Najnoviji propisi
• NN 96/25 objavljen je Zakon o mirovinskom osiguranju, stupa na snagu 1. srpnja 2025. godine, osim članka 42. stavaka 5. i 6., članka 83. stavaka 9. i 10., članka 85. stavka 1. točaka 3., 8., 11., 12., 13., 14., 15. i 19. i članka 100. stavka 2., stavka 3. točaka 1. i 2. i stavka 6. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
• NN 89/25 objavljen je Zakon o fiskalizaciji, stupa na snagu 1.rujna 2025.
• NN 79/25 objavljena je Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za djelatnost trgovine (od 25. rujna 2024. godine) – prve izmjene i dopune, stupa na snagu i primjenjuje se od 1. lipnja 2025.
• NN 77/25 objavljen je Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, stupa na snagu 8. svibnja 2025.
Mogu li se eRačuni čuvati (arhivirati) na papiru?
• Mišljenja smo da odgovor na to pitanje treba najprije potražiti u odredbama relevantnih propisa. Nakon toga, svatko za sebe treba odlučiti na koji način će te odredbe primijeniti u svom poslovanju, vodeći se vlastitim interesima, praksama i strategijama. Prema tome, čuvanje eRačuna na papiru nije zakonski zabranjeno.
• Što „kažu“ propisi?
• Odredbom čl. 10. st. 1. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24 i 145/24) propisano je da se knjigovodstvene isprave, pa tako i računi, čuvaju kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa ili pretvorene na nositelju mikrografske obrade.
• Odredbom čl. 82. st. 2. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13 – 152/24) propisano je da se računi mogu čuvati u papirnatom ili elektroničkom obliku.
• Već je iz navedenih odredbi razvidno da se računi mogu čuvati i na papiru i u elektroničkom obliku.
• Definicija računa nije navedena u računovodstvenim i poreznim propisima, ali Zakon o PDV-u (čl. 80.) propisuje da se računom smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa.
• Poduzetnik je dužan osigurati vjerodostojnost podrijetla na način da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja računa, cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa, čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu računa.
Što mora sadržavati web stranica
Trgovačka društva i obrtnici koji svoje proizvode, robu i/ili usluge namjeravaju nuditi i prodavati putem svoje Internet (web) stranice, osim obveze registriranja djelatnosti trgovine, proizvodnje odnosno odgovarajuće uslužne djelatnosti moraju dodatno registrirati djelatnost „Usluge informacijskog društva“, te na web stranici istaknuti podatke propisane Zakonom o elektroničkoj trgovini (Nar. nov., br. 173/03 – 32/19; u nastavku: ZET).
Internet (web) stranica mora u obliku i na način koji je neposredno i stalno dostupan korisnicima i nadležnim tijelima sadržavati sljedeće podatke: ime i prezime odnosno tvrtku davatelja usluge.
Uz oznaku tvrtke, trgovačko društvo treba navesti i podatke propisane Zakonom o trgovačkim društvima: sud kod kojeg je društvo upisano u sudski registar i broj upisa, brojeve računa i tvrtku i sjedište banaka kod kojih se vode ti računi, iznos temeljenog kapitala s naznakom je li uplaćen u cijelosti, kod dioničkog društva ukupan broj izdanih dionica, prezimena i najmanje jedno ime člana uprave, a kod dioničkog društva članova uprave, odnosno izvršnih direktora i pred broj sudskog ili drugoga javnog registra u koji je davatelj usluga upisan, te podatke o registru; pojedinosti o nadležnom tijelu, ako djelatnost davatelja usluga podliježe službenom nadzoru; pogledu posebno reguliranih djelatnosti/profesija ako je davatelj usluga registriran kod određene profesionalne ili sl. institucije; poreznom broj ako je davatelj usluga obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost; ako davatelj usluga prikazuje cijene, one moraju biti jasno i nedvosmisleno naznačene, a posebno se mora naznačiti jesu li u prikazane cijene uključeni troškovi dostave, ostali manipulativni troškovi, porez i drugi troškovi koji na bilo koji način utječu na prikazanu cijenu.
