Skip to content Skip to footer

Razvoj, implementacija i izmjene u području eRačuna

Popis informacijskih posrednika

Popis informacijskih posrednika koji su povezani na centralnu platformu i usklađeni s normom

za e-račun:

1. FINANCIJSKA AGENCIJA (FINA) – slanje i zaprimanje e-računa
2. HRVATSKA POŠTA (HP) – slanje i zaprimanje e-računa
3. Hrvatski telekom (HT) – slanje i zaprimanje e-računa
4. mSTART d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
5. ELEKTRONIČKI RAČUNI d.o.o. (Moj eRačun) – slanje i zaprimanje e-računa
6. Megatrend Redok d.o.o. (OMNIZON) – slanje i zaprimanje e-računa
7. Hitra produkcija dokumenata d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
8. EDITEL ADRIA d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
9. POS d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
10. OptimIT d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
11. DB informatika d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
12. PONDI d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
13. IE Računi d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
14. C LAB d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
15. Lumen Spei d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa
16. ZLATNI RAČUN d.o.o. – slanje i zaprimanje e-računa

Fiskalizacija

Podsjećamo da je za fiskalizaciju i izdavanje računa bitno razlikovati:

– segment krajnje potrošnje B2C (engl. Business to Consumer),
– segment između poduzetnika B2B (engl. Business to Business) te
– segment između poreznih obveznika i javnih tijela B2G (engl. Business to Government).

Primjenjuje se samo na tuzemne transakcije.

Fiskalizacija – Softverska rješenja – status i preporuke

Besplatni alat: Porezna uprava nudi aplikaciju MIKROeRAČUN – besplatno rješenje za porezne obveznike izvan sustava PDV-a.

Dvojba & preporuka

Dvojba: da li koristiti besplatni softver MIKROeRAČUN ili se povezati sa softverom koji koristi računovodstvo?

Preporuka: integrirati se s računovodstvom, radi eliminacije komplikacija

Fiskalizacija – Softverska rješenja – izazovi

Izazovi po sektorima – na što pripaziti?

Mikro i mali poduzetnici: Softverska prilagodba je najveći izazov. Mnogi mali poduzetnici još izdaju račune u Wordu/Excelu – sad moraju uložiti u digitalna rješenja (fakturiranje, eRačuni). To su dodatni troškovi, a trebat će savladati i slanje/primanje računa e putem, što je za neke nova digitalna vještina.

Trgovina i ugostiteljstvo (B2C): Uhodanost s fiskalizacijom gotovine, ali sada moraju fiskalizirati i transakcijske naplate (npr. avansne uplate za rezervacije u turizmu).

• Također, uvodi se obveza KPD šifri po stavkama računa od 2026., što znači ažuriranje šifrarnika artikala prema klasifikaciji proizvoda po djelatnostima.

• To za trgovce s stotinama artikala i restorane s mnogo stavki može biti operativni zalogaj – trebat će vremena da ispravno označe svaki artikl propisanom šifrom.

Potrebno je krenuti već sada, jer u prosincu unos može biti jako stresan.
Po potrebi prijeći na kvalitetniji softver.

Fiskalizacija – Softverska rješenja – izazovi

Izazovi po sektorima – na što pripaziti?

• Tisak/duhan (specifične djelatnosti): ovo je značajna promjena. Morat ćete nabaviti fiskalne blagajne i obučiti prodavače.
• E-trgovina i online usluge: Web-shopovi i digitalne usluge moraju integrirati svoje sustave s fiskalizacijom (ako već nisu).

Izazov je integracija eRačuna s postojećim sustavima i educiranje zaposlenika o sveobuhvatnim procesima.

Očekujte promjenu dnevne rutine.

Također, prelazak na digitalnu arhivu znači osigurati da IT sustavi čuvaju sve te podatke sigurno i dostupno, što je možda novi set izazova.

Fiskalizacija – kako se uskladiti do kraja 2025. – savjeti

Nabaviti certifikat: Ako već ne posjedujete certifikat, pribavite digitalni certifikat od ovlaštenog izdavatelja (FINA, AKD, OI…)

Ugovoriti / ažurirati softver

Testirati slanje eRačuna: U prijelaznom razdoblju pošaljite / primite nekoliko e-računa ili interno testirajte kao probu

Implementirati KPD šifre: Krenite uređivati artikle/usluge u vašim sustavima tako da im dodijelite odgovarajuće KPD šifre. Npr: svaki tjedan odradite dio asortimana ili dio klijenata – kako bi do 1.1.2026. svi računi imali propisane šifre stavki.
KLASUS

Fiskalizacija – klasifikacija proizvoda po djelatnostima (KPD)

Porezna uprava poziva obveznike primjene Zakona o fiskalizaciji da u pripremnom razdoblju do kraja 2025. godine povežu listu svojih roba i usluga s Klasifikacijom proizvoda po djelatnostima Republike Hrvatske, 2025. (KPD 2025.). Podaci o stavkama roba i usluga u eRačunu povezivat će se s ispravnom klasifikacijskom oznakom od najmanje šest znamenki.

