOF-a!
3/ Izdavatelj dostavlja podatke o naplati e-Računa (datum izdavanja e-Računa, broj e Računa, OIB izdavatelja i primatelja, iznos i način plaćanja i datum naplate) – do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec
AMS
AMS je Adresar metapodatkovnih servisa, odnosno centralni registar koji omogućuje pronalazak adrese primatelja eRačuna.
Upišite OIB za koji želite provjeriti je li registriran u AMS i ako jest kod kojeg je posrednika
Ako se adresa primatelja eRačuna naknadno upiše u AMS, nije moguće ponovno izdati isti eRačun (za istu transakciju ne mogu se izdati dva računa)
Obavijest Porezne uprave
Porezna uprava je na svojoj stranici obavijestila da će imati razumijevanja i da će primjenjivati načelo oportuniteta prema kojem se prekršajni postupci neće provoditi u početnoj fazi primjene Zakona o fiskalizaciji obzirom na početne poteškoće koje su se javile kod razmjene i fiskalizacije eRačuna (primjerice ako nije izdan račun kao eRačun i/ili ga jedna i druga strana nije fiskalizirala).
Dalje, daje se pojašnjenje o obvezi izdavanja i zaprimanja eRačuna, nastanku obveze za PDV te pravilima koja se odnose na ostvarivanje prava na odbitak pretporeza. Ipak podsjećamo da članak 52. Zakona o fiskalizaciji propisuje obvezu primatelja eRačuna da u Sustav za fiskalizaciju do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostavi podatke o eRačunima za koje je izvršio odbijanje u prethodnom mjesecu uz razlog odbijanja. Istom je odredbom Zakona o fiskalizaciji propisano da se smatra da je dostavom podatka o odbijanju eRačuna primatelj eRačuna dostavio izjavu da neće koristiti pravo na pretporez po tom eRačunu..
Porezna uprava odgovara
Kako provjeriti je li SOPG/OPG u RPO (dohodak) i sukladno tome odabrati F1 ili F2?
Odgovor copy/paste:
Poštovani,
nije dostupan javni registar obveznika poreza na dohodak.
Porezni status potrebno je zatražiti direktno od primatelja računa.
S poštovanjem,
PIŠITE NAM
Rok za predaju Godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu
Obveznici poreza na dobit dužni su Financijskoj agenciji predati financijske izvještaje za 2025. godinu.
• do 30. travnja 2026. za statističke i druge potrebe: bilanca, račun dobiti i gubitka, dodatni podaci
• do 30. lipnja 2026. za potrebe javne objave: godišnji financijski izvještaj, odluka o podjeli dobiti/pokriću gubitka, odluka o utvrđivanju GFI, godišnji izvještaj (veliki i srednji poduzetnici), revizorski izvještaj (obveznici)
• do 30. rujna 2026.: konsolidirani godišnji financijski izvještaj
Rok za Poreznu prijavu za 2025. godinu
Poduzetnici i njihova računovodstva trebaju Poreznoj upravi prijaviti porez na dobit za 2025. godinu najkasnije do 30. travnja 2026.
Obveze i nova zaduženja predujmova dospijevaju tek 30. travnja neovisno je li PD obrazac predan ranije.
Uz Prijavu poreza na dobit potrebno je do istog roka dostaviti Poreznoj upravi sljedeće obrasce:
• Izvješće o poslovnim događajima s povezanim osobama (PD-IPO) – obveznici poreza na dobit koji su evidentirali transakcije s povezanim osobama: zajmovi, krediti, kupoprodaja dobara i usluga
• Izvješće o dospjelim nenaplaćenim potraživanjima (OPZ STAT-1) – obveznici PDV-a koji na datum 31.12.2025. godine imaju evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine. Ovo posljednji OPZ-STAT-1 obrazac koji se dostavlja.