Što mora sadržavati web stranica
Obveze prije sklapanja ugovora (prodaje)
Prije sklapanja ugovora prodavatelj je na internet stranici dužan kupcu na jasan, razumljiv i nedvosmislen način osigurati podatke i obavijesti o:
• stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora,
• ugovornim odredbama,
• općim uvjetima poslovanja ako su sastavni dio ugovora,
• jezicima ponuđenim za sklapanje ugovora,
• kodeksima postupanja u skladu s kojima postupaju davatelji usluga i informacije o tome kako se ti kodeksi mogu pregledati elektroničkim putem,
• tehničkim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanje pogrešnog unosa podataka u poruku prije njezine predaje.
U slučaju prodaje osobama koje nisu potrošači ugovorne strane mogu u međusobnim ugovornim odnosima ugovoriti odstupanje od obveza navođenja podataka o stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora i ugovornim odredbama. U slučaju ugovora sklopljenih putem elektroničke pošte ne moraju biti osigurani podaci o stupnjevima koji slijede u postupku sklapanja ugovora, ugovornim odredbama te općim uvjetima poslovanja.
U slučaju prodaje putem interneta potrošačima, Internet stranica mora sadržavati i informacije propisane čl. 60. st. 1. Zakon o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 19/22 i 59/23).
IZVOR: TEB (Irena Slovinec)
Pristupačnost web stranica – zakonska obveza
Pristupačnost web stranica postala je zakonska obveza za poduzetnike, prema Zakonu o pristupačnosti proizvoda i usluga, koji se primjenjuje od lipnja 2025.
Zakon o pristupačnosti proizvoda i usluga, koji je stupio na snagu u lipnju 2025. godine, zahtijeva da web stranice budu pristupačne osobama s invaliditetom. To znači da web stranice moraju biti dizajnirane i razvijene tako da ih mogu koristiti i osobe s različitim vrstama invaliditeta, poput osoba s oštećenjem vida, sluha ili pokretljivosti.
Što znači pristupačnost web stranice?
Pristupačnost web stranice obuhvaća niz tehničkih i dizajnerskih aspekata koji omogućuju osobama s invaliditetom da je koriste bez prepreka. To uključuje:
• Pristupačnost za slijepe i slabovidne osobe: Korištenje opisnih tekstova za slike (alt tekst), kontrastne boje, mogućnost povećanja teksta i korištenje čitača zaslona.
• Pristupačnost za gluhe i nagluhe osobe: Osiguravanje titlova za videozapise, transkripte audiozapisa i mogućnost prilagodbe glasnoće zvuka.
• Pristupačnost za osobe s motoričkim oštećenjima: Omogućavanje navigacije pomoću tipkovnice, izbjegavanje vremenskih ograničenja i osiguravanje jednostavne interakcije.
• Pristupačnost za osobe s kognitivnim oštećenjima: Jednostavan i jasan dizajn, korištenje kratkih i jasnih rečenica, te izbjegavanje složene navigacije.
Važno je napomenuti da je osiguravanje pristupačnosti web stranica ne samo zakonska obveza, već i etička i društvena odgovornost, koja omogućuje jednak pristup informacijama i uslugama za sve građane.
Osnovice PDV-a pri isporuci
Zaštita na radu kod rada na računalu
➢ Zaštita na radu kod rada na računalu posebno je područje zaštite na radu. Za svako radno mjesto s računalom potrebno je provesti optimizaciju radnog mjesta kako bi se smanjile opasnosti od razvoja profesionalnih bolesti, a to su oštećenja vida, problemi s kralježnicom, oštećenja živaca uslijed svakodnevnih ponavljanja istih radnji (sidrom karpalnog tunela).
➢ Za početak potrebno je definirati što je to radno mjesto s računalom? To je svako radno mjesto na kojem se radi duže od 4 sata dnevno.
➢ Smjernica Vijeća Europske zajednice 90/270/EEC postavlja minimalne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve za rad sa zaslonskom opremom (radnim stanicama).