Klasifikacija roba i usluga
NKD 2025. S OBJAŠNJENJIMA

Fiskalizacija – naša preporuka za planiranje:

Obuka djelatnika: Organizirajte treninge za zaposlenike, te po potrebi organizirajte in house edukaciju.

Provjera infrastrukture: Osigurajte da internet veza u svim vašim poslovnicama radi stabilno jer bez mreže nema fiskalizacije.

Informirajte se: Pratite objave Porezne uprave i softverske kuće kod koje imate softver; komentirajte s kolegama iz struke.

Ne čekajte prosinac za odabir softvera!
• Napravite vlastiti hodogram obveza za sebe i klijente
• Uvedite digitalne alate potrebne za kvalitetan rad
• Surađujte s računovodstvom i olakšajte proces
• Konzultirajte se i informirajte
• Uvedite mjesečne sastanke radi planiranja obveza.

PDV – Tuzemni porezni obveznici primaju usluge iz inozemstva

PDV – Tuzemni porezni obveznici obavljaju usluge u inozemstvo

Obveza zakonske revizije i rok za imenovanje ili odabir revizorskog društva

• Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (Narodne novine br. 27/24. i 85/24.) izmijenjena je odredba o imenovanju revizorskog društva (čl. 41. i 42.). Primjena ovih odredbi počinje za revizije godišnjih financijskih izvještaja za poslovne godine koje počinju 1. siječnja 2026. i nadalje.

• Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju i sklapaju ugovor o reviziji najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora o reviziji, na način predviđen zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

• Početni angažman revizorskog društva za poslovne godine koje započinju 1. siječnja 2026. godine treba se ugovoriti na razdoblje od najmanje dvije godine.

• Odredbe o imenovanju revizorskog društva na odgovarajući se način primjenjuju i na provjeru izvještaja o održivosti.

Ministarstvo financija pripremilo je brošuru koja pruža ključne informacije o obvezi imenovanja revizorskog društva za poslovnu godinu 2025. i 2026. Cilj brošure je ukazati na novine prilikom imenovanja revizorskog društva sukladno izmjenama i dopunama Zakona o reviziji iz ožujka 2024.

Hrvatska revizorska komora dala je 06. lipnja 2025. godine pojašnjenje vezano uz rokove imenovanja i sklapanje ugovora o reviziji sukladno odredbama članka 40. i 41. Zakona o reviziji (Narodne novine br. 127/17., 27/24., 85/24. i 145/24.)

Sukladno čl. 20. Zakona o računovodstvu obvezi zakonske revizije podliježu:

1.) Godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji subjekta od javnog interesa i velikog i srednjeg poduzetnika koji nije subjekt od javnog interesa.

2.) Godišnji konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji je matično društvo velike i srednje grupe ako nije obveznik zakonske revizije pod 1.).
Matično društvo male grupe koje nema obvezu sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja nije obveznik zakonske revizije za te godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

3.) Ako poduzetnik nije obveznik zakonske revizije pod 1.) i 2.), obvezi zakonske revizije podliježu i godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji dioničkog društva, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću čiji pojedinačni odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi zakonskoj reviziji prelaze pokazatelje u najmanje dva od sljedeća tri uvjeta:

  1. iznos ukupne aktive 2.500.000,00 eura
    2. iznos neto prihoda 5.000.000,00 eura
    3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.

4) Ako poduzetnik nije obveznik zakonske revizije pod 1.), 2.), ili 3) obvezi zakonske revizije podliježu financijski izvještaji poduzetnika koji je sudjelovao u statusnim promjenama kao preuzimatelj ili novoosnovano društvo te godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji je podnio zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište.
Revizorsko izvješće čuva se trajno u izvorniku.

Odricanju od prava na isplatu plaće

Isplata plaće prema Zakonu o radu

Zakon o radu određuje da je plaća primitak koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Plaća, naknada plaće i drugi novčani primici moraju se obračunati i uplatiti na radnikov transakcijski račun. Nije dopušteno sklapanje sporazuma između poslodavca i radnika kojim bi se radnik odrekao prava na isplatu plaće.

Obustava ili uskrata plaće radi naplate potraživanja

U slučaju kada poslodavac želi svoja potraživanja prema radniku naplatiti obustavom ili uskraćivanjem plaće, zakon jasno propisuje ograničenja.

Prava i obveze poslodavca i radnika

Poslodavac ne smije bez izričite suglasnosti radnika naplatiti svoje potraživanje umanjenjem ili uskratom plaće, kao niti naknade plaće ili njezina dijela. Također, radnik ne može unaprijed dati suglasnost za takvu obustavu, odnosno prije nego što potraživanje doista nastane.

Trendovi pranja novca: gotovina, nekretnine i kripto

U posljednjih nekoliko godina primjećuju se ključni trendovi u metodama pranja novca, pri čemu se posebno ističu tri područja: gotovina, nekretnine i kriptovalute.