• Obrazac TZ-1 – tvrtke koje se bave djelatnostima turizma, ugostiteljstva, prijevoza, izdavaštva, osiguranja ili sportskim djelatnostima su obveznici plaćanja članarine turističkim zajednicama, a po obračunatoj i plaćenoj članarini popunjavaju obrazac TZ-1
• Obveznici naknade za općekorisne funkcije šuma su subjekti čiji je prihod veći od 995.421,06 €. Od 2. travnja 2024. obveznici nisu dužni sastavljati i predavati obračun naknade, već obračun i zaduženje obavlja Ministarstvo poljoprivrede.
Rok za predaju izvješća o kreditnim poslovima s inozemstvom
Poduzetnici su dužni predati i godišnje izvješće o ostalim kreditnim poslovima s inozemstvom (GOD-INOK) do 30. travnja 2026. godine.
Obveznik iskazuje ukupno stanje duga ili potraživanja po glavnici (nedospjeloj i dospjeloj) i kamati (obračunanoj nedospjeloj i dospjeloj neplaćenoj) za 2024. i 2025. godinu.
Izvještaj se predaje HNB-u poštom ili putem emaila (inodug@hnb.hr).
Kad su paušalni obrtnici u prikrivenom radnom odnosu?
O važnoj presudi koja korigira praksu Porezne uprave piše Piše: Anđelka Kasum, odvjetnica
Važna presuda za paušalne obrtnike oko “prikrivenog rada”.
Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž- 2668/2024-5 od 2. srpnja 2025. sud je jasno postavio metodološke granice poreznim tijelima pri utvrđivanju tzv. prikrivenog rada. Iz te odluke proizlazi da porezna uprava ne može selektivno izdvajati pojedine elemente odnosa kako bi potkrijepila zaključak o nesamostalnom radu, nego je dužna cjelovito i sustavno sagledati sve zakonom propisane kriterije.
Time je potvrđeno da je kvalifikacija odnosa znatno složenija od pojednostavljenih obrazaca koji su se u praksi oblikovali.
Cijeli članak dostupan je na linku.
Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva
Novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva je u primjeni od 01.04.2026. godine, osim članka 30.stavka 1. koji se primjenjuje od 01.05.2026.
Ovaj novi Kolektivni ugovor (link) primjenjuje se samo na stranke potpisnice do proširenja, tj. na: SINDIKAT TURIZMA I USLUGA HRVATSKE, SINDIKAT ISTRE, KVARNERA I DALMACIJE i HRVATSKU UDRUGU POSLODAVACA – UDRUGA UGOSTITELJSTVA I TURIZMA.
Djelatnosti na koju se odnosi su: Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, Ostali smještaj, Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, Ostali smještaj, Djelatnosti pripreme i usluživanja pića, Hoteli i sličan smještaj, Djelatnosti pripreme i usluživanja pića, Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, Ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane, Hoteli i sličan smještaj, Djelatnosti keteringa,
Kampovi i prostori za kampiranje, Kampovi i prostori za kampiranje, Djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, Djelatnosti keteringa i ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane, Smještaj, Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Zatezne i ugovorne kamate
Od 1. siječnja 2026. do 1. srpnja 2026.
Stopa zatezne kamate je kako slijedi:
• 10,15% najviša u odnosima između trgovaca i trgovaca te trgovaca i osoba javnog prava (2,15 + 8) (Zakon o obveznim odnosima i Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi)
• 5,15% najviša u ostalim odnosima (2,15 + 3) (Zakon o obveznim odnosima)
Stopa ugovorne kamate je kako slijedi:
• 7,73% (7,725%) najviša u odnosima između osoba od kojih barem jedna nije trgovac (5,15 + ½ od 5,15)
• 17,76% (17,7625%) najviša između trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava (10,15 + ¾ od 10,15)
• 2,58% (2,575%) ako su između trgovaca kamate ugovorene, ali nije određena stopa (5,15 X 0,5)
• 1,29% (1,2875%) u odnosima između osoba od kojih barem jedna nije trgovac, ako su kamate ugovorene ali nije određena stopa (5,15 X 0,25) (Članak 26. Zakona o obveznim odnosima)
• 7,15% maksimalna EKS za potrošačke kredite (5,15 + 2) (Članak 20.a Zakona o potrošačkom kreditiranju)
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST – porez na nekretnine
Porezna uprava će bez odgode ispraviti sva pogrešna rješenja o porezu na nekretnine.