➢ Ti se zahtjevi, između ostalog, očituju u sljedećem:
• poslodavci su obvezni obaviti analizu radne stanice u svezi rizika za vid zaposlenika, mogućih tjelesnih smetnji te rizika od stresa,
• radne stanice se moraju uskladiti sa minimalnim zahtjevima prema Aneksu Smjernice, koje mora ispunjavati oprema radne stanice i radni okoliš,
• radnici moraju biti obaviješteni o svim aspektima sigurnosti i zdravlja koji se odnose na njihove radne stanice te osposobljeni za korištenje istih,
• poslodavac mora osigurati periodičke odmore radnika pri radu s radnim stanicama,
• radnici imaju pravo na preglede očiju i vida te po potrebi pravo na korektivna sredstva vida
Geometrijski odnosi pri radu sa zaslonima
PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZAŠTITI ZDRAVLJA PRI RADU S RAČUNALOM
Stope za zatezne i ugovorne kamate
od 1. srpnja 2025. do 31. prosinca 2025. U NN 95/25 objavljena je nova zatezna kamatna stopa Europske središnje banke (ESB) za operacije refinanciranja od 1. srpnja – 2,15% godišnje, što predstavlja pad od 1%, u odnosu na prvih šest mjeseci 2025. godine kada je iznosila 3,15%.
Nove su stope za zatezne i ugovorne kamate od 1. srpnja 2025. do 31. prosinca 2025.
Stopa zatezne kamate je kako slijedi:
• 10,15% najviša u odnosima između trgovaca i trgovaca te trgovaca i osoba javnog prava nova zatezna kamata iznosi 10,15% godišnje (2,15% + 8% = 10,15% godišnje).
• 5,15% najviša u ostalim odnosima (između građana, građana i pravnih osoba, zakašnjenja u plaćanju zakonskih obveza i sl.) nova zatezna kamate iznosi: 5,15% godišnje (2,15% + 3% = 5,15% godišnje).
Pravilno obračunavanje zatezne kamate važno je za točno utvrđivanje obveza u slučaju kašnjenja plaćanja, kako bi se zaštitili vaši interesi i izbjegle eventualne pogreške u potraživanjima.
Mirovinsko osiguranje
Novi je Zakon o mirovinskom osiguranju objavljen u Narodnim novinama br. 96/25. i stupio je na snagu 1. srpnja 2025. godine, osim pojedinih odredbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.
• Novim ZOMO-om povećan je dodani staž za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih 6 mjeseci na 12 mjeseci, a novina je da se dodani staž dodaje u mirovinski staž za određivanje mirovine i tradicionalnom i srodničkom udomitelju koji obavlja udomiteljstvo duže od deset godina.
• Promijenjena je formula usklađivanja mirovina na način da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije.
• Povećana je najniža mirovina sa sadašnjih 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine te će se i zatečenim korisnicima najniže mirovine, po službenoj dužnosti, odrediti nova svota najniže mirovine od stupanja na snagu ZOMO-a (1. srpnja 2025.), bez donošenja rješenja.
• Uveden je godišnji dodatak na mirovinu
Mjere koje stupanju na snagu 1. siječnja 2026.
• Ukidanje smanjenja polaznog faktora (tzv. penalizacija)
• Rad i korištenje mirovine
• Povećanje invalidskih mirovina
Naknada plaće za dane plaćenog dopusta u slučaju privremene nesposobnosti za rad
Naknada plaće za dane plaćenog dopusta u slučaju privremene nesposobnosti za rad
Električni automobili u poslovanju: Porezni i financijski aspekti 2025.
Financijski i porezni položaja električnih vozila
• Posebni porez na motorna vozila i električna vozila – Prema članku 5. st. 2. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon nisu predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila.
• Porez na dodanu vrijednost i električna vozila –
• Nabava automobila i odbitak pretporeza Zakon o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku teksta:
Zakon o PDV-u) ne poznaje pojam „električni automobili“. U skladu s time, a sukladno članku 61. Zakona o PDV-u, moguć je odbitak 50 % pretporeza. Iznimno, prilikom nabave službenih električnih vozila pretporez se može u cijelosti odbiti ako se vozilo koristi prema posebnom propisu o posebnom porezu na motorna vozila (čl. 61. st. 3. Zakona o PDV-u).