Gotovina – ostaje i dalje jedan od glavnih kanala za pranje novca zbog svoje anonimnosti i lakoće prijenosa. Velike transakcije u gotovini, često kroz malene uplate ili preko niza posrednika, koriste se za „čišćenje“ nezakonito stečenih sredstava.
Nekretnine – investiranje u nekretnine postaje sve popularniji način pranja novca, jer transakcije mogu imati visoke vrijednosti, a vlasnički zapisi često su složeni ili nepregledni. Kupovina i prodaja nekretnina omogućuje legalizaciju sredstava kroz formalne financijske tokove.
Kriptovalute – kriptoaktivnosti sve više privlače pažnju financijskih istražitelja zbog svoje globalne dostupnosti i relativne anonimnosti korisnika. Digitalne valute omogućuju brzo i teško praćenje prenošenja sredstava, često kroz mjenjačnice, peer-to-peer platforme ili decentralizirane financijske aplikacije.
Zaključak: Iako tradicionalni kanali poput gotovine i nekretnina i dalje dominiraju, rast kriptovaluta uvodi nove izazove u borbi protiv pranja novca. Praćenje i regulacija ovih trendova postaju ključni za sprječavanje financijskog kriminala.
Drugim riječima, obrasci se ponavljaju, samo se alati mijenjaju metode se prilagođavaju vremenu. Od gotovine i kvadrata do digitalnih novčanika, ideja je uvijek ista: prikriti nezakoniti izvor novca.

Ponzi shema – shema financijske prevare

Definicija:
Ponzi shema je oblik financijske prevare u kojem investitorima obećavaju visoke prinose uz mali ili nikakav rizik, ali stvarni profit dolazi sredstvima novih ulagača, a ne stvarnim poslovanjem ili investicijama. Sustav se urušava kada nema dovoljno novih ulagača za isplatu ranijih.

Karakteristike Ponzi sheme:
• Visoki i stalni prinosi – obećavaju se veći i sigurniji prinosi od tržišnih standarda.
• Isplate ranijim ulagačima iz sredstava novih ulagača – nema stvarnog profita od ulaganja.
• Ovisnost o stalnom prilivu novih ulagača – bez novih sredstava sustav propada.
• Složene ili tajnovite investicijske strategije – kako bi se prikrila priroda prevare.
• Ograničen pristup informacijama ili povlačenju sredstava – ulagači često ne mogu lako povući novac.

Primjeri:
• Investicijske sheme koje nude brze i sigurne povrate.
• Kripto ili Forex projekti koji obećavaju konstantni profit, bez jasnog modela generiranja prihoda.

Zaključak:
Ponzi shema je neodrživa i ilegalna. Prepoznavanje karakteristika ranije može spriječiti gubitak sredstava.

ICS2

ICS2 – Nova pravila unosa roba u EU cestovnim i željezničkim prometomU okviru novih pravila za unos roba na područje Europske unije, uspostava elektroničkog sustava ICS2 započela je 1. travnja 2025. godine. Rok za završetak prijelaznog razdoblja i potpune primjene sustava, koji se odnosi na gospodarstvo, je 1. rujna 2025.
Ako se planira uvoz robe cestom ili željeznicom iz trećih zemalja u carinsko područje EU, a ta roba podliježe podnošenju ulaznih skraćenih deklaracija (USD) u skladu s člankom 127. Uredbe (EU) 952/2013 (CZU), USD se od 1. rujna 2025. mora podnositi putem novog sustava kontrole uvoza ICS2 (verzija 3, korak 3) na carinskom uredu prvog ulaska u EU.

Tko je obvezan podnijeti USD:
• Primarni obveznik je prijevoznik.
• USD također može podnijeti uvoznik, primatelj robe ili bilo koja osoba koja prema članku 127., stavku 4. CZU može podnijeti robu carini.

Ova obveza odnosi se na prijevoznike, njihove zastupnike ili svaku osobu koja može podnijeti robu carinskim tijelima na carinskom uredu prvog ulaska u EU u Republici Hrvatskoj, u cestovnom ili željezničkom prometu.
Za provedbu ove obveze potrebno je koristiti EORI broj izdan u jednoj od država članica EU.
Nacionalna dokumentacija i sve potrebne informacije dostupne su na Internet stranici Carinske uprave.

Vaš točan i pouzdan partner

“M.J. AKTIVA” d.o.o.
RAČUNOVODSTVO I KNJIGOVODSTVO
IZRADA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
FINANCIJSKA i POSLOVNA SAVJETOVANJA
IZRADA PLANOVA I ANALIZA
ZAKONODAVNI OKVIR

ZA REVIZIJU, RAČUNOVODSTVO KNJIGOVODSTVO I POREZNO SAVJETOVANJE
10000 ZAGREB, VRLIČKA 24, HRVATSKA
Tel: +385 (01) 6195 – 583, 6195 – 963, 6195 – 607
PDV id. br. HR71473913762
e-mail: aktiva@aktiva.hr, uprava@aktiva.hr, racunovodstvo@aktiva.hr, place@aktiva.hr,
www.aktiva.hr




Leave a comment

Aktiva
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.