Ako smatrate da je vaše rješenje o porezu na nekretnine pogrešno, pozivamo vas da nam se obratite na sljedeći način:
• putem sustava ePorezna
• putem e pošte (mailom) na nadležnu ispostavu Porezne uprave
• slanjem putem pošte nadležnoj ispostavi Porezne uprave
• osobnim dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave
Dovoljno je dostaviti sljedeće podatke:
• OIB
• ime i prezime
• klasu rješenja
• razlog zbog kojeg smatrate da niste u obvezi plaćanja poreza na nekretnine
• kontakt (telefon/email)
Građanima koji su eventualno već podmirili porez, a utvrdi se da nisu bili obveznici poreza na nekretnine, uplaćeni iznos bit će vraćen.
Još jednom se ispričavamo za prouzročene neugodnosti te molimo za razumijevanje i strpljenje dok se svi pojedinačni slučajevi ne provjere i riješe.
Zahvaljujemo na suradnji.
Objavljeno: 03.03.2026
Zakona o posredovanju u prometu nekretnina
18. ožujka 2026. (Ministarstvo gospodarstva) – Na sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Prijedlog novog Zakona o posredovanju u prometu nekretnina donosi veću transparentnost, profesionalizaciju i zaštitu klijenata, uz stroža pravila za oglašavanje, jasnije provizije te veće kazne za nepravilnosti.
• Uvodi se obveza zapošljavanja najmanje jednog agenta na puno radno vrijeme te zabrana oglašavanja nekretnina bez sklopljenog ugovora o posredovanju.
• Propisuje se transparentan cjenik s jasno iskazanom ukupnom naknadom i obveznikom plaćanja, uz zabranu uvjetovanja razgleda potpisivanjem ugovora o posredovanju.
• Ograničava se ukupna provizija za istu nekretninu, povećavaju se kazne na 3.000 do 30.000 eura te iznosi obveznog osiguranja na 100.000 eura po štetnom događaju i 300.000 eura godišnje.
• Kupcima se jamči pravo na razgled nekretnine bez obveze prethodnog potpisivanja ugovora o posredovanju.
• Naknade moraju biti jasno prikazane, uključujući tko ih plaća, čime se smanjuje rizik skrivenih troškova.
• Stroža pravila i veće kazne trebale bi smanjiti zlouporabe i povećati sigurnost kupnje nekretnina.
Potpora za samozapošljavanje u 2026. godini
Potpora se može dodijeliti nezaposlenoj osobi za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u organizacijskim oblicima: obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova.
Mjera je financijska podrška nezaposlenim osobama prijavljenim u evidenciju nezaposlenih osoba koju vodi Zavod koje odluče pokrenuti vlastiti posao, a u trajanju 24 mjeseca.
Zahtjevi za dodjelu potpore zaprimaju se najkasnije do 30.09.2026. godine, odnosno do utroška osiguranih sredstava..
Detaljnije se može vidjeti na stranici HZZ-a (link)
Čuvanje računa i knjigovodstvene dokumentacije
❑ Najvažniji rokovi:
Isplatne liste čuvaju se najmanje 6 godina.
Analitička evidencija plaća čuva se trajno.
Isprave za dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige čuvaju se najmanje 11 godina.
eRačuni se, ako je proveden postupak fiskalizacije, čuvaju 6 godina od isteka godine izdavanja.
❑ Poslovne knjige
Dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige čuvaju se najmanje 11 godina.
Rok čuvanja počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose.
Dokumentacija o oporezivanju nekretnina prema PDV-u čuva se 10 godina.
Financijski izvještaji i analitička evidencija plaća čuvaju se trajno.
Za dokumentaciju kojoj nije propisan poseban rok vrijede rokovi iz drugih relevantnih propisa.