• Punjenje i instalacija punjača prilikom nabave i instalacije punjača (tzv. wallboxa) za punjenje električnog automobila, ako je punjač nabavljen za punjenje osobnog automobila za koji je moguće ostvariti pravo na 50 % odbitka pretporeza, tada i trošak nabave i instalacije punjača slijedi isti porezni položaj – moguć je odbitak 50 % pretporeza. Međutim, ako je punjač namijenjen isključivo punjenju vozila za koja postoji pravo na puni odbitak pretporeza, tada je moguće ostvariti 100 % odbitka PDV-a.
• Kod punjenja baterije električnih vozila unutar poslovnog prostora, osobito ako se puni vozilo na koje se primjenjuje ograničenje od 50 % pretporeza, potrebno je voditi računa o pravilnoj podjeli troška električne energije između punjenja vozila i ostalih poslovnih troškova.
Električni automobili u poslovanju: Porezni i financijski aspekti 2025.
• Električni automobili i porez na dobit – Propisi o porezu na dobit ne poznaju električna vozila kao zasebnu kategoriju, već se primjenjuju opća pravila za osobna vozila, neovisno o vrsti pogona. Prema članku 7. stavku 1. točki 4. Zakona o porezu na dobit, porezna osnovica povećava se za 50 % troškova uporabe osobnih automobila, ako se na korištenje vozila ne utvrđuje plaća u naravi. Navedenih 50 % povećanja porezne osnovice ne primjenjuje se na osobna vozila koja se koriste isključivo u obavljanju određenih djelatnosti, poput: autoškola, taksi usluga, iznajmljivanja vozila, hitnih intervencija, pomoći na cesti, izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, te sličnih djelatnosti gdje vozilo služi isključivo za navedenu svrhu. Također valja napomenuti da se prema čl. 25. st. 3. Pravilnika o porezu na dobit, sredstvima za osobni prijevoz ne smatraju vozila koja osim sjedišta vozača imaju najmanje 7 ili najviše 8 sjedišta, koja se koriste isključivo za prijevoz radnika u slučaju rada na terenu, ako poslodavac organizira prijevoz radnika do mjesta rada i povratka s mjesta rada te ako se vozila koriste isključivo za takve svrhe.
• Sufinanciranje nabave električna vozila u 2025. i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – O mogućnostima sufinanciranja nabave električnih vozila (bespovratnim potporama) u 2025. godini još uvijek nisu poznati službeni uvjeti natječaja. Kao okvirna referenca, u 2024. godini sufinanciranje za potpuno električna vozila iznosilo je do 9.000 € (ili 40 % vrijednosti vozila), uz uvjet da ukupna cijena vozila nije prelazila 50.000 €.
• Lokalni programi potpora za elektromobilnost – Osim sufinanciranja putem FZOEU-a, pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu imati vlastite programe poticanja razvoja elektromobilnosti. Ovi programi ne odnose se nužno na sufinanciranje nabave električnih vozila, već češće uključuju potpore za razvoj prateće infrastrukture, poput izgradnje punionica, zelenih parkirnih mjesta i sličnih projekata koji promiču održivu mobilnost.
Električni automobili u poslovanju: Porezni i financijski aspekti 2025.
• Financiranje nabave električnih vozila– U praksi se pokazalo da leasing društva redovito financiraju nabavu potpuno električnih vozila. Pritom mogu postojati okolnosti u kojima pojedino leasing društvo tijesno surađuje s određenim automobilskim brendom, što može utjecati na uvjete financiranja. Poseban oprez preporučuje se pri planiranju tzv. “balon-rate” (povećane jednokratne uplate na kraju Ugovora), budući da projicirana vrijednost vozila na kraju ugovora može biti konzervativnije postavljena kod električnih vozila zbog neizvjesnosti vrijednosti na tržištu.
• Osvrt na pad vrijednosti električnih vozila- Pad vrijednosti električnih vozila trenutno je nešto izraženiji u usporedbi s klasičnim vozilima, prvenstveno zbog brze tehnološke evolucije i neizvjesnosti dugoročne izdržljivosti baterija. Leasing društva zbog toga često primjenjuju konzervativnije procjene ostatne vrijednosti, uzimajući u obzir manju predvidljivost tržišne cijene nakon 4 do 5 godina korištenja. S druge strane, električna vozila imaju niže očekivane troškove održavanja, a dostupne potpore i povoljniji uvjeti financiranja mogu u značajnoj mjeri smanjiti ukupni financijski teret. Kod donošenja poslovne odluke preporučljivo je analizirati ukupni trošak vlasništva, a ne promatrati samo smanjenje tržišne cijene vozila tijekom vremena..
