Skip to content Skip to footer

Najnoviji propisi:

Najnoviji propisi:

Kamatne stope na zajmove između povezanih osoba

Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba objavljena je u Narodnim novinama br. 150/2025., stupa na snagu 31. prosinca 2025. godine.

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona o porezu na dobit za 2026. godinu iznosi 2,65 %

Promjena postupka oporezivanja PDV-om prema naplaćenim naknadama

Sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu čija vrijednost isporuka dobara i usluga u 2025. godini nije bila veća od 2.000.000,00 eura bez PDV-a, može u 2026. obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.

Porezni obveznik koji želi u 2026. godini primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama treba najkasnije do 31. prosinca 2025. godine podnijeti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave o početku primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

Nakon dostave izjave o primjeni postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama taj se postupak može primjenjivati od 1. siječnja 2026. godine i time se porezni obveznik obvezuje na primjenu toga postupka na rok od tri godine.
Tom poreznom obvezniku obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja, a ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Promjena načina oporezivanja s dohotka na dobit i obratno

Fizička osoba koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak u 2026. godini o tome treba dostaviti pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja 2025. godine.

Fizička osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka postaje po sili zakona obveznik poreza na dobit u 2026. godini ako je u 2025. ostvarila ukupni primitak veći od 1.000.000,00 eura. Fizička osoba koja po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit o tome treba također pisano izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave, a najkasnije do 15. siječnja 2026. godine.

Na jednak način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.

U porezne obveznike fizičke osobe obveznike poreza na dobit, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti.

Porezna osnovica i stope

Godišnju osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, a umanjen za osobni odbitak, osim ako je Zakonom o porezu na dohodak drugačije uređeno.

Porezne osnovice i stope za 2025.g.:

Porezna osnovica i stope

Visine poreznih stopa određuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave svojom odlukom (na prijedlog izvršnog tijela).

Predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave može svojom odlukom propisati visine poreznih stopa u granicama, i to:

Porezna osnovica i stope

Porezne stope konačnih dohodaka:

Porezna osnovica i stope

Porezne stope konačnih dohodaka:

Sati rada u 2026. godini

Razne informacije

Novčana naknada za neispunjenje kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom

Obveza poslodavaca s 20 ili više zaposlenih uključuje zapošljavanje propisanog postotka osoba s invaliditetom, a za neispunjavanje se plaća posebna naknada.

• Obveza poslodavca
Poslodavci koji imaju 20 ili više zaposlenih dužni su zaposliti propisani postotak osoba s invaliditetom. ​ Ako ne ispune ovu obvezu, dužni su plaćati naknadu po svakoj osobi koju nisu zaposlili.

• ​ Iznos naknade
Naknada iznosi 20% minimalne bruto plaće u RH po svakoj osobi s invaliditetom koju poslodavac nije zaposlio. ​
Za 2026. godinu to iznosi 210,00 eura po osobi mjesečno.

• ​ Dospijeće naknade
Naknada se obračunava i plaća mjesečno. ​
Rok plaćanja je najkasnije zadnji dan u mjesecu za prethodni mjesec.

• ​ Način plaćanja
Plaćanje se vrši na račun Državnog proračuna. ​
Potrebno je koristiti specifičan model plaćanja: HR68 5118-OIB poslodavca.

• ​ Praćenje obveze
Praćenje obveza i ispunjenja moguće je elektronički putem sustava NERA ZOSI-ja.

Promjene za studente i učenike

• Minimalna satnica: Povećava se na 6,56 € po satu (s trenutnih 6,06 €)
• Neoporezivi limiti za studentski rad:
4.800 € godišnje za studente koji su na poreznoj olakšici roditelja (sa 3.600 €)
12.000 € godišnje za studente koji nisu na roditeljskoj olakšici (sa 10.800 €)

• Naukovanje za učenike
– I. godina – 0,80 € po satu
– II. godina – 1,61 € po satu
– III. Godina – 2,01 € po satu

Minimalna studentska satnica za 2026. godinu iznosi 6,56 €

• Minimalna studentska satnica u 2026. godini povećava se na 6,56 €

• Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je na internetskim stranicama Odluku o iznosu minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova za 2026. godinu.

• Minimalna naknada u idućoj godini iznosit će 6,56 € neto, a izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plaće u RH, sukladno posebnom propisu, podijeli sa 160.