❑ Dokumentacija za koju je istekao rok čuvanja:
Dana 1.1.2026. prestala je obveza čuvanja knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga za 2014., te poduzetnici iste mogu uništiti.
Vizualizacija eRačuna (PDF) kao podloga za likvidaturu i knjiženje
Možemo li obavljati likvidaturu i knjiženja na temelju PDF vizualizacije eRačuna?
Odredbama čl. 9. st. 10. ZOR-a propisana je obveza kontrole vjerodostojnosti (likvidature) svake knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige. Likvidatura se može obaviti potpisom ili odobrenjem na način iz kojeg se jednoznačno može utvrditi identitet osobe koja taj posao obavlja ili u slučaju knjigovodstvene isprave sastavljene kao elektronički zapis (što se odnosi na eRačune) osigurati kontrolu vjerodostojnosti i verifikaciju takve knjigovodstvene isprave sukladno internim pravilima i procedurama poduzetnika. Prema tome, ZOR dopušta da se likvidatura eRačuna (i drugih knjigovodstvenih isprava sastavljanih kao elektronički zapis) obavlja prema na način koji odgovara mogućnostima i potrebama svakog pojedinog poduzetnika.
Izvor: TEB
Cijeli članak dostupan je na stranicama TEB-a (link)
Poruka investitorima – Vlastiti interesi kao lijek za krize
Uskrs nas podsjeća da su novi početci uvijek mogući, čak i nakon najtežih razdoblja.
Tržišta su tu poruku ovih tjedana stavila na kušnju.
Ožujak je završio u minusu. Svjetske dionice su u trenutku pisanja pale 7 do 8 %, a razlog je jedan: Iran je gotovo u potpunosti zatvorio Hormuški tjesnac, uski prolaz između Irana i Omana kroz koji prolazi petina svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina. Danas kroz njega prolazi tek šačica brodova, gotovo isključivo iranskih.
Što dalje? Iskreno, nitko ne zna. Sve ovisi o tome hoće li se napetosti smiriti dovoljno brzo da se izbjegnu skuplji energenti i usporavanje globalnog gospodarstva. Ako se to dogodi, tržišta bi se mogla brzo oporaviti. Ako ne, daljnji pad je moguć.
Pa zašto je dosadašnja reakcija tržišta ipak relativno umjerena? Zašto trebamo ostati mirni?
Jer iza svake ovakve krize stoji nešto što ne ovisi o dobroj volji ni diplomatskim gestama, nego o pukom interesu. A interes je ovdje jasan na svim stranama.
Američka administracija teško može ući u izbore (studeni) s gorivom koje je iz tjedna u tjedan sve skuplje na benzinskim crpkama.
Donald Trump je već prošle godine pokazao da neće dugo trpjeti rast prinosa na američke državne obveznice, jer visoki prinosi znače skuplje zaduživanje za državu i pritisak na gospodarstvo. Čim su prinosi porasli, tarifne prijetnje su se povukle.
Globalne kompanije ne žele plaćati više za energiju i sirovine. Zemlje Perzijskog zaljeva ovise o prihodima od izvoza nafte. A sam Iran ima previše toga za izgubiti ako eskalacija krene prema njegovoj vlastitoj infrastrukturi i energetskim postrojenjima.
Svi ti akteri, bez obzira na poruke koje šalju javnosti, imaju konkretan i opipljiv razlog zaustaviti krizu prije nego što postane preskupa za sve. Nije to romantična vjera u razum i dijalog, to je hladna računica vlastitih interesa. I upravo ta računica objašnjava zašto tržišta nisu krenula u slobodan pad.
Povijest pokazuje da je svaki dosadašnji pad tržišta na kraju bio prevladan. Gledajući unatrag, ti su trenuci redovito izgledali kao prilike za kupnju kvalitetnih dionica po nižim cijenama, a ne kao razlozi za povlačenje i paniku.
Tekst pripremio: Emilio Gučec, Business Analyst