• Zaključak- Nabava i korištenje električnih vozila može nuditi značajne porezne i financijske prednosti za poslovne subjekte:
• oslobođenje od posebnog poreza na motorna vozila
• mogućnost odbitka PDV a za službena vozila i povezanu opremu (npr. punjač)
• priznavanje troškova u skladu s pravilima o porezu na dobit
• mogućnost sufinanciranje nabave putem FZOEU-a.
Uključivanje električnog vozila u poslovni vozni park predstavlja dugoročno financijski i ekološki održivu investiciju, osobito uzimajući u obzir dostupne oblike sufinanciranja te moguće povoljnije modele financiranja putem leasinga ili drugih programa specijaliziranih za zelenu tranziciju (npr. programi HAMAG-BICRO-a). Korištenje električnih vozila može doprinositi optimizaciji troškova poslovanja te izgradnji pozitivnog imidža društveno odgovornog poslovanja.
Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.
Paušalno oporezivanje građana privatnih iznajmljivača soba, postelja, apartmana i kuća za odmor
Paušalni porezni obveznik za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu je obveznik poreza na dohodak kojemu se godišnji porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, fizička osoba – građanin, iznajmljivač kojemu je na temelju rješenja o odobrenju nadležnog ureda odobreno pružanje usluga, a nije po toj djelatnosti obveznik poreza na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, pod uvjetom:
• da organizira smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor, do najviše 10 soba, odnosno 20 kreveta, i/ili
• da organizira smještaj u kampu i/ili kamp-odmorištu, organiziranim na zemljištu, s ukupno najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, i/ili
• da organizira smještaj u objektu za robinzonski smještaj u kojemu se usluge pružaju u prostorijama ili na prostorima, kapacitet kojeg se određuje prema broju gostiju koji mogu sigurno u njemu boraviti, ali do najviše 10 smještajnih jedinica odnosno 30 gostiju istodobno.
Nakon što se ishodi Rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, fizička osoba/građanin iznajmljivač treba se upisati u registar poreznih obveznika – RPO.
Porezni obveznik obvezan je izdati račun za svaku obavljenu uslugu. Račun obvezno mora sadržavati podatke o izdavatelju (ime i prezime, adresa prebivališta/boravišta), nadnevak izdavanja računa, broj računa, ime i prezime/naziv osobe kojoj je usluga pružena, cijenu obavljene usluge, a ispostavlja se u najmanje dva primjerka: jedan se uručuje korisniku usluge, a drugoga zadržava izdavatelj kao ispravu za knjiženje evidencije prometa. Porezni obveznik ne vodi poslovne knjige prema propisima o porezu na dohodak, osim Evidencije o prometu.
➢ Pravilnik o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu propisuje kriterije po kojima predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojim odlukama propisuju visinu paušalnog poreza na dohodak.
Odluke o visini paušalnog poreza objavljene su na Internet stranici Porezne uprave
Ako iznajmljivač posluje s poreznim obveznicima iz EU kao što su to npr. putničke agencije, Internet platforme za oglašavanje i sl., u roku od 15 dana prije početka prije primanja njihove usluge treba zatražiti PDV identifikacijski broj. Samo ako iznajmljivač posluje isključivo s poreznim obveznicima iz trećih zemalja (koji nisu iz EU) nema obvezu zatražiti PDV identifikacijski broj.
Na primljenu uslugu od poreznih obveznika iz EU i poreznih obveznika iz trećih zemalja treba obračunati i platiti hrvatski PDV po stopi od 25%.
Obrazac PDV i PDV-S se podnose samo za obračunska razdoblja u kojima je usluga od ovih poreznih obveznika primljena. Rok za podnošenje obrazaca je do 20. dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a PDV se plaća do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Iznajmljivači koji su građani EU i ostalih država članica Europskog gospodarskog prostora te Švicarske Konfederacije koji iznajmljuju sobe, apartmane i kuće za odmor mogu porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu. Iznajmljivači koji su građani trećih zemalja koji iznajmljuju sobe,