• Odluka ministra Radovana Fuchsa stupa na snagu s 1. siječnjem 2026. godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

izmijenjene su i dopunjene odredbe :

– čl. 8. Zakona kojima se uređuje porezna tajna,
– odredbe čl. 64. Zakona kojima se propisuju izuzeća od obveze izdavanja računa,
– odredbe čl. 67. Zakona (elektronička obrada podataka), odredbe
– čl. 79. Zakona (davanje obavijesti u poreznom postupku),
– odredbe čl. 124. Zakona (izricanje upravnih mjera) te odredbe o poreznim prekršajima (čl. 191., 192. i 194. OPZ-a).

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2026., osim odredbi čl. 8. st. 15. do 20. koji su dodani člankom 1. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2027

Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Elektronička obrada podataka
Članak 67.

Porezni obveznici i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, a koji vode podatke u elektroničkom obliku
moraju na zahtjev poreznog tijela:

1. uručiti u elektroničkom obliku poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, a koji su vođeni i organizirani u računalnim datotekama u standardnom obliku, omogućujući jednostavnu daljnju elektroničku obradu podataka

2. omogućiti pristup i nadzor podataka elektronički vođenih poslovnih knjiga, evidencija i izvješća

3. omogućiti pristup drugim podacima koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, kao što su mrežni podaci, podaci na internetu te pohranjeni računalni podaci, bez obzira gdje se nalaze

4. omogućiti pristup i nadzor softveru i hardveru i bazama podataka koji se koriste kao dio sustava za elektronički vođene poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice te provjeru primjerenosti elektroničkih programa i elektroničke obrade podataka

5. dostaviti šifre i lozinke onih programskih rješenja kojima se provodi postupak fiskalizacije, u svrhu njihove provjere

Zakon o mirovinskom osiguranju

Privremena obustava – SAMOSTALNI OBVEZNICI
Članak 116. Zakona

  • (3) Osiguranicima – samostalnim obveznicima doprinosa obvezno osiguranim na mirovinsko osiguranje, koji su upisani u odgovarajući registar/upisnik, može na osobni zahtjev prestati svojstvo osiguranika ako im nadležno tijelo za vođenje tog registra/upisnika odobri privremenu obustavu ili mirovanje obavljanja djelatnosti.
  • (4) Osiguranicima iz stavka 3. ovoga članka svojstvo osiguranika prestaje za vrijeme odobrene privremene obustave ili mirovanja obavljanja djelatnosti, a njihovim istekom obvezni su na mirovinsko osiguranje ako su i nadalje upisani u odgovarajući registar/upisnik.
  • (5) Osiguranici iz stavka 3. ovoga članka prijavu o prestanku osiguranja podnose Zavodu u roku od 24 sata od izvršnosti rješenja kojim je nadležno tijelo odobrilo privremenu obustavu ili mirovanje obavljanja djelatnosti
  • Omogućeno je ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranicima koji nastave raditi do polovine punog radnog vremena bez prestanka radnog odnosa
  • za obrtnike, osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, roditelje njegovatelje,
  • njegovatelje prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju njegu i
  • pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima od 1. siječnja 2026.
  • mogućnost ostvarivanje prava na pola starosne mirovine s navršenih 65 godina života, be prestanka obveznog mirovinskoga osiguranja
  • Penalizacija za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu
    I nadalje je 0,2% po svakom mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu – maksimalno 12
    Ukidanje penalizacije sa navršenih 70 godina života.
    Vrijedi i za sve već radnije odlaske u prijevremenu starosnu mirovinu, najdalje 01.03.2026. odredit će se novi iznos mirovine svima koji su propisanu starosnu dob od 70 godina navršili prije stupanja na snagu novog ZOMO-a
  • Bonifikacija za odlazak u mirovinu nakon 65 godina starosti 0,45% za svaki mjesec kasnijeg odlaska – od maksimalno 27%

Dodatni staž

Majke ili posvojiteljice, odnosno očevi ili posvojitelji ako su koristili pretežiti dio dodatnog roditeljskog dopusta, tradicionalni i srodnički udomitelji koji obavljaju udomiteljstvo duže od deset godina.
Za svako dijete ostvaruju dodatni staž od 12 mjeseci.

Vrijedi za odlazak u mirovinu nakon početka primjene novog zakona, neće se raditi re-obračun postojećim, ali vrijedi i za one koji će nakon novih 12 mjeseci staža zatražiti ponovno određivanje ili priznavanje na novu mirovinu.

Rad uz mirovinu

Novost – rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50% mirovine – od 1.1.26.
Obrt i starosna mirovina – obveza plaćanja doprinosa ali pravo na 50% mirovine.
Korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisnici invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu moći će od 1. siječnja 2026. raditi manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine

Nova svota zaštićenog dijela plaće od ovrhe u 2026. godini

Na temelju izričitih pravila iz Ovršnog zakona, kod ovrhe na neto-plaći (osim kod alimentacije i uzdržavanja vlastitog djeteta) vrijede sljedeća pravila za plaće koje se isplaćuju od siječnja 2026. godine nadalje.

Plaća veća od prosjeka
Ako je neto-plaća radnika veća od republičkog prosjeka, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće. ​
U praksi to znači da se može plijeniti sve iznad 956,00 € (1.434,00 € / 3 x 2).

Plaća manja od 1.434,00 €
Ako je neto-plaća manja od 1.434,00 €, od ovrhe je izuzet iznos na jedan od dva načina, ovisno o visini plaće. ​
Ako je neto-plaća veća od 1.274,67 €, a manja ili jednaka 1.434,00 €
Od ovrhe je izuzet iznos od 956,00 €, a plijeni se sve iznad toga. ​
Ako je neto-plaća manja ili jednaka 1.274,67 €
Od ovrhe je izuzet iznos u visini 3/4 neto-plaće radnika, pa se smije plijeniti samo 1/4 njegove neto-plaće.

Nova svota zaštićenog dijela plaće od ovrhe u 2026. godini

Promjene stope poreza na dohodak

Fiskalizacija mali porezni obveznici

Izlazak iz sustava PDV-a i korištenje aplikacije MIKROeRAČUN

Upute Porezne uprave
Porezni obveznici u sustavu PDV-a čiji godišnji promet u tuzemstvu nije bio veći od 60.000,00 eura, ostvaruju zakonsko pravo za izlaskom iz sustava PDV-a, a ujedno i pravo korištenja aplikacije MIKROeRAČUN od 01.01.2026. godine.

Budući da se zahtjevi za izlazak iz sustava PDV-a predaju do 15.01.2026., a obveza zaprimanja eRačuna započinje od 01.01.2026. godine, upućuju se porezni obveznici na predaju zahtjeva što prije. S obzirom na mogućnost predaje zahtjeva prije isteka tekuće godine, u registru poreznih obveznika će od 22.12.2025. biti omogućen unos indikatora nakane izlaska iz sustava PDV-a, koji će omogućiti aktiviranje aplikacije MIKROeRAČUN prije formalnog evidentiranja izlaska iz sustava PDV-a.

Istovremeno, nadležni službenik započinje postupak utvrđivanja opravdanosti zahtjeva, te u što kraćem roku donosi rješenje o brisanju obveznika iz sustava PDV-a. U slučaju neopravdanosti zahtjeva, donosi se rješenje o odbijanju zahtjeva i gubi se pravo korištenja aplikacije MIKROeRAČUN, uz obvezu odabira drugog informacijskog posrednika.

Izlazak iz sustava PDV-a i korištenje aplikacije MIKROeRAČUN

Muke po Fiskalizaciji 2.0

Primljeni predujmovi
Nakon 1. siječnja 2026. porezni obveznik nije obvezan izdati račun za primljeni predujam ako je izdao račun za obavljenu isporuku dobara ili usluga do roka za podnošenje prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je primio predujam. U tom slučaju, Fiskalizaciji 2.0 podliježe konačni eRačun za obavljenu isporuku, a porezni obveznik koji je primio predujam podatke o naplati u sustav eIzvještavanja šalje po fiskalizaciji konačnog eRačuna za obavljenu isporuku.

Međutim, u slučaju kada je predujam primljen u jednom razdoblju oporezivanja, a isporuka se obavi u drugom razdoblju oporezivanja za primljeni predujam mora se izdati račun te porezni obveznik postupa na način da izdani račun za predujam stornira, a za isporuku dobara, odnosno obavljanje usluga izdaje račun u kojem zaračunava cjelokupnu isporuku. U tom slučaju, Fiskalizaciji 2.0 podliježe račun za primljeni predujam, storno računa za primljeni predujam, konačni eRačun za obavljenu isporuku.

Kada se iz primljenog predujma plaća više obavljenih isporuka, izdaje se storno račun za predujam u iznosu vrijednosti obavljene isporuke te račun za obavljenu isporuku.

Muke po Fiskalizaciji 2.0

Pojednostavljeni račun

Muke po Fiskalizaciji 2.0

Radno vrijeme

Leave a comment

Aktiva
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.